broj 201 / travanj 2016.
Tko u nas plaća akademsku elitu? Država. Ona je poslodavac pa ako poslodavac ulaže velika sredstva onda ima pravo postavljati ciljeve i tražiti rezultate.
Kažem bit će bolje... ... i volim se šaliti
Odnos broja doktora znanosti u gospodarstvu i na akademiji u SAD-u je 75:25, u Europi 50:50, a kod nas 25:75. Ne može akademski sektor postojati samo zbog sebe. Osim prijenosa znanja i istraživanja mora kreirati dodane vrijednosti, nove proizvode, nove usluge, nove procese, nove poslovne modele... nove tvrtke, nove industrije!
Kapitalistički sustav daleko je od idealnoga, ali on motivira ljude da rade s povišenom energijom. Ovdje nema motivacije pa biramo lakši život, a to si ne bismo smjeli priuštiti.
Walk the talk
U Hrvatskoj se vrtimo u negativnom krugu neuspjeha gdje su energija i entuzijazam stalno u padu umjesto da je sve neprekidno u porastu kao u zapadnim zemljama. Ipak i na našim fakultetima ima pojedinaca koji uspijevaju, ali mora postojati velika želja i zalaganje da postignete svjetsku razinu kvalitete onoga što nudite.
EUROPSKA DEKLARACIJA O DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI INDUSTRIJE I PODUZEĆA
Digitalni preporod
U Bruxellesu je 16. II. 2016. godine održana konferencija o digitalnoj ekonomiji na najvišoj razini, s fokusom na digitalnu transformaciju industrije i javnog sektora
0BRAZOVANJE IT KADROVA
Tko će naučiti učitelje?
Kod nas je došlo do sloma sustava vrijednosti. Najčešće se traži samo rezultat, a ne sadržaj. Ako je za financiranje uvjet samo provođenje aktivnosti onda nemate potrebe nešto inovirati. Ali, ako ste financirani za rezultat to vam daje poticaj da se razvijate.
Obrazovanje za XXI. stoljeće – kako to gordo zvuči
Vrijeme poluraspadanja
Oni koji se obrazuju danas trebaju znanje za sutra, za vrijeme u kojemu će živjeti i stvarati kao zrele odrasle osobe
Mlade treba motivirati već od malih nogu, a ne da zanimanje biraju tek nakon položene mature. S usmjeravanjem treba početi u prvom razredu osnovne škole, a kod nas toga najčešće nema ni u srednjoj.
Sustavu usprkos
Kvote upisa na znanstveno, tehnološko, inženjersko i matematičko obrazovanje iznose oko tisuću studenata od kojih će neki odustati, neki nastaviti školovanje na magisteriju, a nama u IT-ju godišnje treba oko dvije tisuće diplomanata.
Za promjene u obrazovnom procesu treba mnogo vremena i neće se vidjeti u mandatu samo jedne vlade. Zato su se takve reforme uvijek odlagale s različitim razlozima.
Teško rješivi jednostavni problemi
Nije realno očekivati od akademske zajednice da diplomandi budu odmah spremni za rad u svakoj tvrtki jer fakultet studentima mora osigurati znanja koja su ponekad opsežnija od specifičnih potreba realnog sektora.
TRENDOVI OPORAVKA HRVATSKOG TELEKOM TRŽIŠTA
Nezadrživ prodor OTT igrača
Telekom operatori nakon niz godina visokih, lukrativnih marži našli su se pod prijetnjama novih poslovnih modela OTT igrača i regulatornih pritisaka koji nagrizaju njihove marže, a suočeni su i s problemima vlastitog poslovanja. Kako korporativnu kulturu tradicionalne telekom kompanije digitalizirati, pojednostaviti i konsolidirati poslovne procese, kako okupiti znanje i talent te osigurati poticajno ozračje za inovacije. Kako postati agilniji i brži?
INFORMATIZACIJA JAVNOG SEKTORA
Zarobljenici neznanja
Prastara poslovicaNe nosi sva jaja u jednoj košari nikad nije bila aktualnija negoli danas, kad sve svoje časne i nečasne tajne, važne podatke i svu imovinu povjeravamo malom aparatiću koji će sve izbrbljati onome tko ga se dočepa.
Mobilni izazovi
Sigurnost mobilnih uređaja danas je već gotovo zasebna disciplina u području informacijske sigurnosti i nije moguće navesti i opisati sve rizike i prijetnje koje sa sobom donosi korištenje mobilnih uređaja. Upotreba mobilnih računala podrazumijeva gotovo sve rizike koji postoje kod osobnih računala uz dodatne rizike i prijetnje karakteristične samo za mobilne platforme.
OSAM NAŠIH MEĐU DELOITTEOVIH PEDESET
Utrka s visokim preponama
Tvrtka Deloitte već 16 godina zaredom provodi natječaj Technology Fast 50 za tehnološke tvrtke na području Srednje Europe* nastojeći potaknuti mala i srednja poduzeća na dinamično sudjelovanje u tržišnoj utakmici
IZVORNI HRVATSKI BRAND NA MEĐUNARODNOJ ICT SCENI
Industrijski korijeni visoke tehnologije
Od samog početka MIPRO-vi se skupovi svojim industrijskim korijenima suštinski razlikuju od svih ostalih sličnih nekomercijalnih skupova na hrvatskom tlu koje je redovito pokretala akademska zajednica držeći pritom industriju na pristojnoj udaljenosti.
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
Kako zaštititi inovacije?
Intelektualno vlasništvo temelj je postindustrijske ekonomije. Zbog čega domaća poduzeća propuštaju adekvatno valorizirati vlastito intelektualno vlasništvo?
IZAZOVI UPRAVLJANJA SOFTVERSKIM LICENCIJAMA
Skupi rizici “jeftinog” softvera
e-Hrvatska
Manifest za digitalnu Hrvatsku
e-Government - USPOREDBA RAZVOJA DIGITALNOG GOSPODARSTVA EUROPSKA UNIJA / HRVATSKA
Kako zaustaviti klizište?
OTVORENI PROBLEMI OTVORENIH PODATAKA
Lutanja na brisanom prostoru
INVESTICIJE U IZGRADNJU I PRIMJENU ŠIROKOPOJASNOG INTERNETA PREDUVJET ZA SVEUKUPNI RAZVOJ I PRISTUP U INFORMATIČKO DRUŠTVO
Ulaznica od 100 milijuna kuna
Krajem 2010. godine pripremljen je Program razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. Zamolili smo dr. sc. Dražena Lučića predsjednika Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti - HAKOM da opiše kako teče provedba i kakvi su njeni rezultati.
DRUŠTVENO UMREŽAVANJE STROJEVA: VEĆ 2020. GODINE BIT ĆE OTPRILIKE OSAM MILIJARDI LJUDI I 18 DO 50 MILIJARDI UMREŽENIH STROJEVA U SLUŽBI ČOVJEČANSTVA.
Problem će biti u ljudima
Većina današnjih umreženih strojeva i dalje zahtijeva ljudski nadzor i intervenciju u konfiguraciji. Ljudi su problematičan faktor, jer se mreže strojeva rapidno povećavaju i nadići će ljudske mogućnosti u terenskom radu i održavanju, što se može poboljšati jedino davanjem veće autonomije i inteligencije strojevima kako bi mogli sami odraditi što veći dio tog posla. Problem je i infrastruktura, koja je optimirana za ljudsku komunikaciju, a po zahtjevima se uvelike razlikuje od komunikacije strojeva.
UVELI SMO TREĆU GENERACIJU (3G) MREŽE I UMTS PA ZATIM ČETVRTU (4G) GDJE SMO INTEGRIRALI RAZLIČITE MREŽE I USLUGE TE POVEĆALI KAPACITETE
Na redu je 5G
DAN NOVIH TEHNOLOGIJA
DaNTe 2015
Svake svake godine u riječkoj gradskoj vijećnici održava se DaNTe, Dan novih tehnologija, posvećen - kao što i samo ime govori - recentnim i budućim globalnim tehnološkim trendovima i njihovom odrazu u hrvatskoj industriji i društvu.
POGLED S DVORIŠNE STRANE
Kubelkini vektori ili mora li 2+2 uvijek biti 4?
Barack Obama o ulaganju u cyber-obranu: Ni vlada ni privatni sektor ne mogu sami braniti naciju. To mora biti zajednička misija.
Ranjivost ukorak s razvojem
Meta su svi, a kriteriji za prioretiziranje su novac, korisnički podaci, računalni resursi i sve ostalo što se može unovčiti.
Iako smo mala, ekonomski poprilično beznačajna zemlja i naše su tvrtke mete napada cyber -kriminala. Na prvom su mjestu financijske institucije i teleoperateri, jer u ostalim područjima još nema meta vrijednih truda.
