Sajam za digitalna rješenja, inovacije i trendove

CeBIT 2008

Ovogodišnji CeBIT, sajam za digitalna rješenja, inovacije i trendove, najavljen je kao pravo mjesto za poslove pod parolom Mjesto gdje se nule i jedinice pretvaraju u milijarde.
Ove godine koncept CeBIT-a je promijenjen radi ostvarivanja znatno veće kvalitete i učinkovitosti, a sa željom zaustavljanja stagnacije:

• trajanje je skraćeno na 6 dana, a vikend je sada na samom kraju (namijenjen građanima i mladima)
• povećan je broj stručnih skupova, predavanja i okruglih stolova (čak 1200) usmjerenih na pojedine stručne grupe (npr. u okviru „Public Sektor Park” prvoga je dana 700 gradonačelnika raspravljalo o najnovijim trendovima važnim za javnu administraciju, zatim je skup od 450 stručnjaka njemačkih banaka raspravljao o temi Banka budućnosti, a zapažena je bila i konferencija te izložba o zdravstvu Telehealth itd.)
• naglasak se daje na zaštitu okoliša i uštedu energije pod parolom Cebit Goes Green
• uvedene su društvene i zabavne večernje aktivnosti: npr. dobrotvorna utrka Charity run (na 7, 14 ili 21 km) i velike fešte po halama. Time je program, umjesto do uobičajenih 18:00 h, produžen do čak 22:00 h (napomena: ta živost po halama prouzročila je povećanje problema oko krađa – na hrvatskom štandu su tako ukradeni zvučnici razglasa).

Otvaranje je održano na najvišoj razini na prilično spektakularan način s važnim uzvanicima (njih oko 4000) i novinarima u gradskom kongresnom centru (izvan kruga CeBIT-a, koji je prve posjetitelje primio tek sutradan).

CeBIT je službeno otvorila državna kancelarka Angela Merkel. Naglasila je povijest razvoja ICT-a, njegovu važnost za inovacije, razvoj tehnologije, gospodarstvo, prijenos znanja i zapošljavanje. Na otvaranju je nakon nje govorio i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy (Francuska je bila zemlja partner). Slijedili su Steve Balmer, predsjednik Microsofta i predsjednik europske komisije Jose Manuel Barosso, te August-Wiliam Sheer (predsjednik njemačke ICT udruge BITKOM). Merkel i Sarkozy naglasili su važnost međusobne i europske suradnje na velikim projektima vrhunskih tehnologija navodeći uspješne primjere (Airbus, najnoviji i najskuplji projekt satelitske navigacije Galileo i drugi). Naglasili su i nedostatak stručnih (informatičkih i drugih kadrova) te su pozvali mlade da se uključe u većem broju. Balmer je naglasio važnost svake od generacija razvoja ICT-a u posljednjih 28 godina (koje se izmjenjuju svakih 7 godina: računalo, grafički pristup, e-mail, Internet) te o najnovijoj petoj revoluciji koju omogućuje bežični broadband i povećana snaga procesiranja i memoriranja. Naravno, istaknuo je i ulogu Microsofta u svemu tome.

Od CeBIT-a se nastoji napraviti i značajni političko-poslovni forum. Kako bi se naglasili važnost i utjecaj ICT industrije na nacionalna gospodarstva održan je i skup ministara EU i ostalih značajnih ljudi pod nazivom Cebit Global Conference (po ugledu na Davos). Održana je i posebna konferencija Executives Labss velikim brojem viših rukovoditelja (ICT-a i drugih industrija) na kojoj su se razmatrali značajni problemi, trendovi razvoja i utjecaji pojedinih tehnologija. Glavni šefovi iz Microsofta, SAP-a, Ericssona, DT-a, Intela, AMD-a, Kaspersky laba, Hitachija, sa šefovima iz sfere velikih korisnika (ali i medija), iznijeli su svoja razmišljanja o budućnosti ICT biznisa. Posebna pažnja bila je posvećena budućnosti Interneta (Web 2.0) i digitalnom poslovanju preko Interneta.

Je li CeBIT i ove godine ostao najveći svjetski skup ostaje otvoreno pitanje jer je po izdanom izvještaju nastupilo 5845 izlagača (dok ih je prošle godine bilo više, tj. 6153 ) iz 77 država, od čega 3005 iz inozemstva (a 2840 iz Njemačke). Iz Hrvatske ih je bilo 9 (na zajedničkom štandu 8).

Izlagači su zauzeli 241.000 m2 te treba zaista velika kondicija da se obiđe njihove štandove. Najviše izlagača bilo je iz Kine 500 (prošle godine 602), Tajvana 490 (prošle godine 471), Južne Koreje, Hong Konga, SAD-a, Rusije, Francuske (država partner sa 150 izlagača), Velike Britanije, Japana, Nizozemske itd. Bilo je uočljivo da je izlagača manje jer se ove godine neke hale uopće nisu koristile, ili su se koristile samo polovično. Najbrojniji izlagači iz Kine (a i oni s Tajvana) bili su organizirani na tematskim zajedničkim državnim štandovima u gotovo svakoj hali CeBIT-a.

Ove godine bilo je zamjetno usmjerenje CeBIT-a na što više pratećih događanja (izlaganja, seminari, kongresi, prezentacije, okrugli stolovi, promidžbe i slično), a bilo ih je više od 1200 (20% više nego lani). Udarne teme bile su: ušteda energije (Green IT Vilage), mobilnost (mobilna TV, mobilni telefoni nove, 4. generacije, bežični pristup), VoIP, IPTV servisi, nove tehnologije za snimanje (Blue ray, Solid state diskovi), tehnologije za uštedu energije, IT sigurnost, navigacija, automatska identifikacija / RFID, a kod programske podrške SOA zasnovana rješenja i {{{SaaS}}}(Software as a Service), outsourcing i na kraju bum razvoja aplikacija e-uprave i e-zdravstva.

Hrvatski zajednički štand
Hrvatska gospodarska komora (Zajednica za informacijske tehnologije) organizirala je na CeBIT-u izlaganje domaćih tvrtki na zajedničkom hrvatskom štandu.
Kao i prošle godine, hrvatski nastup su suorganizirali HGK, Agencija za poticanje izvoza i ulaganja i eHrvatska. Hrvatska je ove godine predstavila proizvode
i usluge 8 tvrtki na površini
od 170 m2 u 6. paviljonu, inače posvećenom temi sigurnosnih sustava. Ovogodišnji su izlagači na CeBIT-u bile sljedeće tvrtke:
Alarm automatika d.o.o. iz Rijeke, Blancom d.o.o. iz Splita, Combis d.o.o. iz Dubrovnika zatim Agencija za komercijalnu
djelatnost d.o.o., HR Pro d.o.o., Infodom d.o.o., TIS.kis d.o.o. i AC Link d.o.o. iz Zagreba.
U odnosu na prošlogodišnji nastup, ovaj se može iz dva ključna razloga smatrati
uspješnijim.
Prvo, štand je bio suvremenije i ozbiljnije osmišljen, za što je zaradio mnoge pohvale. Osim „otočnog”položaja, štand
je bio vrlo otvoren, bez zatvorenih prostorija, osim kuhinje. Na dva su se velika platna vrtjele prezentacije o Hrvatskoj, dok su svi izlagači imali LCD ekrane na kojima su pokazivali vlastite promidžbene sadržaje.
Drugo, konferencija za novinare,n koja je održana u Press Zentrumu, privukla je pažnju ne samo hrvatskih nego i inozemnih novinara, što nije bio slučaj prošle godine. Sigurno su teme konferencije, koje su uključile projekt eObrazovanja i elektronske „X” kartice za studente, bile dosta zaslužne za takvo zanimanje. Hrvatski je dan, 5. ožujka, počeo s konferencijom
za novinare u 13:30 sati, a završio domjenkom uz hrvatsku hranu i glazbu.
Goste su zabavljali tamburaši i nadarena mlada pjevačica hrvatskog podrijetla iz Frankfurta. Sve u svemu, možemo biti zadovoljni načinom na koji se ove
godine Hrvatska predstavila na CeBIT-u, izuzev činjenice da su dva izlagača napustila štand nakon samo dva od ukupno šest dana trajanja sajma.

Alexander Friedman
Izložbu je posjetilo nešto više posjetitelja (490.000) nego prošle godine (480.000), od čega 106.000 iz inozemstva. Po pedantnim njemačkim statističkim podacima najviše posjetitelja bilo je iz poslovnih krugova (najviše iz državne uprave, trgovaca informatičkom opremom i programima, iz proizvodnje, iz logističke industrije, SW industrije, zdravstva, obrazovanja itd.).

Najviše je novinara bilo na novinskim konferencijama Intela i Microsofta. Intel je predstavio svoja 2 nova i snažnija procesora po prvi puta na 45-nanometarskoj tehnologiji. Prvi je ATOM, za servere i stolna računala, a drugi je Centrino 2, namijenjen mobilnim uređajima. Microsoft je uz podatke o dobroj prodaji Viste objavio kako ona troši u stanju mirovanja 30 puta manje energije od XP-a, a najnoviji WIN. Server 2008 čak 40% manje energije od prethodnog. Microsoft je organizirao i posebnu prezentaciju rješenja štednje energije pod parolom „Žuta oluja” u testnom radu (za 1000 njemačkih domaćinstava i malih tvrtki) temeljenu na novim brojilima za praćenje potrošnje energije i aplikacije partnera. Na ekranu PC-a (spojenog na brojilo) može se pratiti potrošnja pojedinih trošila (kada se isključe) čime se omogućuju dnevne, tjedne, mjesečne uštede kako bi se poticala racionalnija potrošnja.

Pirati
No, treba naglasiti da pored tehnološki naprednih uređaja, na sajmu ima kopija i proizvoda bez licenci i patenata. Na CeBIT-u je u srijedu (najači poslovni dan) napravljena velika racija i provjera patentnih prava za SW i HW sa 150 policajaca i policajki. Ustanovljeno je da se na 51. štandu nude nelicencirani proizvodi te je odneseno 500 komada različitih proizvoda u 60-ak velikih kutija. Oduzeti su TV-i, monitori, mobiteli, osobni navigatori, DVD i MP3 uređaji (iz Kine, Tajvana, Južne Koreje, Njemačke, Poljske i Nizozemske), a štand 51 potom je zatvoren. Može se reći da je takva neuobičajena akcija imala velikog odjeka. Kod novinarskih pitanja o licencama mogla se osjetiti velika nelagoda i strah osoblja na štandu (koje nije htjelo ništa komentirati već je obranaški govorilo:„Mi ćemo se vama javiti i poslati Vam informacije”).

Internet protokol
Sveopće ispreplitanje mreža, uređaja i aplikacija omogućio je IP protokol koji je temelj svih vrsta komunikacija (glas, tekst, slika ili video). To omogućuje stvaranje jeftinijih (zbog zajedničke infrastrukture) integralnih aplikacija kakve do sada nisu bile moguće. Skup rasprava, prezentacija o IP rješenjima odvijao se u hali 13 pod nazivom: IPcentral@CeBIT. Održana su brojna predavanja i prezentacije na kojima su prikazana najnovija rješenja. Tako su uz klasične IP telefonske centrale na CeBIT-u sve više prisutna programska (SW) rješenja za manje centrale i VoIP rješenja. Mnogi su izložili upravo takva jeftina SW rješenja namijenjena manjim tvrtkama.

Visoka rezolucija HD i video konferencije
Zahvaljujući razvoju IP rješenja i HD TV-a, video konferencijski sustavi doživljavaju bum. Najnoviji profesionalni sustavi omogućuju multipoint videokonferencije u virtualnoj sobi za sastanke (s video, voice, multimedija sadržajima visoke rezolucije; koriste velike ekrane visoke rezolucije te stvaraju privid pravog sastanka u istoj prostoriji) – ali i s odgovarajućom cijenom od oko 10.000 eura po lokaciji koja se povezuje. Koriste se norme IMS, SIP i H.323 za on-demand real-time konferencijsku kolaboraciju. Postoje naravno i znatno jeftinija rješenja (Talk&Vision) koja također omogućuju rad na daljinu, povezivanje odjela velikih tvrtki, rad virtualnih timova itd., ali ne koriste takvu vjernost prikaza.

Digitalni dom
Pretežno pristupna tehnologija njemačkim kućanstvima je DSL (18 mln.domaćinstava ili 50%) no potrebne su veće brzine za IP TV (TV on Demand). Deutsche Telekom prikazao je na svom štandu svoju novu uslugu – mogućnost brzog pristupa Internetu (VDSL – tehnologija s preko 50 Mbs) koja omogućuje prikaz televizije visoke rezolucije (HDTV) s Interneta u svakom domu, naravno preko velikih plazma ili LCD ekrana (što daje posebnu atraktivnost). Radi se o mogućnosti gledanja 150
TV-kanala, što je trenutno dostupno u 12 njemačkih gradova.

No Internet, video igre, video uz muziku (5.1 surround) samo su jedan dio novih usluga koje čine tzv. digitalni dom. Radi se o kućnoj mreži sa širokim mogućnostima upravljanja/optimizacije grijanja, ventilacije, rasvjete, nadzornog sustava kuće i slično. Za to su potrebne kućne mreže koje su ili bežične ili imaju električne instalacije s brzinama do 200 Mbps. Na izložbi digital.living@
future building
prikazano je 50 uređenih namještenih prostora, opremljenih različitom digitalnom opremom, a povezanih kućnom mrežom.

Mreže
Žičane mreže postaju gigabitne sa 10 gigabitnim (Gb) backbonom. Predstavljeni su 10 Gb preklopnici i 10 Gb kartice za žičane bakrene mreže (ranije su bile isključivo optičke) od strane Acton Brands (SMC). Gigabit Ethernet je postao norma za Cebit čak i na području jeftinije opreme.
Bežične mreže zasnovane na WiFi-ju ušle su u masovnu primjenu, te se otvorio problem njihovih kapaciteta. Nova verzija Wi-FI norme 802.11n omogućuje brže mreže (12x), veći domet (6x) i širi frekventni spektar (sve do TV-a) u odnosu na dosadašnji 802.11g. Već je u upotrebi više od 100 proizvoda (pristupne točke, ruteri, wireless kartice...) raznih tvrtki. Prikazani su novi modeli većih kapaciteta pristupnih točaka; npr. Foundry Networks objavio je povećanje kapaciteta za 20 puta. To omogućuje stvaranje konvergentnih fiksno-mobilnih mreža za tvrtke, sveučilišta ili bolnice.

WiFI mreže sve se više koriste za telefoniju (Voice over Wireless), a osobito nakon pojave dual mode telefona (u 2007. isporučeno ih je 75 mln.) i PDA koji lokalno (unutar WiFi mreže) koriste bežičnu mrežu, a izvan dometa mobilnu mrežu. Tome su se pridružili i konvergentni uređaji tipa fiksno/mobilno. Oni, zahvaljujući korištenju IMS-a, omogućuju integraciju fiksnog i mobilnog. WiMAX se uspio probiti na tržište te se puno više priča o mobilnim uređajima. U siječnju 2008. odobreno je novo frekventno područje UWB Ultra Wide Band za bežično povezivanje uređaja brzinom do 480 Mbs (USB, PC, media plejeri, audio komponenti i IT opreme...) te je, čini se, odzvonilo silnim kabelima po stolu i podu. Prvi uređaji već su se pojavili na ovogodišnjem CeBIT-u (D-Link, Belkin).

Telematika i navigacija

Hala 14 i 15 bila je posvećena navigaciji, sa čak 200 izlagača (od kojih je jedan bio i hrvatski: izlagala je zagrebačka SW tvrtka Mireo!). Sustavi za snalaženje u prometu uključuju prijedlog zaobilaženja čepova i zastoja (TMC i TMC-Pro servis) ili, najnovije, već imaju 3D prikaz zasnovan na satelitskim snimkama kako bi se što lakše snašli u prostoru. Osobni uređaji za navigaciju (PND) imaju danas ugrađeni GPRS modem i SIM (npr. kao što Tom Tomovi modeli prate kretanje vašeg automobila i signaliziraju čepove ili zastoje).

Na CeBIT-u je bilo mnogo inteligentnih automobila, kao npr. izloženi Lamborghini ili najnoviji Fiat 500, s gomilom dodataka koji pomažu vozaču u vožnji, za parkiranje, održavanje razmaka i slično. U slučaju sudara, sustav čak automatski zove odgovarajuće interventne službe.

Danas gotovo svi smart telefoni i PDA uređaji imaju i opciju proširenja s navigacijskim modulom (lani je isporučeno 50 mln. komada). Takvi uređaji se osim pomoći pri pronalaženju pravog puta koriste i za lociranje (zgrada, djece, pasa, automobila – „gdje smo ga ono parkirali?” itd.), praćenje logističkog tijeka (u automobilima, privrednim vozilima, plovilima itd.), vojne namjene i drugo. Tvrtka Garmin je objavila da se vjerojatno niti jedan novi automobil/kamion/ brod neće više isporučivati bez navigacije. Michelin je prikazao navigacijski uređaj koji vodi turiste (ili turističke vodiče) po rutama iz poznatih Michelinovih turističkih vodiča (a postoje i verzije drugih). Aplikacije su maštovite i zanimljive te se time otvorilo veliko tržište, no problem je u dovoljno kvalitetnim kartama i njihovim sadržajima.

Uskoro kreće u eksploataciju i europski satelitski GPS sustav (Galileo – konkurencija američkom GPS-u) te su se na sajmu već pojavili proizvodi s ugrađenim A-GPS čipom za Galileo GPS prijemnike (npr. švicarske tvrtke u-blox).


Telemedicina
Hit CeBIT-a ove godine bila je posebna izložba i konferencija o telemedicini TeleHealth. Visoke cijene zdravstvenih usluga i svjetski trend brige za zdravlje potaknule su razvoj niza mobilnih osobnih uređaja za praćenje zdravstvenog stanja ljudskog organizma (temperatura, tlak, srce/EKG, analiza šećera i ostalog u krvi, mogućnost praćenja i lociranja pacijenta i slično). To je potaknulo i otvaranje daljinskih laboratorija i nadzornih centara za preventivno 24-satno praćenje zdravstvenog stanja pojedinog pacienata (pokretnog ili nepokretnog). Ti centri rade na principu pretplate na uslugu analize, nadzora i pomoći (npr. 50-200 eura mjesečno – ponuda švicarskog zdravstvenog nadzornog centra). Pacijent „okićen” senzorskim nakon uočavanja nekog zdravstvenog problema, locira i stupa u kontakt mobilnim telefonom te dobiva potrebne upute ili ga se upućuje na adresu najbliže ambulante ili se njemu šalje ekipa za hitne intervencije. Tako sustav GlucoTel, namijenjen dijabetičarima nadzire stabilno stanje i njime automatski upravlja. Svemu tome bio je posvećen i simpozij Ambient Assisted Living. Izložba i predavanja bili su dobro posjećeni. Slična rješenja rade se za mobilne ekipe (patronažne sestre, brodove i slično) koje dobivaju dodatne uređaje (kamere, videotelefon, rentgen i druga dijagnostička pomagala) pa mogu komunicirati s remote liječnikom i primijeniti odgovarajuću terapiju. Šveđani primjenjuju takvu tehnologiju kod starijih osoba za stalni nadzor i provjeru: uzimaju li oni lijekove redovito itd.

Posebna pažnja posvećena je zaštiti podataka o pacijentima i toku podataka važnih za zdravlje. Sudjelovale su i članice European Health Telematics Association (ETHEL), a osobito su aktivne bile Francuska, Austrija i Švicarska.

Automatska identifikacija Auto ID/RFID
Automatska identifikacija proizvoda (u proizvodnji, logistici, trgovini, održavanju) putem bežično čitljivih oznaka/tagova (umjesto poznatih barkod oznaka) iz razvojne faze prešla je u fazu praktične primjene i snažnu podršku, posebno kroz CeBIT Auto ID/RFID Forum. Grupa velikih trgovačkih lanaca i logističara traže da svi dobavljači već u fazi proizvodnje pređu na RFID tagove. Na CeBIT-u su proizvođači i serviseri (u automobilskoj i avionskoj industriji i drugdje) prikazali uspješna rješenja, za koja se očekuje snažno širenje u 2008. godini. Za sada se to obavezno odnosi na skupna pakiranja (npr. palete i slično), skuplje proizvode, rezervne dijelove i lijekove. Ti RFID tagovi ugrađuju se na sve više proizvoda, rezervnih dijelova te uspješno zamjenjuju barkod oznake. To olakšava rješavanje i praćenje lanca isporuke od samog procesa proizvodnje do kupca i na kraju do recikliranja (tzv. praćenje „sljedljivosti” postaje obvezno u EU za prehrambene proizvode, lijekove i druge proizvode važne za zdravlje, sigurnost i drugo).

Učinkovitiji poslovni procesi
Poslovanje tvrtki i informatizacija njihovih poslovnih procesa kao i njihovo unapređenje bila je jedna od značajnih tema CeBIT-a (vidi se i po prostoru od 5 hala). Pod općenitim naslovom Bussines solutions obuhvaćeni su serveri, baze podataka, IT servisi i virtualizacija. Upravo je virtualizacija bila jedna od udarnih tema sajma jer se pokazalo da se potreba za velikim brojem servera u tvrtki (za svoje potrebe ili potrebe pružanja usluga drugima), ekonomično i uz znatno manje energije i
prostora može pružiti s velikim serverima koji se virtualno mogu podijeliti na mnogo malih.

Posebno se naglašava potreba za upravljanjem sadržajem i za poboljšanje odnosa s kupcima. Organizirana su brojna predavanja, konferencije i okrugli stolovi i rasprave na tu temu (u okviru Content Management Arena i CRM Arena). Ponuđači {{{CRM}}} rješenja predstavili su cijelu lepezu tematike: od integracije podataka o kupcima (Customer Data Intergration) do analiza tih podataka (Customer Intelligence). Najnoviji je trend „prema najmu” tj. on-demand sustavima SaaS, namijenjeno onima koji još nemaju CRM, a koji to iznajmljuju od drugih (npr. SageCRM.com hostirani servis po 21 euro/ mjesečno po korisniku). No ima i skromnijih rješenja za manje tvrtke ili za posebne primjene (za call centre, za marketing, klasični CRM). Rast na njemačkom tržištu je 4-5%, a rastu i jeftina open source rješenja.

ERP rješenja bila su prikazana u hali 5. Tu je bilo i rješenje za vertikalna tržišta (Supply Chain Management), ali i malih tvrtki (CeBIT SME Forum). Posebna tema u hali 5 bio je i EDI (ElectronicData Interchange) za elektroničko poslovanje.

Pri izradi SW-a najviše prikaza i rasprava bilo je na temu SOA (Servisno orijentirana arhitektura) tj. kako organizirati izradu modula koji se mogu slagati i koristiti za razne aplikacije kada nam obrada tog procesa treba (SOA & BMP World). Prikazano je 6 tema (BMP, SOA, upravljanje, integracija i modernizacija, upravljanje podacima te produktivnost i razvoj vertikalnih rješenja). Svi proizvođači SW-a hvale se time i iznose svoja rješenja i biblioteke modula (na prodaju), ali čini se da ipak ima premalo rezultata (ili povjerenja?).

Veliko zanimanje za vanjske IT usluge potaknuo je organizaciju posebne izložbe isporučitelja usluga. Nude se rješenja, najam SW-a, održavanje SW-a i opreme, kapaciteti obrade, spremišta podataka, web resursi, radna snaga, poslovne zone i slično, u cilju povećanja učinkovitosti i smanjenja troškova. Outsourcing Solutions Forum bio je posvećen komercijalnim temama, ekonomskim, organizacijskim, sigurnosnim, pravnim problemima i rješenjima u raznim područjima (npr. bankama i slično). Poseban forum bio je vezan i uz ICT klastere (npr. njemačko-francuski klaster forum) kao jedan od velikih novijih trendova. Zemlje koje imaju posebne interese (tj. one poznate po outsourcingu: Indija, Irska, Kina, Rumunjska, itd. imale su vlastite štandove i prezentacije na tu temu; no pojavile su se i one manje poznate: Češka, Makedonija, Srbija, Čile, Dominikanska republika i druge).

Naravno, bile su tu i velike SW kuće (SAP itd.), ali i hrvatske informatičke SW tvrtke (Infodom, Combis, HR-Pro). Hrvatska sa svojim štandom (zajednički financiranim od strane HGK, e-Hrvatske i Agencije za promicanje investicija) pokušala je svratiti pozornost na sebe i na svoje informatičke tvrtke koje su tamo izlagale.

Open source SW
U hali 5 održan je Linux Park, čak 50% veći nego prošle godine, u okviru SME Foruma. Prikazana su brojna poslovna rješenja (temeljena na open sourceu), a uspješno isprobana u tvrtkama i državnim institucijama. Izložba je pokazala da su rješenja za Web 2.0, blogovi, Wikis i Widgets popularni u Linux zajednici. S druge strane, objavljene su i ozbiljnije verzije operativnog sustava za tvrtke (Gnome i KDE) i novi SW za groupware (OpenXcange ili TeamXange). Osim Red Hat verzije Linuxa predstavljene su i poboljšane verzije Nowellovog SuSe Linuxa (na kojem se vrti i SAP), te distribucije Debian, Ubuntu i slično. Od zanimljivijih stvari predstavljen je i ERP developer OpenBravo (koji radi i na Windowsima), Content developer eZ Systems i, naravno, obavezna besplatna
verzija uredskog paketa OpenOffice.

No Linux i Open source su snažan trend koji daje rezultate, a takve se tehnologije sve više primjenjuju u gospodarstvu, te naročito u državnoj upravi (koja ga aktivno podržava). Na pitanje novinara od čega se sve te tvrtke financiraju „kad je sve jeftino ili besplatno”, odgovor je bio jedinstven: od podrške za školovanje, uvođenja i podrške konzultanata.

Web 2.0
Ovogodišnji CeBIT preplavilo je novo tumačenje uloge weba, tj. „nova verzija” weba pod novim nazivom Web 2.0. Npr. YouTube, kojeg bismo mogli svrstati u Web 2.0 servis, sâm čini 10% ukupnog globalnog Internet prometa. Nova generacija web usluga i servisa služi za korištenje weba od strane pojedinaca za vlastite potrebe, na novi način. Pojedinci stvaraju svoje osobne stranice, razmjenjuju i doprinose sadržaju na webu (blogovi, Wikipedia, video uratci itd.). Zbog jednostavnosti korištenja i tvrtke su počele stvarati poslovna rješenja za svoje grupe zaposlenih (npr. prijenos iskustava prodavača, drugih kupaca, zanimljivi slučajevi...). Tomu su bile posvećene zanimljive prezentacije i konferencije (European Congress on WEB 2.0, Social Network applications i Enterprise 2.0 Summit). Praktičnim primjerima prikazan je potencijal nove IT generacije povećavajući mogućnost međusobne komunikacije i korištenja znanja, a tvrtkama pomaže da budu fleksibilnije i inovativnije. Povećana orijentacija na poslovanje putem Interneta potaknula je i školovanje preko Interneta, e-learning, za što ima mnogo primjera, no radi se o početnoj fazi, a pravi procvat tek slijedi.

Zaštita podataka, mreža i prostora
O sigurnosti je bilo organizirano više specijaliziranih zajedničkih izložbi s mnoštvom izlagača (npr. udruge CeFIS) i foruma CeBIT Security World 2008. Ove godine bilo je dosta riječi o rješenjima za državne organe i upravu (e-Putovnice, e-Osobne iskaznice, video-nadzor, video-analiza, biometrijski sustavi, praćenje napada na mreže). Kod foruma namijenjenih tvrtkama više je bilo riječi o kontroli pristupa, identifikacijskim karticama za zaposlene, Identity & role management, Single Sign On (SSO) rješenjima, e-commerce rješenjima (B2B), rješenjima za posebne industrije (avijacija, logistika i prijevoz, banke), zatim o sigurnosti za korisnike (antivirus, vatrozid...), o sigurnosnim rješenjima za VoIP, za B2C, o razvoju enkripcije, biometriji, sustavima za rano upozoravanje napada i slično kao i o problemima zaštite od špijunaže i terorizma.

Značajni dio izložbe pokrivali su integralni nadzorni i sigurnosni sustavi, za poslovne
i druge prostore, temeljeni na kamerama, senzorima i identifikacijskim uređajima (zasnovani na ID karticama, pinovima, otisku prsta, šake, zjenice, glasa, fotografije itd.) te vrlo složenim i inteligentnim programskim rješenjima. Nastupile su i dvije hrvatske tvrtke (Alarm automatika i Belcon) s integralnim sustavima nadzora i sigurnosti.

Štednja energije
Štednja energije (zbog poskupljenja nafte) kao i zaštita okoliša su nezaobilazne teme na CeBIT-u, o čemu su prikazana brojna rješenja. O važnosti ovih područja govori i to da je njemačka vlada ustanovila nagradu „e-energy”od 40 mln. eura za najbolja postignuća u štednji energije i alternativnim izvorima, no radi se i globalnoj inicijativi (Climate Savers Computing Initiative) koje traži smanjenje potrošnje računala za 50%, a time i CO2 (za 54 mln. tona godišnje, što je jednako 11 mln. automobila i 10-20 elektrana na ugljen). Povodom CeBIT-a, informatički časopis Computerwoche izdao je dodatak (knjiga koja se posebno prodaje) o studijama, programima i opremi za štednju energije i smanjenju emisije CO2 i posebna informatička rješenja.


Ante Polonijo