Pouke savjetovanja o elektroničkom poslovanju

eBIZ

U organizaciji Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i riječke tvrtke Case d.o.o., od 31. ožujka do 2. travnja u Opatiji je po sedmi puta održano tradicionalno savjetovanje o elektroničkom poslovanju.
Među brojnim ciljevima koje je Europska unija zacrtala da bi Europi osigurala vodeće mjesto u svijetu jest i prelazak u informatičko društvo, čije se ostvarenje očekuje kroz provođenje akcijskog plana „e-Europe 2010”. Taj je cilj važan i zbog toga što upravo na putu u informatičko društvo Europa ne napreduje potrebnom brzinom. Hrvatska vlada, u sklopu prilagođavanja EU, radi na sličnoj strategiji, kroz projekt „e-Hrvatska 2007”.

Elektroničko poslovanje
E-poslovanje svakako je jedna od bitnih odrednica na putu Hrvatske u informatičko društvo i ovo je savjetovanje jedno od važnih mjesta gdje se mogu susresti ljudi zainteresirani upravo za nj. Kao i svako poslovanje, i e-poslovanje je interakcija dviju strana. Iz slike koju je u svojem radu na savjetovanju objavio prof. dr. sc. Neven Vrček dobro se vidi da je ovdje broj interakcija daleko veći nego pri običnom poslovanju.

Sudionici ili strane u e-poslovanju su administracija (A, government) koju čine AG (vlast ili državna uprava) te AS (javni servisi), poslovanje (B, business) te građani (C, citizens) i to kao stanovnici, potrošači, kupci i klijenti. Raspoznaje se deset dvosmjernih interakcija, od kojih samo dvije nisu bitne, interakcija između vlasti i državne uprave (AG-AG) te između samih građana (C-C), jer se ove dvije interakcije mogu uređivati na bezbroj dogovornih načina. Ostalih je osam interakcija vrlo bitno i njihovo uređivanje je predmet rasprave na savjetovanju.



Evo sadržaja ovih osam interakcija (prema dr. Vrčeku), uz navođenje uobičajene x2y notacije:
- AG-AS: smjernice i nalozi državnih tijela javnim službama, kao što su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO);
- AS-AS: razmjena podataka između javnih službi, primjerice HZMO i HZZO;
Prve dvije interakcije označavaju se kao G2G, government-to-government.
- AG-B: zakoni, odluke i norme za gospodarstvo te obveze gospodarstva prema državi (npr. PDV);
- AS-B: usluge javnih službi gospodarstvu (npr. gruntovnica, katastar) te obveze gospodarstva prema državi i zajednici (npr. doprinosi za mirovinsko osiguranje);
Ove dvije interakcije označavaju se kao G2B, government-to-business i obratno, B2G.
- AG-C: zakoni, odluke i norme koje se odnose na građane te neposredna komunikacija građana s državom (tzv. elektronička demokracija);
- AS-C: usluge javnih službi prema građanima (npr. građanska stanja, praćenje predmeta koje obrađuje HZMO), obveze građana prema državi i zajednici (npr. prijava poreza) i ocjena kvalitete pruženih usluga;
Ovo su dvije interakcije države s građanima, dakle G2C, government-to-citizens, i obratno, C2G.
- B-B: razmjena dobara, usluga i informacija (e-trgovanje) između gospodarskih subjekata;
Ovo je B2B interakcija, business-to-business.
- B-C: distribucija robe široke potrošnje za potrebe kupaca i građana, uz mjerenje zadovoljstva.
Ova se posljednja interakcija odnosi na poslovanje i građane, dakle B2G i G2B.

Da bi potaklo uređivanje i primjenu gornjih interakcija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) je, zajedno sa Središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku te Hrvatskom gospodarskom komorom, izradilo, a Vlada RH na 275. sjednici 7. prosinca 2007. usvojila, Strategiju razvitka elektroničkog poslovanja u RH za razdoblje 2007. - 2010. godine. Dokument je objavljen na Webu, a otisnut je i u materijalima savjetovanja. Strategija... je posebno predstavljena u izlaganju Eme Culi, pomoćnice ministra u Upravi za trgovinu i unutarnje tržište MINGORP, a bila je i tema okruglog stola.

Predavanja, prezentacije, radionice i seminari
Kroz tri dana savjetovanja obrađene su brojne teme, poput:
- Norme (tehničke, pravne...), zakoni, pravilnici i uvjeti primjene, elektronički dokumenti, transakcije i plaćanja
- Iskustva (strana i domaća), modeli primjene, procesi, troškovi i uvjeti ekonomičnosti
- Potrebna infrastruktura, sigurnost rada (sustava, podataka, poslovnih transakcija i plaćanja)
- Mogućnosti primjene državnoj upravi, samoupravi (županije, gradovi, općine): e-government
- Primjena u gospodarstvu (e-business B2B, B2C...), povezivanje s domaćim i stranim partnerima
- Primjena u zdravstvu i školstvu

Predavanja su podijeljena u tri grupe – u ponedjeljak Business forum (propisi, preporuke, trendovi, procesi i troškovi); u utorak Norme, alati i sigurnost; te u srijedu Rješenja. Okrugli je stol održan u ponedjeljak.

Uvodno je predavanje održala dr. sc. Diana Šimić, zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, upoznavši sudionike s politikom, pravnim okvirom, poticajima, praćenjem i normama e-poslovanja u Europskoj uniji. Okvir za politiku razvoja e-poslovanja u Uniji može se iščitati iz izlaganja Viviane Reding, europske tajnice za informatičko društvo i medije, na predstavljanju Truffle 100 izvještaja 19. studenoga 2007. u Bruxellesu. Redingova je tom prilikom naglasila da Europa može ostvariti prednost u sadašnjoj fazi razvoja softvera, kada softver na zahtjev zamjenjuje tradicionalni paketni softver. Otvara nam se „prozor mogućnosti da razvijemo vodeći položaj na području softvera” temeljem činjenica da Europa raspolaže potrebnim talentima, pravim zahtjevima za takvim softverom, te da je 70% pisaca softvera otvorenog koda porijeklom iz Europe. No, odmah je upozorila da je „prozor malen i uskoro će se zatvoriti ako ne budemo djelovali”.

Jedan od projekata koji iz Strategije proizlaze je i e-račun. Predavanje o njemu održao je Ranko Smokvina, koji je ujedno i član Povjerenstva za e-račun.

Iz slike 2. vidi da Hrvatska danas primjenjuje informatičke i komunikacijske tehnologije na srednjem stupnju promjena u poslovnim procesima, intenzivno primjenjujući e-mail, web stranice, i tek počinje primjenjivati e-trgovinu.
Smokvina e-račun vidi kao našu zamalo jedinu priliku za brzo uključivanje u e-poslovanje, tim prije što je on bitan i pri naplati poreza na dodanu vrijednost. E-račun je dematerijalizirani račun, elektronički dokument/poruka, važan dio dobavnog i vrijednosnog lanca te je najpopularnija e-poruka u Europi i svijetu. Uz vrlo jasne prednosti (pa i financijske pokazatelje ušteda njegovim širokim uvuđenjem) postoje i značajne prepreke. Najvažnija je prepreka zakonska mjera obvezatnoga izdavanja pisanog računa – dakle dematerijalizirani se račun ne priznaje od strane organa vlasti. Taj bi problem trebala riješiti zakonodavna vlast, a kroz rad povjerenstva i pilot projekt e-računa pripremit će se izdavanje prijedloga službene verzije tehničke dokumentacije.

I ove je godine značajni udio u savjetovanju ostvario GS1, svjetska organizacija koja se bavi dizajnom i primjenom globalnih standarda i rješenja namijenjenih lancima nabave, a koja nastupa pod motom „The Global Language for Business”. GS1 je predstavljen s tri predavanja, dvije prezentacije i jednim seminarom. Dva su predavanja održali gosti iz inozemstva. Gerd Marlovits, GS1 Austria, predstavio je svoju tvrtku, koja je, pored toga što pripada globalnom GS1 sustavu, u vlasništvu Austrijske gospodarske komore a ima četrdesetak zaposlenih. Nakon kratkoga uvoda o EDI razmjeni podataka, govorio je o exite platformi za elektroničko poslovanje. Iz Bruxellesa je došao Andreas Grangard, koji je najprije govorio o UN/CEFACT organizaciji, da bi nakon toga predstavio GS1 eCom platformu. eCom je jedna od četiri GS1 platforme (ostale su BarCodes, GDSN i EPCglobal), koja obuhvaća globalne standarde za poruke elektroničkog poslovanja.
O GS1 XML poslovnoj normi za elektroničko poslovanje predavanje je održao Mihael Plećaš. Prezentacije su održali Damir Šegović (o korištenju elektroničkih kataloga) i Slobodan Romac (o sljedljivosti i GTNetu, globalnoj mreži za sljedljivost). Konačno, Romac je na temu sljedljivosti i GTNeta održao i seminar.

Svojim se nastupom istaknula i slovenska tvrtka Panteon, koja, zahvaljujući zastupanju exite rješenja, nastupa na cijelom području bivše Jugoslavije, gdje su god prisutni austrijski lanci robe za široku potrošnju. Nešto više su nam, ekskluzivno za InfoTrend, rekli Pavel Grahonja, zamjenik direktora za tehnički razvoj i Peter Zega, voditelj projekata. Tvrtka je nastala u Kopru, a današnji zamah ostvaruje nakon 2002. godine. Exite zastupaju već dvije godine, a u Zagrebu su se predstavili 2006. godine. U Hrvatskoj djeluju preko partnera, a od hrvatskih tvrtki rade za Orbico. Ocjenjuju da je razvoj ePoslovanja u Hrvatskoj vrlo sličan onom u Sloveniji. Glede normi ističu da je bitno koristiti one norme i standarde koji su, makar i zastarjeli, dugo prisutni i djelotvorni u uporabi.

Bili su prisutni i ostali ponuđači rješenja i servisa za e-poslovanje: Infodom, HSM, Privredna i Zagrebačka banka, te Webteh i N-Lab. Stručnjaci iz Infiga u nekoliko su izlaganja obradili područje sigurnosti pri e-poslovanju. Od strane korisnika sustava e-poslovanja svoja su iskustva predstavili Agrokor, Metro i Podravka.Znanstveno-obrazovnu zajednicu predstavljali su gosti s Fakulteta organizacije i informatike, već spomenuti dr. Vrček te Ivan Magdalenić i prof. dr. sc. Miroslav Bača.

Državna vlast i javne ustanove također su nazočili savjetovanju, mada u gotovo zanemarivoj mjeri. Za svaku je pohvalu i trud što su ga uložile predstavnice Vlade, gospođe Culi, Petković i Šimić, ne samo kvalitetnim predavanjima, već i sudjelovanjem u radu. Nije mala stvar biti stalno na raspolaganju sudionicima (gospođa Šimić prvoga, a gospođe Culi i Petković sva tri dana) i svojom aktivnom prisutnošću poduprijeti poruke koje oko potpore elektroničkom poslovanju dolaze iz Vlade.

Okrugli stol
U okviru ankete o kvaliteti savjetovanja što je Case d.o.o. uvijek provodi, daleko je najlošije ocijenjen okrugli stol. Strategija razvitka elektroničkog poslovanja u RH za razdoblje 2007. - 2010. godine. vrlo je poticajna, ali i nezahvalna tema za razgovor brojnih zainteresiranih u ograničenom vremenu, pa loša ocjena proizlazi jednim dijelom i zbog toga.
Strategija... je dugo očekivani dokument. Između tri moguća strategijska scenarija (kakva su primjenjivale druge europske zemlje):
- država ne donosi strategiju
- donosi se strategija, uključene su nacionalne institucije, planiraju se odgovarajuća sredstva provedbe u državnom proračunu i odgovarajući ljudski resursi za provedbu, provedba se prati uz primjenu međunarodno prihvaćenih pokazatelja
- donosi se strategija, ali se ne osiguravaju odgovarajuća sredstva i ljudski resursi, te nije moguće nadzirati dinamiku provedbe  
Strategija... je izgrađena na drugom mogućem scenariju. Iako najzahtjevniji, takav je scenarij, za naše današnje stanje, jedino moguć. Izgubljeno je punih šesnaest godina, devet mjeseci i nekoliko dana (od 15. siječnja 1991. do 7. prosnica 2007.), kroz koje vrijeme niti jedna vlada RH nije učinila ništa da pripomogne našem putu u informatičko društvo – barem na planu e-poslovanja. Obveza donošenja Strategije... proizlazi, osim iz zdravog razuma i iz dva važna dokumenta: „Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska 2007. za 2006. godinu” i „Nacionalni program za pridruživanje EU za 2007. g.”, od kojih potonji očito ima veću vrijednost, pa se donošenje Strategije... može smatrati izravnom koristi od puta u Europu.

Donošenje Strategije... treba ukloniti prepreke i ubrzati razvoj elektroničkog poslovanja, omogućiti usklađeno djelovanje nacionalnih ustanova, pospješiti donošenje preporuka, standarda i normi potrebnih za elektroničko poslovanje, stvoriti preduvjete za elektroničko poslovanje malih i srednjih poduzeća i potaknuti velike gospodarske subjekte za stvaranje vlastitih ekosustava za primjenu elektroničkog poslovanja.

Do kraja 2008. zadane su 53 provedbene mjere i 7 preporuka, a krajem 2008. i koncem 2009. donosit će se akcijski planovi za 2009. i 2010. godinu. Pri tome su planirana odgovarajuća sredstva u državnom proračunu, pa tu ne bi trebalo biti problema. Za 2008. godinu najvažniji projekt je e-račun, pa je u tu svrhu i stvoreno Povjerenstvo za e-račun. MINGORP procjenjuje da bi uštede od uvođenja e-računa u javnom sektoru bile od 40 do 54 milijuna eura godišnje, a u svekolikom gospodarstvu oko 850 milijuna eura godišnje.
Loše ocjene okruglog stola niti najmanje ne umanjuju značenje Strategije. No, važno je da njezino provođenje mogu ometati i takve sitnice poput: tko je koliko i kako govorio o njoj.

Zaključak
E-biz je svojevrsna smotra nastojanja da se u RH oživotvori e-poslovanje. Pojava Straegije..., ali i brojni drugi događaji daju nam za pravo izreći ocjenu da je stanje daleko bolje nego prije godinu dana. Teško je ocijeniti izravne zasluge ovoga savjetovanja za napredak, ali treba priznati da i ono ima svoje mjesto na sceni hrvatskog e-poslovanja.
Sudionici iz poslovnoga svijeta mogli su tijekom tri dana, osim dobrog uvida u stanje e-poslovanja u nas, dobiti i konkretne odgovore od predstavnika tvrtki, i to ne samo onih koji nude konkretna rješenja, već i od onih koji e-poslovanje primjenjuju.
Ne treba se plašiti šume normi, ne treba zazirati od vanjskih napadaja na elektroničke sustave, ne treba se bojati početnih troškova. Treba naći ozbiljne partnere s kojima se posluje, a koji također teže poboljšanju kvalitete toga poslovanja. Elektroničko je poslovanje izazov, ali isto tako i poslovna mogućnost koja trajno i provjereno donosi korist i dobit.
Kao i uvijek, na web stranicama www.case.hr mogu se pronaći cjelovite informacije o ovome savjetovanju.


                            Marijan Prević