Čovjek i tehnologija - dr. Dalibor Vrsalović

Suputnik Interneta

Prilikom njegova zadnjeg boravka u Zagrebu, redakcija InfoTrenda je iskoristila priliku da razgovara s dr. Daliborom Vrsalovićem, našim zemljakom koji je briljantnu karijeru razvojnog inženjera ostvario u SAD-u.

Dr. Vrsalović posjeduje široko industrijsko i akademsko iskustvo te je sudionik u brojnim patentima iz područja paralelnog i distribuiranog softvera te internetske sigurnosti. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a u SAD-u se još školovao na sveučilištima Carnegie-Mellon i Stanford. Radio je u najvećim tvrkama, na najodgovornijim položajima. Bio je šef razvoja u Sun Microsystems, gdje je vodio grupu za napredne tehnologije te dopredsjednik za napredne tehnologije i dopredsjednik za Internet tehnologije pri AT&T-u. U AT&T-u je vodio skupinu koja je 1994. prva u SAD-u riješila problem ekonomske Internet platforme, jer je Internet u to vrijeme bio gotovo u potpunosti znanstvena platforma. Posebno su značajni njegovi radovi u Intelu, gdje je, obnašajući cijeli niz dužnosti, sudjelovao i u izgradnji čipseta za Intel procesore te u razvoju Internet tehnologija. Danas radi u kalifornijskoj tvrtki Vertical Systems Inc., kao šef tehnologije i dopredsjednik za poslovni razvoj.


dr. Dalibor Vrsalović

Internet je evolucija
Prvi radovi na automatskom povezivanju računala započeli su još 1962. godine, da bi ubrzo bila stvorena i prva mreža, {{{ARPA}}}. Od te mreže, pa sve do danas, Internet se neprestano razvija. Njegov razvoj očito treba smatrati evolucijom kojoj se kraj ne može sagledati. Danas je on sveprisutna platforma, novo ljudsko okruženje.

Projekt pod nazivom Digital Future Project, Centar za digitalnu budućnost pri Sveučilištu Južna Kalifornija (USC) već sedam godina istražuje utjecaj Interneta na američku populaciju. Tijekom našega razgovora često smo se doticali upravo ovog istraživanja, pa objavljujemo neke od zanimljivijih rezultata. Sam izvještaj je komercijalne prirode, a citati su dio teksta javno objavljenog na www.digitalcenter.org.

Učestalost pojedinih aktivnosti na Internetu? Najmanje jednom tjedno 96% ispitanika čita svoj e-mail, Internet bez posebnog cilja pregledava 71%, novosti traži 60%, informacije o proizvodima pronalazi 43%, poslovanje s bankom ili financijskom institucijom obavlja 38%, instant messagingom se služi 37%, online se igra 35%, a smiješne sadržaje traži njih 25%. Najmanje jednom dnevno 16% ispitanika provjerava na Internetu neke činjenice, dok ih 7% traži definiciju neke riječi.

Kako se spajaju na Internet od kuće? Uporaba telefonskog modema opada već sedmu godinu za redom, te je spala na manje od 25%. Širokopojasni pristup koristi 75% korisnika, a njihov broj raste za 25% godišnje. Unatoč ovim rezultatima, više od 50% novih korisnika Interneta priključuje se ipak telefonskim modemom. Širokopojasni korisnici – njih 68% – ima stalno uključenu vezu dok koriste računalo.

Koliko ispravnih računala posjeduju? Broj Amerikanaca koji imaju više od jednog računala stalno raste, i za 2007. godinu iznosi 43%.

Bi li vam nedostajala tiskana inačica vaših novina? Na ovo su pitanje odgovarali samo čitatelji novina, a njih 27% je izjavio da im ne bi nedostajale.

Što vas brine dok kupujete online? Privatnost i sigurnost na čelu su liste opasnosti pri online kupnji. Ispitanici ističu da ih zabrinjava sigurnost njihovih osobnih podataka pri kupnji, pri čemu je njihov postotak iz godine u godinu sve veći. Zanimljivo je da veću zabrinutost glede sigurnosti iskazuju oni koji uopće ne kupuju online.

Sigurnost kupnje kreditnim karticama? Strah pri kupnji kreditnim karticama iskazuje velikih 57% ispitanika, a taj se broj ne mijenja već četvrtu godinu.

Internet i socijalni odnosi. Čak 45% ispitanika smatra da im Internet pomaže održavati društvene odnose, a 30% ih smatra da im Internet nije bitan za održavanje društvenih odnosa. Petnaest posto ispitanika pripadaju nekoj internetskoj zajednici, pri čemu se više od pola njih druži s ljudima koji imaju isti hobi.

Kako vaša aktivnost u internetskoj zajednici djeluje na vašu stvarnu, fizičku komunikaciju? Veći dio ispitanika smatra da njihova aktivnost u internetskoj zajednici nema utjecaja na njihovu stvarnu, fizičku komunikaciju. Ipak, 16% članova internetske zajednice smatra da im se smanjilo sudjelovanje u fizičkim zajednicima.

Koliko često koristite internetske socijalne mreže? Jedna četvrtina ispitanika koji pripadaju nekoj internetskoj zajednici nikada nije sudjelovaja na YouTubeu, MySpaceu ili Facebooku, pola ih sudjeluje jednom tjedno ili češće, a 22% ih posjećuje ta mjesta najmanje jednom dnevno.

Kako vaša djeca koriste Internet? Maleni, ali rastući broj ispitanika drži da njihova djeca previše vremena provode na Internetu. Dosegavši 25%, taj je broj najveći u proteklih sedam istraživanja. Istovremeno, čak 49% ispitanika smatraju da njihova djeca previše gledaju televiziju.

Internet i učenje. Gotovo svi ispitanici ispod 18 godina drže da online Internet igra glavnu ulogu u njihovu učenju, uz različito vrednovanje značenja za učenje.

Je li Internet važan u političkim kampanjama? U istraživanju za 2007. godinu, 64% ispitanika drži Internet važnim, što je za pet posto više nego 2006. Istodobno, vrlo mali broj ispitanika smatra Internet sredstvom utjecaja na političare, a i taj se broj smanjuje. Konačno, 41% ispitanika protivi se internetskom glasovanju na izborima.

Za Internet se može reći da je promijenio način rada, učenja i zabavljanja, dakle sve bitne ljudske aktivnosti. Na području poslovanja ostvarene su potpuna globalizacija i potpuna mobilnost. Posao se može obaviti sa svakim (dakle globalno), od svuda (dakle mobilno).

U bîti poslovanja leži informacija. Dobit ćemo ostvariti kada znamo nešto što konkurencija ne zna. Jedan od načina ostvarivanja dobiti na burzi temelji se na poznavanju informacija koje drugima nisu dostupne. Informacije koje kruže na Internetu su informacije u stvarnom vremenu, a vijest o nekom događaju najprije se pojavljuje na Internetu. Klasični model poslovanja u kojem dva čovjeka razgovaraju i sklapaju posao danas je već uvelike zamijenjen modelom u kojem čovjek naručuje od računala-poslužitelja. Neke je oblike poslovanja, poput kontroliranoga naručivanja na temelju stvarnih zaliha, moguće obaviti i bez ljudskoga sudjelovanja, samo na temelju „razgovora” dvaju računala – jednoga koje naručuje i drugoga koje isporučuje. Bez Interneta takav način rada nije moguć. Takav model još nije općenito prihvaćen, jer se socijalni aspekti poslovanja mijenjaju mnogo sporije od onih tehnoloških. Pri tome su mladi ljudi u bitnoj prednosti, jer nisu opterećeni poviješću, ne razmišljaju kako se nekada radilo već ove nove modele prihvaćaju kao njima jedino poznate.

U SAD-u su komercijalno ostvarive brzine prijenosa od 25 Mbita/sek, i to kombinacijom optičkih i bakrenih sustava. Pri tome se ulaže u nove optičke sustave, a postojeća kućna bakrena mreža koristi se kakva jest. Tamo, pak, gdje iz bilo kojih razloga fizička komunikacijska mreža ne dopire, rasprostiru se WiFi i WiMax mreže, bežične tehnologije jednakih svojstava onima koja imaju fizičke mreže.

Svijetla strana Interneta

Internet značajno smanjuje razlike između velikih i malih tvrtki. Osnovni troškovi za uporabu Interneta bitno su se smanjili tijekom vremena i danas ne ovise o veličini tvrtke koja ga želi koristiti. S druge strane, mogućnosti koje se nude nezamislive su. Smatra se da u SAD-u čak 35% stanovnika ima vlastite Web stranice, a mjesečni trošak za njih iznosi oko 5 dolara. Za tvrtke se smatra 50 dolara razumnim mjesečnim troškom za održavanje stranica, naravno u slučajevima kada se sve povjerava specijaliziranim tvrtkama.

Među brojnim specifičnim skupinama korisnika Interneta posebno je važna državna uprava. Ona mora biti svjesna da dobre strane Interneta rade u njezinu korist. Dostupnost Interneta pri tome nije bitna, nego razumijevanje tehnologije i njezina učinka na svekoliko poslovanje građana s državom. Postavljanje Internet kioska u sve prostore gdje se građani susreću s državnom upravom (čitaj birokracijom) jedno je od rješenja za smanjivanje beskrajnog čekanja i rasterećivanje državnih službenika od najjednostavnijih, ponavljajućih zahtjeva.

Internet je koristan i u bolnicama. Bezbrojni medicinski zahvati odvajaju pacijenta od svakodnevnog života. Internet priključak pored kreveta je posve dovoljan da se pacijent zaokupi stvarnim problemima, dok liječenje ne završi i on ode kući.

Ideje rada kod kuće preko Interneta i široke primjene Interneta na poslu u početku nisu dobro dočekane. Stvoreno je uvjerenje da Internet odvlači pozornost i da smanjuje ukupni radni učinak. Danas je to mišljenje sasvim drugačije. U SAD-u se potiče rad od kuće, a uporaba Interneta bitno skraćuje vrijeme potrebno da se dođe do potrebnih podataka.

U današnjem globalnom gospodarstvu profit je najvažniji. I ovdje Internet ima svoje mjesto. Intel, bez sumnje vrlo globalna korporacija, među ostalim koristi Internet za nadziranje rada automatiziranih strojeva – robota – u brojnim tvornicama širom svijeta. Pri proizvodnji procesora tolerancije su vrlo malene, pa svako veće odstupanje od njih vodi k proizvodnji otpada. Svaki proizvodni robot započinje se „kvariti” postupno, povećavajući odstupanje od zadanih veličina. Dok to odstupanje još nije preveliko, stiže poruka o mogućem trajnom kvaru i taj se robot isključuje iz proizvodnje, dok još nije proizveo nijedan „škart” procesor.
Internet je prikladan i za servise. Jedan od najjednostavnijih servisa je tiskana uputa o radu nekog proizvoda. Ako se te tiskane upute zamijene uputama na Internetu, mogu se ostvariti značajne uštede.

Zanimljiv je utjecaj Interneta na pisane medije. Sve manje ljudi čita novine, koje pak žive od tiskanih reklama. Očito je da će tehnologiju sveobuhvatnog oglašavanja (usmjereno i prema onima koje objavljeni oglas uopće ne zanima) zamijeniti tehnologija oglašavanja ciljanoj grupi. Segmentiranje sudionika na Internetu moguće je na različite načine i nudi sjajne mogućnosti. Svako stručno okupljanje, poput npr. kongresa liječnika, dovodi na određeno, poznato mjesto, u određeno, poznato vrijeme, određeni (također točno poznati i savršeno profilirani) broj ljudi. Njima se može, i mjesecima prije samoga kongresa, nuditi organizirane izlete, posebne proizvode, probranu zabavu – sve uz prilično poznat ishod. Vrlo velik broj upućenih reklama izazvat će pozitivni odgovor; marketinška će akcija biti vrlo učinkovita.

Tamna strana Interneta
Internet ima i tamnu stranu, na području računalne sigurnosti, na području sadržaja te na području društvenoga života.
Otvoren i nenadziran, Internet je idealno okruženje za brojne prevare. Iza svake prevare učinjene pomoću Interneta stoji određeni sigurnosni propust. Bilo da prava zaštita uopće ne postoji, bilo da nisu poštovana pravila koja postavljena zaštita nalaže. U Vertical Systems Inc. većina zaposlenih svoje poslove ne obavlja iz ureda, već od kuće ili iz pokreta. Povezuju se sa središnjim sustavom tvrtke, ali ih pri tome svaki puta dočeka potpuno novo virtualno računalo. Svoje podatke pohranjuju na vlastite memorijske uređaje te ih najprije prenesu na računalo koje im se otvorilo. Kad obave posao, nakon sat, dva ili više, oni se odjavljuju, a virtualno računalo na kojem su radili potpuno se uništava – brišu se svi zapisi na diskovima, briše se i operativni sustav, a oslobođen prostor u središnjem sustavu oblikovat će se u novo virtualno računalo za sljedećeg zaposlenika koji se prijavi za rad. Naoko ekstreman, ovaj postupak upućuje na to da sigurnost uvijek može biti bolja.

Krađa identiteta na Internetu je daleko cjelovitija, lakša i opasnija negoli u u stvarnome svijetu. Nekad je tek gubitak cijeloga naovčanika sa svim dokumentima otvorio mogućnost jednostavne krađe identiteta. Postavljanjem sve većeg broja podataka uz nepoštivanje pravila sigurnosti, otvara se mogućnost prikupljanja osobnih podataka iz tople i sigurne sobe, uz nekoliko pritisaka na tipku miša. Svako otvaranje, svako intenzivno prikupljanje podataka mora biti praćeno sigurnosnim mjerama koje je dužan postaviti onaj tko podatke prikuplja.

Malware, zloćudni softver, poseban je vid opasnosti s Interneta. Radi se o računalnim programima posebno dizajniranim da se uvuku u računalo ili da ga oštete bez korisnikova pristanka. Zaražena računala mogu se uvući u sustav računala koja razašilju neželjene e-mail poruke (spam), mogu pohranjivati nedopuštene sadržaje poput dječje pornografije ili mogu sudjelovati u napadima na pojedine velike sustave.

Internet je donio i problem otuđenja, odnosno promjenu cjelokupnog društvenog ponašanja njegovih korisnika. Smatra se da čovjek nije osobno susreo više od 50 posto ljudi s kojima Internetom komunicira. Krećući se u izmišljenoj stvarnosti, čovjek često puta ne prepoznaje granice, pa svoje ponašanje iz izmišljenoga svijeta prenese u stvarni. Jedno od danas vrlo popularnih mjesta za ulazak u nestvaran svijet i život u njemu jesu Web stranice drugoga života. Živeći kao avatar u izmišljenom svijetu, posjetitelj ovih stranica sve je manje čovjek u stvarnom.

 

Marijan Prević