Upravljanje poslovnim rezultatima tvrtke

Koncept CPM

Možda pomalo neprofesionalno, no članak sam odlučio započeti zahvalom organizatorima nedavnog predstavljanja „Sustava za podršku odlučivanju” (BI) – tijekom kojeg je prevladavala tema „Corporate Performance Management” – na ugodno i korisno provedenom vremenu. Zašto?
Zato jer su uspješno izbjegli koncept kojim se već standardno, zamarajuće i nemušto, forsira  mješavina:
•    prepucavanja o tome koji je operativni sustav bolji, što pozvani sudionici (uglavnom viši i srednji menadžeri), budući da nisu IT frikovi, uglavnom ne razumiju. Zaduženi za upravljanje poslovnim procesima i donošenje važnih oduka, zaista se ne trebaju previše zamarati nečim, u biti, nevažnim. Ako se služite zdravim razumom i donekle poštujete saobraćajne propise, imajući u vidu da se o različitosti ukusa ne raspravlja, Opel Vectra ili Škoda Octavia dovest će vas od od Zagreba do Splita za isto vrijeme.      
•    ponude univerzalnog  softvera, namijenjenog svim poduzetničkim organizacijama na kugli zemaljskoj, pa tako i vašoj (organizaciji), koji će, upravo neizostavno, u 15 minuta i 32 sekunde od njegove „jednostavne instalacije i super-jednostavne implementacije” riješiti sve probleme (hrvatski: izazove) koje je vaša organizacija uspješno proizvodila i stvarala „od stoljeća sedmog”. I koji, u stvari, nemaju nikave veze s informatikom, ni uzročno ni posljedično.  

Umjesto toga modela sličnog TV reklamama farmaceutske i zdravstvene industrije, tijekom skupa smo kroz prezentacije nekoliko potkovanih predavača imali prigodu upoznati se s  praktičnim primjerima i preporukama kako upravljati promjenama i provoditi ih u svrhu unapređenja poslovanja poduzetničkih organizacija.

Evo i priče o CPM-u s ovog skupa. Na zapadu ništa novo, ili ipak...?

 
„Planiraj – provodi – nadziri – unapređuj”
je davno izmišljena „topla voda” poduzetništva, jednostavan recept za operativnu izvrsnost (učinkovitost) makro-mikro i svih ostalih poduzetničkih organizacija. Može strateški, može operativno, taktički, timski, projektno, individualno.... Za potrebe prodaje, oko tumačenja ovog postupka već se dugo i uporno igra igra na štetu klijenata. Neodmjerenim izjavama najavljuju se revolucionarni „izumi” i sasvim novi koncepti. Ništa od toga, u većini slučajeva radi se samo o promjeni naziva za istu stvar, uz neznatne promjene, i često nepotrebnu zamršenost samo da bi se nesrazmjerno podigla cijena usluge ili proizvoda. Privlačnija ambalaža može uljepšati ali neće promijeniti sadržaj, pogotovo ga neće učiniti korisnijim za klijenta.  

Koncept CPM (klasični kontroling s istaknutijom IT ulogom) ne nudi revoluciju ali se kvalitetno i pragmatično usmjeruje na dvije organizacijske niše gdje se zaista može uvesti cijeli niz korisnih unapređenja:
•    izrada financijskih i operativnih planova, usklađena, uz svekoliko razmijevanje, na način „smjernice odozgo – planovi odozdo”, s izrazitim usmjerenjem na ključne procese i najvažnije pokazatelje
•    isporuka relevantnih izvještaja, analiza i kvalitetnih prijedloga promjena i unapređenja automatizmom, fleksibilnošću prema zahtjevima; sve to u kratkim rokovima

 
Tehnološka rješenja u podlozi osiguravaju da se manje vrijedni poslovi (prepisivanje, računanje, povezivanje podataka iz više izvora i slično) obrađuju automatizmom a da se ljudi i njihova „siva tvar” usmjeri na pogled u budućnost i inovacije, na najbolje usluge, najbolje klijente, najbolje tržišne niše. To im omogućuje da koncipiraju, predlažu i donose prave  odluke, svatko na svojoj razini odgovornosti i djelovanja. Da bi tehnološka rješenja mogli u najvećoj mjeri iskoristiti, pred pojedincima i organizacijama sačinjenim od tih pojedinaca postavljeni su konkretni zadaci u pogledu cjeloživotnog učenja, razvoja i ocjenjivanja postignutoga. U prethodnom broju, u članku s osvrtom na gostovanje Negropontea, upozorio sam na njegovu izjavu kako je zanemariva vrijednost znanja (statičnost) u odnosu na ključnu vrijednost sposobnosti cjeloživotnog učenja (proaktivnost). Sengeova „disciplina”, ili, u prijevodu, idealan spoj teorije i prakse što krasi učeće organizacije, nepohodna je organizacijama koje žele da ih zainteresirani (stakeholderi) prepoznaju i ocijene poslovno izvrsnima. Za procjenjivanje poslovne izvrsnosti u svijetu postoji niz modela. U Europi je vrlo popularan model The EFQM Excellence Model. Hrvatska Udruga poslovnih savjetnika, u suradnji s European Foundation for Quality Management, od 2006. je ustrojila formalni postupak treninga i licenciranja poslovnih savjetnika za obavljanje procjena poslovne izvrsnosti primjenom EFQM modela. Nadam se da će se strah poduzetnika od mogućih loših ocjena u prvim procjenama postepeno zamijeniti željom da se postupci procjene praktično i sustavno iskoriste za razvoj i usmjerenje na pravi put k uspjehu.   

Za poslovnu izvrsnost (efektnost), koja je nadgradnja operativne izvrsnosti (učinkovitost),  oplemenjene sposobnošću cjeloživotnog učenja, ipak je potrebno i „ono nešto”. U dvije, po meni, „naj” prezentacije sa skupa, „ono nešto” je zgodno nazvano „haluciniranje”. Radi se  o izrazu izvučenom iz konteksta Dilbertove definicije poslovnog plana: „... negdje između halucinacije poslovodstva i hladne realnosti tržišta... ”. Usporedivo je i s Druckerovom izjavom da su za uspješne poduzetničke organizacije „marketing” i „inovativnost” dvije osnovne funkcije poduzetničkih organizacija.

Kako istovremeno podržati inovativnost (haluciniranje) i izbjeći mogućnost da pretjerate te završite na psihijatrijskom liječenju ili u bankrotu? Razvojem neophodnih kompetencija raste glad za informacijama: pouzdanim, sažetim, brzim. „Business Intelligence” (BI) time postaje strateški resurs poduzetničke organizacije, kako bi se uspješno ostvarile važne poslovne inicijative:
•    upravljanje i unapređenje odnosa s klijentima (lojalnost i zadovoljstvo)
•    upravljanje troškovima optimalizacijom i ograničavanjem (unutarnji i vanjski potencijali, prioriteti, segmentacija)

Suvremene poduzetničke organizacije u uvjetima globalizacije i recesije sve se češće susreću s „nerješivim problemima” za čije je rješenje nužan drugačiji pristup, kao i dublje promjene. Ključni čimbenici uspješnog rješavanja su zajedničko razumijevanje stvarnosti i stvaranje zajedničke volje. U takvim okolnostima i procesima, koncept CPM neosporno ima značajnu vrijednost i potencijal: osigurati pozitivan i specifičan doprinos, kako bi se svrha postojanja poduzetničke organizacije pretvorila u praksu.

Nikola Nikšić, CMC