Zašto trebamo ITS?

Razvoj inteligentnih transportnih sustava – ITS

Početkom 21. stoljeća prometni se stručnjaci slažu da uspješno rješavanje rastućih problema odvijanja prometa i obavljanja transporta više nije moguće bez primjene cjelovitog koncepta i tehnologija ITS-a (Inteligentnih transportnih sustava).
ITS je upravljačka i informatičko-komunikacijska nadgradnja klasičnog prometnog i transportnog sustava, tako što se postiže bitno veća propusnost, sigurnost, zaštićenost i ekološka prihvatljivost u odnosu na rješenja bez ITS aplikacija. To ne znači da prije ITS-a nije postojala inteligencija u prometu (barem kod vozača), nego da se kroz stvarnovremensko prikupljanje i obradu podataka te umreženu distribuciju informacija postiže znatno smanjenje zagušenja, čekanja, prometnih nesreća, neučinkovitosti prijevoza, ekoloških onečišćenja itd.

Atribut „inteligentni” općenito označava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenjivim uvjetima i situacijama, pri čemu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u stvarnom vremenu. Koncept inteligentnih informacijskih sustava (IIS) blizak je informatičarima kao i različite napredne tehnike koje su zajedničke IIS-u i ITS-u. Koncepti i tehnike umjetne inteligencije (AI tj. Artificial Intelligence) – prepoznavanje oblika, strojno učenje, inteligentno izračunavanje itd., koriste se u dizajniranju, razvoju i implementaciji različitih ITS aplikacija.

Stanovnik europskog grada izgubi prosječno jednu godinu života u dodatnim čekanjima zbog prometnih zagušenja i neposjedovanja ažurnih informacija o odvijanju prometa. Problemi gradske dostave, onečišćenja i troškova transporta takvi su da je klasični build-only pristup nužno zamijeniti build+ITS pristupom rješavanju prometne infrastrukture.

ITS rješenja uključuju redizajn prometne infrastrukture s novim prometnim rješenjima organizacije i vođenja tokova, inteligentnim navođenjem na rute s manjim opterećenjem, informiranjem o slobodnim parkirnim mjestima, daljinskim praćenjem tereta i vozila, telematskom naplatom cestarine, upravljanjem incidentnim situacijama u prometu itd.

Možemo reći da ITS predstavlja: napredni koncept rješavanja prometnih problema, znanstvenu disciplinu, skup tehnologija i novi tehnološki pokret. To dokazuju programi i projekti ITS-a u svim razvijenim zemljama, uspostavljanje ITS-a kao akademske discipline i studijskog programa na sveučilištima, te uspješno djelovanje niza nacionalnih i međunarodnih ITS udruga (ITS Croatia osnovana 12. listopada 2005)
 
Za razliku od izoliranih tehničkih rješenja (zeleni val, promjenjivi znakovi, telematički uređaji u vozilima) koncept ITS-a predstavlja „sustav sustava”, kako je to objašnjeno u naprednim priručnicima (Highway Capacity Manual, Intelligent Transport Primer itd.).

Uvjerljivi razlozi „za” ITS slijede iz poraznih podataka o sigurnosti i eksternim troškovima odvijanja prometa. Prema podacima organizacije WHO, preko 1,2 milijuna ljudi svake godine smrtno strada u prometu, a 50 milijuna biva ozlijeđeno. Ukupni izravni i eksterni troškovi prometnih nesreća iznose 3 do 4 % BDP-a pojedinih zemalja.



POSTOJEĆA FUNKCIONALNA PODRUČJA I USLUGE ITS-a

Međunarodna organizacija za normizaciju ISO definirala je 11 domena ITS-a:
1.    informiranje putnika (Traveler Information)
2.    upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations)
3.    vozila (Vehicles)
4.    prijevoz tereta (Freight Transport)
5.    javni prijevoz (Public Transport)
6.    žurne služne (Emergency)
7.    elektronička plaćanja vezana uz transport (Transport Related Electronic Payment)
8.    sigurnost osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport Related Personal Safety)
9.    nadzor vremenskih uvjeta i okoliša (Weather and Environmental Monitoring)
10.    upravljanje odzivom na velike nesreće (Disaster Response Management and Coordination)
11.    nacionalna sigurnost (National Security)


Unutar svake domene, odnosno funkcionalnog područja, nalaze se određene međusobno povezane usluge.

Skup od 32 temeljne usluge što ih je definirao ISO čine:
1.    predputno informiranje (Pre-trip Information)
2.    putno informiranje vozača (On-trip Driver Information)
3.    putno informiranje u javnom prijevozu (On-trip Public Transport Information)
4.    osobne informacijske usluge (Personal Information Services)
5.    rutni vodič i navigacija (Route Guidance and Navigation)
6.    podrška planiranju prijevoza (Transport Planning Support)
7.    vođenje prometnog toka (Traffic Control)
8.    nadzor i otklanjanje incidenata (Incident Management)
9.    upravljanje potražnjom (Demand Management)
10.    nadzor nad kršenjem prometne regulative (Policing/Enforcing Traffic Regulations)
11.    upravljanje održavanjem infrastrukture (Infrastructure Maintenance Management)
12.    poboljšanje vidljivosti (Vision Enhancement)
13.    automatizirane operacije vozila (Automated Vehicle Operation)
14.    izbjegavanje čelnih sudara (Longitudinal Colision Avoidance)
15.    izbjegavanje bočnih sudara (Lateral Collision Avoidance).
16.    sigurnosna pripravnost (Safety Readiness)
17.    sprečavanje sudara (Pre-crash Restraint Deployment)
18.    odobrenja za komercijalna vozila (Commercial Vehicle Pre-Clearance)
19.    administrativni procesi za komercijalna vozila (Commercial Vehicle Administrative Processes)
20.    automatski nadzor sigurnosti cesta (Automated Roadside Safety Inspection)
21.    sigurnosni nadzor komercijalnog vozila na instrumentnoj ploči (Commercial Vehicle On-board Safety Monitoring)
22.    upravljanje komercijalnim voznim parkom (Commercial Fleet Management)
23.    upravljanje javnim prijevozom (Public Transport Management)
24.    javni prijevoz na zahtjev (Demand-Responsive Public Transport)
25.    upravljanje zajedničkim prijevozom (Shared Transport Management)
26.    žurne objave i zaštita osoba (Emergency Notification and Personal Security)
27.    upravljanje vozilima žurnih službi (Emergency Vehicle Management)
28.    obavještavanje o opasnim teretima (Hazardous Materials and Incident Information)
29.    elektroničke financijske transakcije (Electronic Financial Transactions)
30.    zaštita u javnom prijevozu (Public Travel Security)
31.    povećanje sigurnosti „ranjivih” cestovnih korisnika (Safety Enhancement for Vulnerable Road Users)
32.    inteligentna čvorišta i dionice (Intelligent Junctions and Links)

U području usluga informiranja putnika (traveller information) obuhvaćene su statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži, usluge predputnog i putnog informiranja, te podrška službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti.

Usluga predputnog informiranja (pre-trip information) omogućuje korisnicima da iz doma, odnosno sa svog radnog mjesta ili druge javne lokacije dođu do korisnih informacija o raspoloživim modovima, vremenu ili cijenama putovanja. Naglasak je na multimodalnim i intermodalnim informacijama.

Putno informiranje (on-trip information) uključuje stvarnovremenske informacije o putovanju, procjenu vremena putovanja ovisno o postojećim uvjetima, raspoloživosti parkirnih mjesta, prometnim nezgodama itd. Informacije se pružaju putem terminala na autobusnim i željezničkim postajama, trgovima, tranzitnim točkama, ekranima u vozilu ili prenosivim osobnim terminalima.

Usluge rutnog vodiča i navigacije mogu se odnositi na predputno i putno informiranje o optimalnoj ruti ili putanji do naznačenog odredišta. Izbor najbolje rute temelji se na informacijama o prometnoj mreži i javnom prijevozu te uključuje multimodalne opcije s rješenjima kao što su Park & Ride i druga.
Primjeri tih usluga su:
- dinamički rutni vodič u vozilu (Dynamic In-vehicle Route Guidance)
- integrirani multimodalni putni vodič
- pješački ili biciklistički rutni vodič.

 
Podrška planiranju putovanja (Trip Planning Support) pruža podatke o prometnim tokovima i transportnoj potražnji u svrhu transportnog planiranja. To su aktualni i povijesni podaci iz prometnih upravljačkih i informacijskih sustava, te podaci od vozila u pokretu (Probe Vehicles).

U ITS domeni pod nazivom upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations) nalazi se nekoliko usluga:
- vođenje prometa
- upravljanje incidentnim situacijama u prometu
- upravljanje potražnjom
- upravljanje i održavanje transportne infrastrukture
- identifikacija prekršitelja

Usluga vođenja prometnog toka (Traffic Control) odnosi se na upravljanje prometnim tokovima, kako u mreži gradskih prometnica, tako i izvan gradova (na autocestama i drugdje).
Primjeri tih usluga su:
- adaptivno upravljanje prometnim svjetlima, odnosno semaforima (Slika 3)
- promjenjive prometne poruke
- kontrola pristupa na autocestu
- kontrola brzine
- upravljanje parkiranjem, itd.
 
Nadzor i otklanjanje incidenata na prometnicama (Transport Related Incident Management) obuhvaćaju otkrivanje, odziv i raščišćavanje incidenata na prometnicama ili u njihovoj neposrednoj blizini (Slika 4). Samo manji broj od ukupnog broja incidenata odnosi se na prometne nezgode u kojima sudjeluju vozila i postoje ozlijeđeni ili smrtno stradali. Osim a posteriori djelovanja, otkrivanja i raščišćavanja, obavlja se predviđanje i sprečavanje nezgoda. Posebno je važno sprečavanje sekundarnih nezgoda (Post Incident Management). Težište je na prometnim nezgodama i nesrećama iako sustav uključuje odziv na druge uzroke malih incidenata (puknuće gume, nestanak vozila, itd.) te velikih nesreća i katastrofa (potresi, klizanje terena, veliki požari i slično).

Upravljanje potražnjom je skup usluga kojima se djeluje na razinu potražnje u različitim razdobljima dana te na promjenu moda.
Usluge upravljanja potražnjom uključuju:
- upravljanje tarifama javnog prijevoza
- kontrolu pristupa pojedinim gradskim zonama
- cijene parkiranja
- naplatu doprinosa zagušenju (Congestion Pricing)
- uvođenje posebnog traka za osobna vozila s više putnika (High Occupancy Lane Management) itd.

Upravljanje održavanjem transportne infrastrukture je skupina usluga koja se temelji na aplikaciji ITS tehnologija u upravljanju održavanjem cestovnih prometnica, odnosno pripadajuće komunikacijske i informatičke infrastrukture.

Nadzor kršenja prometne regulative (Policing/Enforcement) uključuje automatsko detektiranje tipa vozila, registracijske pločice, prekoračenja brzine uz učinkovite backoffice postupke.

U ITS području pod nazivom vozila (Vehicles) nalazi se više usluga kojima se poboljšava operativna sigurnost vozila:
- poboljšanje vidljivosti (Vision Enhancement)
- asistencija vozaču i automatske radnje vozila
- sprečavanje sudara
- sigurnosna upozorenja itd.

U području prijevoz tereta (Freight Transport) objedinjene su funkcije, odnosno usluge koje se odnose na administriranje komercijalnih vozila, multimodalnu logistiku i međusobnu koordinaciju prijevoznika i drugih sudionika uključenih u proces prijevoza tereta.
Primjeri usluga su:
- upravljanje intermodalnim informacijama o prijevozu roba
- menadžment intermodalnih centara
- upravljanje opasnim teretima
- automatska provjera dokumenata i težine vozila itd.

U području javnog prijevoza (Public Transport) definirano je više usluga koje omogućuju redovite i učinkovite radnje javnog prijevoza uz pružanje ažurnih informacija korisnicima.
Primjeri tih usluga su:
- napredni sustav javnog prijevoza
- praćenje voznog parka
- napredni sustavi dispečinga
- zajednički transport (Shared Transport)

U području usluga žurnih službi objedinjeni su funkcionalni procesi koji omogućuju brzu i učinkovitu intervenciju Hitne pomoći, vatrogasaca, policije i drugih žurnih službi. Domena usluga žurnih službi sve više se integrira s incident managementom i postaje dio integriranog sustava upravljanja prometom.
Primjeri usluga su:
- automatska provjera nezgode
- automatski poziv u slučaju nezgode
- koordinirano upravljanje vozilima žurnih službi itd.

U području elektronička plaćanja vezana uz transport nalaze se usluge:
- elektronička naplata javnog prijevoza
- elektronička naplata cestarine
- elektronička naplata parkiranja
- daljinska plaćanja itd.
 


Integracija različitih sustava plaćanja i institucija uključenih u sustav obuhvaća tehničko-tehnološka i međuorganizacijska rješenja.

U području pod nazivom osobna sigurnost u cestovnom transportu definirano je više usluga:
- nadzor i zaštita u vozilima javnog prijevoza, kolodvorima i slično
- sustav nadzora pješaka
- sustav upozorenja o radovima na cesti itd.

U području pod nazivom nadzor vremenskih uvjeta i okoliša nalaze se usluge:
- nadzora vremenskih prilika na cestama
- nadzora onečišćenja
- nadzora razine vode ili leda itd.

Područje pod nazivom upravljanje odzivom na velike nesreće povezuje usluge i agencije vezane za prirodne nesreće, terorizam itd. Primjeri usluga su:
- upravljanje podacima o velikim nesrećama
- koordinacija žurnih službi itd.

U području pod nazivom nacionalna sigurnost razvijaju se usluge koje omogućuju identifikaciju opasnih vozila, nadzor kretanja eksploziva, nadzor cjevovoda, naftovoda itd.

Nacionalne ITS arhitekture mogu sadržavati usluge i funkcionalna područja koja nisu eksplicitno navedena u postojećim ISO taksonomijama usluga. No, preporučljivo je da se u specifikaciji korisničkih potreba (ITS User Needs) krene od standardnih specifikacija ITS usluga i domena.

Sprečavanje zagušenja i adaptivno vođenje toka vozila predstavlja jedan od najznačajnijih područja primjene ITS-TM aplikacija. Za efektivno i učinkovito vođenje prometnog toka potrebno je dublje poznavanje relevantnih veličina, te načina prikupljanja i obrade stvarnovremenskih podataka kako bi se različitim oblicima distribucije informacija djelovalo na tok. Produbljeno poznavanje teorije prometnog toka i temeljnih načela vođenja složenih sustava ključno je za razvoj brojnih ITS aplikacija, kako na autocestama i arterijama, tako i na drugim dijelovima prometnog sustava. Opetovano zagušenje nastaje u očekivanim jutarnjim ili popodnevnim vršnim satima, odnosno u predvidivim intervalima vikendom. Ključna upravljačka akcija (unaprijedno vođenje) jest informiranje i savjetovanje putnika i vozača neposredno prije nastajanja vršnih opterećenja, odnosno preusmjeravanje prometa na druge, manje opterećene prometnice.


RAZVOJ INTELIGENTNIH VOZILA I AUTOMATIZIRANIH PROMETNICA

ITS funkcionalnosti inteligentnog vozila ostvaruju se putem telematičke opreme koja se nadograđuje na osnovnu opremu i uređaje motornih i priključnih vozila. Pri tome je nužno osigurati usklađenost s propisima i pravilnicima o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama odnosno drugim prometnicama. ITS prilagodba uključuje:
- uređaje za upravljanje vozilom
- uređaje za zaustavljanje vozila
- uređaje za osvjetljavanje ceste
- uređaje za davanje svjetlosnih znakova
- uređaje za omogućavanje normalne vidljivosti
- uređaje za kretanje vozila unatrag
- uređaje za kontrolu i ispuštanje ispušnih plinova
- uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila
- ostale uređaje i opremu vozila.


Uređaji za osvjetljenje ceste i ITS rješenja poboljšanja vidljivosti mogu znatno povećati sigurnost odvijanja prometa uz smanjenje broja i težine posljedica prometnih nesreća. Više od 95 posto svih odluka koje vozač donosi u vožnji vezano je uz osjet vidljivosti. ITS rješenja omogućuju:
- poboljšano uočavanje objekata
- prilagođavanje na svjetlo i tamu pri izlasku iz tunela i ulasku u tunel
- bolje uočavanje prometnih znakova i poruka itd.

Nakon američke inicijative (Intelligent Vehicle Initiative), i Europa se uključila u slične projekte programom EC i2010 Intelligent Car Initiative, kao daljnji korak razvoja sustava naprednog pomaganja vozaču (ADAS – Advanced Driver Assistance Systems).

Aktivni sustavi sigurnosti postaju važan dio vozila i bitan čimbenik poboljšanja sigurnosti odvijanja prometa. Početne procjene da će u 10 godina ITS prepoloviti broj smrtno stradalih i ozlijeđenih, u značajnom su dijelu i ostvarene.

Automatizirane, odnosno inteligentne prometnice ostvaruju se informatičko-komunikacijskom nadogradnjom klasične cestovne prometnice, što uključuje sustave telekontrole, telemetrije, telekomande i mobilne komunikacije. Početna rješenja su:
•    telekontrola gabarita vozila (primjenom lasera i optičkih rešetaka)
•    video nadzor i upravljanje protočnošću
•    naplata pametnim bežičnim karticama
•    telemetrija meteoroloških uvjeta
•    automatski sustavi sprečavanja zaleđivanja kolnika
•    upravljanje promjenjivom prometnom signalizacijom itd.


SMJERNICE ZA RAZVOJ ITS-a U HRVATSKOJ

Strategijskim programom, temeljem analize postojećeg stanja ITS-a („gdje smo?”),  treba procijeniti efektivnu potražnju ITS usluga te prikupiti informacije o tehničko-tehnološkim mogućnostima razvoja ITS-a. Temeljem toga, u programu se predlažu strategijski pristup, preporuke, mjere i akcije. Kao važni outputi strategijskog programa mogu izaći operativni prijedlozi pokretanja projekata, kao što je projekt nacionalne arhitekture ITS-a, „prometni portal” itd. Strategijski program i prometna politika međusobno se prožimaju i dopunjuju.

Strategijski programi razvoja ITS-a u više zemalja (uključujući Republiku Hrvatsku) moraju se izvoditi iz strategijskih analiza prilagođenih konkretnom kontekstu te iz zajedničkih smjernica postavljenih na razini Europske unije odnosno općih (svjetskih) ITS smjernica.

U RH definiran je strategijski program razvoja ITS-a, i ono što neposredno slijedi je razvoj nacionalne (fizičke, logičke i institucionalne) arhitekture ITS-a.

Programski pristup razvoju ITS-a u odnosu na druge alternativne pristupe pokazan je na Slici 7.


Osim alternativne mogućnosti „ne činiti ništa” („do nothing”), česta je praksa provođenja izoliranih projekata cestovne telematike ili začetaka ITS-a, kao što je sustav elektroničke naplate cestarine, rutiranje, uvođenje smart-kartica itd. Efektivniji pristup znači postavljanje nacionalnoga strategijskog programa i prometne politike iz kojih se izvode usklađeni projekti ITS kompatibilne prometne infrastrukture i drugih ITS projekata s privatnim i javnim partnerstvom (private and public partnership). Nacionalna ITS arhitektura treba biti prilagođena konkretnom kontekstu i usklađena sa širim predlošcima razvoja ITS-a.

Da bi se ostvario ključni zahtjev integracije različitih ITS aplikacija, nužno je temeljito razumjeti i precizno razraditi kriterije za postizanje interoperabilnosti.
Načelno, mogu se utvrditi četiri glavna (različita) aspekta ITS interoperabilnosti:
- tehnička interoperabilnost
- funkcionalna (logička) interoperabilnost
- institucionalna interoperabilnost
- legislativne mjere za interoperabilnost

Tehnički standardi osiguravaju tek dio interoperabilnosti, tako da je nužno uključiti druge kriterije, odnosno aspekte interoperabilnosti „iznad tehničke razine” (što se razrađuje u ITS arhitekturama).

Primjerice, korisnici europskih smartcard rješenja žele ih koristiti u svim gradovima nacionalne i međunacionalne razine.
U takvom slučaju, zahtjevi tehničke interoperabilnosti uključuju:
- sigurnosne mehanizme između smartcard čitača i kartica
- korištenje ISO 14443 standarda (beskontaktna transmisija)
- korištenje ENV 1545 standarda (podatkovna specifikacija) itd.

Funkcionalna (logička) interoperabilnost uključuje:
- određeni funkcionalni referentni sustav
-  formate razmjene podataka itd.

Institucionalna interoperabilnost uključuje:
- organizaciju prodaje i odnose s javnošću
- dijeljenje prihoda itd.

Legislativne mjere interoperabilnosti uključuju:
- legalne ocjene procedura radi odobrenja jamstva interoperabilnosti
- poticanje kombiniranoga korištenja različitih tipova transporta i ostalih usluga itd.


ITS PREORIJENTACIJA PROMETNE I LOGISTIČKE POLITIKE

ITS preorijentacija prometne politike znači prilagodbu načela, mjera i instrumentarija usmjeravanja razvoja prometne infrastrukture i tehnologije usklađenih s općedruštvenim i gospodarskim ciljevima. Održivi razvitak prometnog sustava podrazumijeva primjenu ITS rješenja s integracijom različitih modova transporta i stvaranjem inteligentnih transportno-logističkih mreža (ITLS).

Ciljevi iz nacionalne prometne politike i strategije razvitka prometa i informacijsko komunikacijske infrastrukture početkom 21. stoljeća u uskoj su interakciji s razvojem ITS-a. Naročito bi trebalo prometnu politiku, fokusiranu na koridore, dopuniti ITS i logističkim usmjerenjima.

Za dokazivanje gornje tvrdnje dovoljan je uvid u aktualne programe i smjernice razvoja europske prometne infrastrukture. Postojeća transeuropska mreža (TEN) na području EU i paneuropski koridori sve više se prilagođuju ITS kriterijima, tako da se prihvaća pristup build+ITS. Naglasak je na preorijentaciji s cestovnog na druge ekološki i energetski povoljnije načine prijevoza putnika i roba, uz cjelovitu transportnu uslugu od kraja do kraja.

Osim cestovnog prometa, ITS je prisutan i u drugim granama prometa (željezničkog, vodnog, zračnog itd.). Program i projekti modernizacije željeznice uključuju niz rješenja koje treba integrirati s ITS-om, a to su:
- napredni sustavi informiranja putnika
- daljinsko upravljanje prometom vlakova
- gradnja GSM-R mreže u većim kolodvorima
- osiguranje željezničkih cestovnih prijelaza
- osiguranje kolodvora i transportnih otpremništava
- poboljšanje procesa na pograničnim kolodvorima

Napredni učinci ITS rješenja u željezničkom prometu odnose se na smanjenje vremena čekanja i gubitaka, uštede goriva i energije, povećanje sigurnosti i zaštite putnika i tereta, bolju informiranost korisnika usluga, bolju integraciju itd. U pomorskoj navigaciji i zračnom prometu već dulje vrijeme postoje tehnička i organizacijska rješenja koja se mogu uključiti u ITS kao transmodalni sustav.

Budući da je ITS ključna odrednica razvoja prometa, transporta i logistike u prvoj polovici 21. stoljeća, za očekivati je uključivanje značajnog dijela informatičke zajednice u te projekte. U razvoju ITS-a primjenjuju se objektno orijentirane metode i pomagala, što je u skladu s razvojem informatičke tehnologije. Problematika fizičke i logičke arhitekture ITS-a predmet je posebnog razmatranja.

Ivan Bošnjak


o autoru:
Autor prof. dr. sc. Ivan Bošnjak redoviti je profesor na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je pet sveučilišnih udžbenika, od čega dva u inozemstvu. Godine 2006. objavio je sveučilišni udžbenik Inteligentni transportni sustavi 1. Utemeljitelj je i predstojnik Zavoda za Inteligentne transportne sustave, te izrađivač nastavnog programa sveučilišnog studija Inteligentni Transportni Sustavi (ITS) i logistika.

Ima desetogodišnje iskustvo u praksi, te petnaestogodišnje iskustvo kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Sarajevu i Ljubljani te kao istraživač na tehnologijskim projektima u zemlji i inozemstvu. Član je Znanstvenog vijeća za promet HAZU i član Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Član je više uglednih međunarodnih asocijacija. Predsjednik je udruge ITS Hrvatska.