eGovernment

Pojmovnik Eurovoc: pretraživanje i pronalaženje službenih informacija i dokumenata uz pomoć deskriptora

U prijašnjim su brojevima Infotrenda u prilogu eGovernment  izložene Hidrina misija i mogućnosti korištenja njezinih informacijskih resursa. U broju 169/3/2009 nabrojeni su terminološki alati koje vam Hidra nudi za lakše snalaženje u različitim okolnostima, a među njima posebnu vrijednost ima Pojmovnik Eurovoc (u daljnjem tekstu Eurovoc), koji se najčešće koristi za pretraživanje i pronalaženje službenih informacija i dokumenata prema sadržaju. On je poveznica između dokumenta i korisnika pri pretraživanju službene dokumentacije Republike Hrvatske, ali i pri pretraživanju službene dokumentacije Europske unije. Preciznost i određenost u pronalaženju traženih sadržaja u slučaju kada korisnik ne zna točan naslov ili drugi formalni podatak, ali zna o čem je dokument, postiže se uporabom deskriptora iz kontroliranog rječnika, u našem slučaju Eurovoca, kojima se označuju dokumenti i  formuliraju korisnički upiti.
Da bismo  potpuno iskoristili prednosti Eurovoca, bitno je upoznati ga te poznavati njegovu primjenu u pretraživanju Hidrinih informacijskih resursa. U ovome ćemo vam broju Infotrenda  približiti korištenje Eurovoca pri pretraživanju i pronalaženju službenih dokumenata i informacija koje Hidra nudi, a podsjetit ćemo vas i na  neke činjenice povezane s Eurovocom koje upotpunjuju poznavanje toga alata.
Eurovoc Thesaurus -  međunarodno izdanje http://europa.eu/eurovoc/
Pojmovnik Eurovoc – hrvatsko izdanje
http://www.hidra.hr/eurovoc/eurovoc1.htm

Što postižemo koristeći Eurovoc za pretraživanje?

Pri pretraživanju javne službene dokumentacije u Hidrinom e-katalogu možete se osloniti na vlastito znanje i iskustvo te pokušati koristiti  tražilicu bez pregledavanja Eurovoca,  upisivanjem jedne ili više riječi kojima se opisuje željeni sadržaj. Pri tome je dobro ako se poslužite uputama za korištenje tražilice. Ako niste zadovoljni postignutim rezultatom, poslužite se Eurovocom.

Eurovoc će vam pomoći u postizanju kvalitetnog  odabira naziva za opisivanje tražena sadržaja što će se odraziti u podudaranju odabranog naziva  s nazivom kojim je sadržaj opisan u bazi ili s njegovom inačicom.

Pri izboru naziva za opisivanje sadržaja koji vas zanima na Hidrinim se stranicama možete poslužiti  «Kazalom sadržaja e-kataloga» ili pregledom i pretraživanjem  Eurovoca.

Aktivnosti Europske unije rezultiraju svake godine desetcima tisuća novih dokumenata sa svih područja djelatnosti. Zbog toga se u nekim službama i institucijama još prije gotovo dvadeset godina osjetila potreba za stvaranjem odgovarajućega alata za lakše i djelotvornije katalogiziranje i  predmetno označivanje sadržaja dokumenata. Eurovoc je nastao u zajedničkome projektu Ureda za službene publikacije Europskih zajednica i Europskoga parlamenta. Izrađen je  kao kontrolirani, strukturirani, multidisciplinarni, višejeziči dokumentacijski alat. Koristi se od 1984. i  osnova je za razmjenu podataka o vrlo složenim i raznorodnim sadržajima dokumentacije današnje Europske unije i njezinih članica.

Eurovoc i kazalo sadržaja E-kataloga

Upotrebljujući Kazalo sadržaja e-kataloga  koristite prednosti kontroliranoga rječnika. Pri odabiru izraza za pretraživanje korisno je najprije kroz  Kazalo sadržaja e-kataloga pregledati sve ponuđene deskriptore i nedeskriptore. Njih su indeksatori odabrali iz Eurovoca za opisivanje sadržaja dokumenata Hidrinih zbirki. Zahvaljujući kontroliranome rječniku, koji god naziv za isti pojam  iz Kazala odabrali, on će vas  putem deskriptora  dovesti do odgovarajuće skupine dokumenata čiji je sadržaj u skladu s vašim zahtjevom.
Slika 1
Kazalo sadržaja donosi deskriptore i nedeskriptore abecednim redom. Moguće je koristiti ih izravno, tako da se klikom na odabrani izraz ili riječ dobiju svi dokumenti koji su njime označeni, dakle zbirka dokumenata koja ima željene  sadržaje,  ili ih možete koristiti u kombinaciji s nekom drugom opcijom ponuđenom u tražilici. U tome  slučaju odabrani naziv upisujemo u rubriku «Sadržaj» u tražilici.





Kontrolirani rječnik  Eurovoc  nastao je i razvija se prikupljanjem naziva i oznaka svih bitnih pojmova iz službenih dokumenata Europske unije i zemalja članica.

Kontrolirani rječnik nastaje tako što se prikupljeni nazivi terminološki obrađuju (imenični oblik, nominativ, jednina) i normiraju, odnosno jedan se termin izdvoji  kao preporučeni (u daljnjem tekstu deskriptor), a ostali koji označuju isti pojam, priključe mu se kao uputnice (u daljnjem tekstu nedeskriptor).

Sadržava 7000 deskriptora. Svake dvije do tri godine izdaje se nova izmijenjena i dopunjena inačica, a posljednja je inačica 4.3 iz 2008.


Pregledavanje Eurovoca

Na Hidrinoj se web-stranici u dijelu Terminologija nalazi hrvatsko i međunarodno izdanje Eurovoca. Da biste u e-katalogu pronašli zbirku željenoga sadržaja možete, birajući odgovarajući naziv za formuliranje upita, najprije pregledati (prelistati, navoditi kroz) Eurovoc. 
2)
Prepoznavši u Eurovocu područje koje vas zanima pristupate deskriptorima i nedeskriptorima uvrštenima u to područje. Pregledajući hijerarhijsku strukturu područja, vidjet ćete kojim sve riječima i izrazima možete postaviti upit bilo kojoj dokumentacijskoj bazi koja koristi Eurovoc. Preuzimanjem odabranog deskriptora u tražilicu npr. Hidrina e-kataloga, doći ćete do zbirke željena sadržaja pod uvjetom da je taj deskriptor upotrijebljen za indeksiranje sadržaja dokumenata u njezinim bazama.
3)
Pregledavanje je Eurovoca putem mreže veza prema srodnosti među pojmovima vrlo korisno jer vas može podsjetiti na  cjeline koje se pregledom od širega ka užemu pojmu ne primjećuju. Tim je vezama  Eurovoc priredio najkorisnije «bočne putove» i «odvojke» koji vam mogu biti od pomoći pri izboru deskriptora.



Multidisciplinarnost je ugrađena u osnove Eurovoca. Ta je njegova neizmjenjiva značajka postignuta  dvostupanjskom klasifikacijom kojom su deskriptori razvrstani u 21 područje i 127 potpodručja.

Deskriptori su  Eurovoca međusobno  povezani u hijerarhijsku strukturu prema semantičkim odnosima pojmova koji su njima obilježeni. Svaki se deskriptor veže uz širi pojam sve do najširih pojmova koji označuju  područja. Dubina strukture seže ukupno do sedme razine.

Na osnovi srodnosti pojmova u Eurovocu deskriptori su povezani  i asocijativnim vezama. Taj je oblik semantičkih odnosa simetričan i nespojiv s hijerarhijskim odnosom. Omogućuje da se navođenjem po linkovima prelazi u različita područja koja su međusobno pojmovno povezana, a iz hijerarhijskoga se stabla to ne može prepoznati.

Hijerarhijska se struktura i asocijativne veze uređuju u međunarodnome izdanju i nije dopuštena promjena u pojedinačnim jezičnim inačicama.

Pretraživanje Eurovoca
Osim pregledavati, Eurovoc možete i pretraživati pomoću njegove tražilice koja će vas dovesti do kazala deskriptora obuhvaćenih zadanom pretragom.
4)
To je izravni pristup kontrolirannom  rječniku i najbrži način provjere je li neki izraz uvršten u Eurovoc.

Podrobni prikaz deskriptora

5)
Kad vam se učini da ste pronašli izraz za uobličivanje upita, dobro je provjeriti njegovo značenje na osnovi podataka iz podrobnoga prikaza deskriptora. Podroban prikaz sadržava sve podatke o  deskriptoru koji su zabilježeni u terminološkoj bazi Eurovoca. Taj vam  skup podataka pojašnjava značenje pojma na koji se deskriptor odnosi i omogućuje kvalitetniji izbor deskriptora za pretraživanje.
Podrobni prikaz deskriptora sadržava sve podatke o deskriptoru i pomaže određivanju njegova značenja:

- napomenu o definiciji ili upotrebi;
- područje i potpodručje kojemu pripada;
- nedeskriptore  koji su mu dodijeljeni;
- širi pojam za koji je vezan;
- uže pojmove koji su s njime povezani.

Osim toga, daje informaciju o tome u kojem je izdanju Eurovoca pojam prvi put opisan.

Višejezičnost Eurovoca
Propisi Europske unije i njezinih članica  sadržajno su obrađeni pomoću Eurovoca, pa ako uspjelo pronalazite propise Republike Hrvatske pomoću deskriptora Eurovoca u Hidrinim zbirkama, lako ćete se snaći i u pretraživanju propisa Europske unije u bazi Eur-Lex. To vrijedi i za korisnike iz Europske unije kada pristupaju propisima Republike Hrvatske.

Što s jezičnim zaprekama?
Izazov višejezičnosti Europske unije riješen je u Eurovocu mogućnošću pregleda svakoga deskriptora na svim jezicima Europske unije.
6)
U praksi to donosi dvije izravne koristi:
- značenje nekoga deskriptora možete provjeriti i putem preglednog prikaza njegova značenjskoga polja na drugim jezicima;
- pomoć pri odabiru deskriptora za pretraživanje propisa Europske unije na nekome od jezika članica. Naime, želite li pročitati neki propis Europske unije, možete otvoriti bazu Eur-Lex na nekome od jezika članica koji poznajete, i za pretraživanje koristiti deskriptor na tome jeziku. Pomoć za pretraživanje hrvatskih propisa Hidrina baza pruža na engleskome jeziku, a tekstovi su na hrvatskome.


 «Razmjena podataka o vrlo složenim i raznorodnim sadržajima dokumentacije današnje Europske unije, a jednako tako i njihova pohrana i pretraživanje, složen je zadatak ne samo zbog njihove količine i sadržajne raznovrsnosti već i specifičnosti različitih jezika zemalja članica te, naposljetku, nepodudaranja u političkim ustrojstvima i društvenoj zbilji svake od članica posebno.«
ITrend 107/2003

Deskriptori su Eurovoca danas prevedeni na 25 jezika. Međunarodno izdanje donosi pojmovnik na  22 jezika članica Europske unije i jednome jeziku nečlanice, a to je hrvatski (od 2005.).
Izradba je višejezičnoga pojmovnika u osnovi postupak višestruke rječničke kontrole. Svakomu se pojmu na svim jezicima dodjeljuje odgovarajući normirani izraz koji ima status deskriptora pa svi jezični izrazi  za taj pojam međusobno funkcioniraju kao istoznačnice. Deskriptoru se mogu dodati i nedeskriptori, ali njihov broj varira od jezika do jezika jer ovisi o specifičnostima jezika, ali i o političkome ustroju države i društvenoj zbilji pojedinih zemalja. Samo se 20% nedeskriptora nalazi u pojmovnicima svih jezičnih inačica. Za ilustraciju: češka inačica ima 13 139 nedeskriptora , a  francuska 6800. 

Hrvatsko izdanje Eurovoca
Najveća je prednost hrvatskoga izdanja Eurovoca u tome što se javna službena dokumentacija Republike Hrvatske i Europske unije može pretraživati na hrvatskome jeziku pomoću jedinstvenih i jednoznačnih  deskriptora za svaki bitan pojam koji se pojavljuje u tekstu dokumenata.

No hrvatsko izdanje donosi još pogodnosti koje korisniku olakšavaju snalaženje pri pronalaženju  službenih dokumenata  i podataka Republike Hrvatske. To su pristupi  zasnovani na Hrvatskome dodatku Eurovocu.
 
Za pretraživanje  dokumenata i podataka na Hidrinim web-stranicama  možete se služiti trima kazalima koja se zasnivaju na prvome dijelu Hrvatskoga dodatka..

Želite li pronaći stvaratelja dokumenta koristite Kazalo tijela javne vlasti.
Želite li pronaći dokument u kojem se spominje neko tijelo (npr. osnivački akt, izvješće itd.), koristite Kazalo sadržaja.
 Kada tražite podatke o nekome tijelu u Adresaru, koristite Kazalo naziva tijela.
Sva ta kazala zasnovana na Hrvatskome dodatku sadržavaju normirana imena tijela koja se u svojem jedinstvenom obliku koriste za označivanje dokumenata i podataka.
Hidra je u suradnji s brojnim jezičnim stručnjacima izradila  i objavila prvo hrvatsko izdanje Eurovoca 2000., a ono je u sastavu međunarodnoga izdanja od 2005. Sastoji se od međunarodnoga korpusa deskriptora i od Hrvatskoga dodatka koji se ne pojavljuje u međunarodnome izdanju.


Hrvatski dodatak
Prvi dio  sadržava imena tijela javne vlasti (državna, lokalna i područna, diplomacija), političkih stranaka  i diplomatskih predstavništava stranih zemalja u Republici Hrvatskoj, te toponime s područja Republike Hrvatske. Strukturirani su  dvostupanjskom klasifikacijom  poput izvornika Eurovca. Formirano je pet  područja, koja se dijele na 16 potpodručja.
Sadržava tijela i ustanove koje su djelovale u Republici Hrvatskoj od 1991., što danas čini 6582 normirane jedinice.

Drugi dio sadržava deskriptore  u strukturi međunarodnoga korpusa Eurovoca s posebnom oznakom CROVOC, koji služe za opisivanje sadržaja specifičnih za službenu dokumentaciju Republike Hrvatske, nedeskriptore na hrvatskome jeziku, kojih ima 6800, i  napomene o uporabi i značenju deskriptora na hrvatskome jeziku.


Podrobni prikaz podataka hrvatskoga dodatka

Svako ozbiljno nastojanje da se služite točnim podatcima o tijelima javne vlasti dovest će vas pred zadatak da te podatke pronađete u službenim izvorima. Prvi dio Hrvatskoga dodatka Eurovocu upravo u takvoj situaciji može biti od velike koristi i uštedjeti vam mnogo vremena. Naime, službeni se podatci za tijela javne vlasti i službeni podatci političkih stranaka objavljuju u službenim izvorima poput Narodnih novina, lokalnih i regionalnih službenih glasnika, statuta tijela itd. Ti izvori donose  podatke o osnutku, službenome nazivu, kratici naziva, položaju u ustroju tijela javne vlasti, nadležnosti, ustroj tijela, a kasnije i  sve podatke o nastalim promjenama.
7)
Kroz podrobni prikaz podataka  Hrvatskoga dodatka ti će vam podatci biti dostupni, točni i ažurni.


Podrobni prikaz podataka o  tijelu javne vlasti ili političkoj stranci sadržava:
oblike imena  - normirano ime, stvarno ime i kraticu – prema službenomu izvoru;
razdoblje djelovanja;
položaj u shemi ustroja javne vlasti;
veze s  prijašnjim nazivima istoga tijela;
ustrojstvene jedinice tijela javne vlasti;
područje djelovanja u kojem tijelo ima javne ovlasti;
mjesto osnutka – političke stranke;
službene izvore podataka (uredba, statut, pravilnik);
naziv tijela na engleskome jeziku.

Razvoj i održavanje hrvatskoga izdanja Eurovoca
Održavanje i razvoj međunarodnoga izdanja Eurovoca odvija se centralizirano. Publications Office EU prikuplja i normira sve primjedbe i prijedloge korisnika pojmovnika i u razmacima od dvije do tri godine objavljuje nove inačice. Prošle je godine objavljena najnovija inačica 4.3.
 
Održavanje i razvoj hrvatskoga izdanja Eurovoca  centralizirano je u Hidri, a nadzor kvalitete provodi Uredništvo u kojem sudjeluju korisnici pojmovnika i jedan neovisan jezični stručnjak. Hidrina  služba za održavanje i razvoj pojmovnika preuzima promjene iz međunarodnoga izdanja i implementira ih u hrvatsko izdanje Eurovoca. Ta se služba bavi i razvojem i dopunom Hrvatskoga dodatka koji se, zbog potreba korisnika, obnavlja tjedno na Hidrinim web-stranicama. Eurovoc se može slobodno koristiti pa sustavi za upravljanje dokumentima mogu, pristupajući Eurovocu preko Interneta, preuzeti dijelove pojmovnika za potrebe stvaranja meta podataka dokumenata.

                            Marta Softa i Tomislav Murati

(NAPOMENA NA KRAJU TEKSTA):

KAKO, GDJE I KADA DO INFORMACIJE?

Pretraživanjem Hidrinih web-stranica, svaki dan od 0-24 sata.
URL: www.hidra.hr .

Upiti u svezi s  Eurovocom:  Odsjek za izgradnju i održavanje normativne infrastrukture.
Adresa: HIDRA, 10020 Zagreb, Siget 18c, p.p. 327
Telefon: (01) 4855 827
Telefaks: (01) 4855 655
E-mail: ured@hidra.hr
radnim danom od 9.00 do 16.00 sati.




Kako to rade susjedi - Društvo za  informatiku Srbije


DIS – svjedok i pokretač informatizacije u Srbiji

Tijekom  dosadašnjih  36 godina  postojanja  DIS je radio: na promidžbi i primjeni najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, na afirmiranju  najbolje prakse,  na predstavljanju domaćih rješenja te na razmatranju stanja i predlaganju mjera za unaprjeđivanje informatizacije.


Društvo za  informatiku Srbije (DIS) organizirano je kao  udruga građana i okuplja  sve profile informatičara, kao što su programeri, projektanti, web-dizajneri, profesori, menadžeri, operateri, studenti, učenici i dr.
DIS je osnovan  davne 1973. Začetnik i prvi predsjednik bio je prof. dr. Tihomir Aleksić  koji je kao vodeći znanstvenik u području digitalne elektronike bio na čelu stručnoga tima koji je razvio i u Institutu “Mihajlo Pupin” 1960. proizveo  prvo digitalno računalo “CER 10” u tadašnjoj SFRJ.
Tijekom  dosadašnjih  36 godina  postojanja  DIS je radio: na promidžbi i primjeni najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, na afirmiranju  najbolje prakse,  na predstavljanju domaćih rješenja te na razmatranju stanja i predlaganju mjera za unaprjeđivanje informatizacije.

Forum za javnu  raspravu

DIS se poslije desetaka rasprava o stanju i potrebnim mjerama u području ICT afirmirao kao priznati forum za javne rasprave u području informatike. S govornica i okruglih stolova potekli su desetci inicijativa i neposrednih akcija na predstavljanju novih modela računala, softvera,  alata, metoda projektiranja, postupaka za vrjednovanje i sl. Predstavljana su i najbolja domaća stručna rješenja, kao i praksa u primjeni  ICT. Postoji višedesetljetna tradicija dodjeljivanja godišnje nagrade  “Plaketa DIS za najbolje domaće rezultate u informatici”. Nagrada je vrlo zapažena jer je dodjeljuje stručni žiri koji čine kolege stručnjaci.

Na skupovima koje organizira  DIS  analizira se i stanje u informatizaciji Srbije. Informatička je razvijenost u Srbiji cijeli niz godina ispod potreba i mogućnosti.Ocijenjeno je da su za takvo stanje  najodgovornija državna tijela za  koja  informatizacija, izuzev deklarativne podrške, nikad nije imala stvarni prioritet.

DIS  se zalagao i poslije nekoliko godina izborio za smanjivanje, a kasnije  i za ukidanje poreza na promet i carine te 2007. i za smanjivanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) s 18 na 8 posto za informatičku opremu.
Upozoravano je – ne  samo da nema nikakvih poticanja nego čak i postojeći propisi otežavaju elektronsku trgovinu i posebno elektronski izvoz.

Vrlo se sporo stvarao pravni i institucionalni okvir za  razvoj informatičkoga društva u Srbiji. Sporo su se pripremali, a još sporije provodili propisi iz informatičkoga područja. Primjerice, Zakon o elektronskom potpisu prihvaćen je 2004.,  a prvi put primijenjen tek 2008.

Uspjele su bile DIS-ove djelatnosti na pripremi Strategije razvoja informatičkog društva u Srbiji i pojedinih propisa, poticanju  nabave računala, širenju primjene Interneta i dr. S DIS-ovih  su  skupova  potekli i zahtjevi za lokalizacijom stranih softvera na srpski jezik, za osiguranjem neometane primjene ćirilice na svim informatičkim uređajima i drugo.

DIS je tijekom godina postao svojevrsnim forumom na kojem su se među najkompetentnijim stručnjacima i znanstvenicima  razmatrala najbitnija pitanja informatizacije, zauzimala stajališta i nakon toga zauzimalo se za njihovu provedbu. Prijedlozi su potrebnih mjera dostavljani Vladi, ministarstvima,  medijima i drugim institucijama. Osnutkom Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo  2007. počeo je organiziraniji i djelotvorniji rad na razvijanju informacijskoga društva u Srbiji,  a DIS se više  godina zalagao za njegovo osnivanje.
Djelatnosti se Društva najavljuju, komentiraju i prate na web-stranici  www.dis.org.rs

U novije je doba u Srbiji za ICT posebno uspjela bila 2007. kada je zahvaljujući smanjivanju PDV-a te rastu društvenoga proizvoda i povećanoj tražnji ostvaren porast  IT tržišta od 38 posto,  a ono je 2008. dostiglo iznos od 540 milijuna eura.

Informatika ima rješenja i za krizna vremena

Sada, u krizi i recesiji,  DIS se zalaže za afirmaciju primjene virtualizacije, “ujedinjenih komunikacija”, poslovne inteligencije, ERP softvera i svih drugih potencijala suvremene informatike koji mogu pomoći djelotvornijemu poslovanju, kvalitetnijem odlučivanju i smanjivanju troškova.

S druge strane  DIS  se javno  protivi pojavama odlaganja nabave informatičke opreme  i koči  stalna izobrazba kadrova pod izgovorom štednje. DIS je javno  upozorio da takva “štednja” proizvodi  više štete nego koristi jer se odlaganjem razvoja informatičkoga sustava  smanjuje   konkurentska moć kompanije i gubi razvojna dinamika.

Uvjeti za rad DIS-a postaju sve teži. Nedostaju sredstva za organizaciju znanstvenih skupova, predstavljanja, javnih govora, objavljivanje zbornika i sl. Međutim, volonterski rad i okupljanje velikoga broja aktivnih sudionika pridonosi opstanku aktivnosti i u otežanim uvjetima.

DIS se  kod menadžera zalaže za pojačanje dobro promišljene nabave suvremene informatičke opreme i osiguranje stalnog stručno usavršavanja svojih IT profesionalaca.
Od ovlaštenih se državnih tijela traži sljedeće:  širenje informatičke pismenosti, stvaranje uvjeta za daljnje povećavanje broja građana koji se služe računalima i Internetom,  očuvanje privatnosti građana, obnavljanje državnih nabava za škole, zdravstvo i druge javne službe,  poticanje razvoja  i plasmana domaćega softvera, razvoj elektronskoga poslovanja, određivanje statusa domaćega IT proizvoda pri izvozu i njegova bonifikacija pri javnoj nabavi, razvoj servisa za e-Upravu i e-Demokraciju i drugo.

ICT je vodeći nositelj razvoja

Tijekom posljednjih godina  DIS je bio među prvima koji su popularizirali najnovije tehnološke trendove u ICT (informatičke-komunikacijske tehnologije) i njihove primjene jer se one tako  potvrđuju kao vodeći  nositelj razvoja.
DIS je proteklih godina na određeni način  bio svjedokom i pokretačem razvoja informatizacije u Srbiji, a u vremenu koje dolazi nastavit će se zalagati  kako bi razvoj informacijskoga društva postao stvarnim prioritetom u Srbiji. To će se moći postići jedino ako se stvori iskrena pozitivna politička volja u političkim strukturama i ako se informatizacija prestane shvaćati kao trošak te počne shvaćati kao ulaganje u unaprjeđivanje proizvodnje i kvalitetniji rad javnih službi i ugodniji osobni život građana.
                            Nikola Marković
           


Autor Nikola Marković, predsjednik Društva za informatiku Srbije, ima višegodišnje iskustvo u   projektiranju i uvođenju informatičkih sustava u upravnim tijelima, razvoju elektronskoga poslovanja, izradbi strateških dokumenata i propisa u području informatike i slično. Bio je direktor Gradskoga zavoda za informatiku u Beogradu, direktor Saveznoga zavoda za informatiku, profesor na Višoj školi za informatiku itd. Sada je u mirovini i osim rada u Društvu za informatiku Srbije, uređuje „ICT Bilten“, priprema ICT vijesti iz Srbije za „InfoTrend“ i surađuje  na analizi ICT trendova u agenciji „Mineco“.


eUprava


“Najbolje ICT  prakse  u srpskim gradovima i općinama. U Nišu je 16. rujna pred oko 200 predstavnika lokalne samoprave održan  skup „Na putu do elektronske uprave”. Sudionike je skupa pozdravila ministrica za telekomunikacije i informaciono društvo koja je rekla da  uprava ima osnovnu informatičku infrastrukturu, ali da treba intenzivno raditi na razvoju novih aplikacija i servisa. Ministrica je i predala priznanja općinama  za najbolju ICT praksu. Općina je Kula dobila priznanje za informativni sustav za elektronsko upravljanje dokumentacijom. Općina je  Kruševac dobila priznanje za  web-portal e-uprava. Gradska je uprava Niš  dobila priznanje za eServis Izgradnja. Stalna konferencija gradova i općina, Elektronski fakultet u Nišu i USAID, kao organizatori skupa, pripremili su publikaciju “Najbolje ICT prakse  gradova i opština Srbije”. Cilj je bio promicanje najbolje prakse i pružanje svim općinama i ovlaštenim tijelima bitnih informacija o stanju i potrebnim mjerama. Utvrđeno je: da se posljednjih godina bitno poboljšava stanje, da je dosta inicijativa i ostvarenih rezultata, da  ima  općina s malim  rezultatima  i da su elektronski servisi na niskoj razini, odnosno  da nema interaktivnih servisa. U drugome je dijelu skupa Damir Baralić, direktor Republičkoga zavoda za informatiku i Internet, bio voditeljem rasprava o stanju ICT-a u jedinicama lokalne samouprave i Komunikacija lokalne i državne vlasti u korištenju ICT-a. Baralić je u uvodnim napomenama predstavio uspjelo dokončane aktivnosti Zavoda na sagledavanju stanja ICT-a u lokalnoj smoupravi, izradbi standarda za sajt općina, kreiranju sajtova za 8 općina koje ih do sada nisu imale, pokretanju foruma na sajtu Zavoda, prijedlogu za sistematizaciju poslova službe  za primjene ICT-a u općinama i dr. Također, Baralić je predstavio i aktivnosti koje su u tijeku, a  koje se odnose na stvaranje uvjeta za interoperabilnost  u javnoj upravi, razvoju portala eUprave i projektiranju sustava  za elektronsku javnu nabavu i sustava za uredsko poslovanje, odnosno upravljanje dokumentima.
   


Digitalni arhiv


Norveška pruža podršku Republičkom geodetskom zavodu u financiranju razvoja softvera za digitalni arhiv. Ugovor o izradbi toga softverskoga rješenja potpisali su u Beogradu Helge Onsrud iz  Norveške uprave za kartografiju i katastar, Zoran Savić iz kompanije TSG Group i Nenad Tesla iz Republičkoga geodetskoga zavoda.Uspostavljanjem digitalnoga arhiva omogućit će se da svi spisi u Republičkome geodetskome zavodu budu pretvoreni u rasterski oblik i bit će omogućeno njihovo brzo pronalaženje. Kompanija TSG izradit će softver. Korist će od uspostavljanja digitalnoga arhiva imati državna tijela i, prije svega, sve pravne i fizičke osobe. Kraljevina Norveška od 2005. pruža podršku Republičkomu geodetskomu zavodu u uspostavljanju katastra nepokretne imovine i trenutačno je u tijeku III. faza projekta koja će trajati do kraja 2009.

Broadband

Javna rasprava o Strategiji  i Akcijskom planu za razvoj širokopojasnog pristupa
do 2012. godine, održana je  19. kolovoza 2009.  na  Građevinskome fakultetu u Beogradu. Ministrica za telekomunikacije i informaciono društvo u Vladi Republike Srbije, mr. Jasna Matić, izjavila je da Europa traži jedinstven informativni prostor  kroz poticanje širokopojasna pristupa i razvoj multimedijalnih sadržaja. Srbija pripada zemljama koje imaju najniži protok, a mnogi uopće nemaju uvjete za širokopojasni pristup. Strategija nam treba pomoći povećati prodiranje i manje cijene korištenja širokopojasnoga pristupa. Cilj je da do 2012. u Srbiji širokopojasni pristup bude dostupan za oko 1,2 milijuna korisnika.

Predviđen je širok opseg mjera koje trebaju osigurati korištenje širokopojasnoga pristupa.Poticat će se ulaganja u razvoj infrastrukture, uklanjat će se zaprjeke koje je dopuštao dosadašnji Zakon o prostornome planiranju, razvijat će se multimedijalni sadržaji, širit će se elektronsko poslovanje i posebno e-uprava, e-trgovina i dr. Pomoćnica je ministra za telekomunikacije i informaciono društvo Irini Reljin istaknula da, prema strategiji, širokopojasni pristup Internetu podrazumijeva stalan pristup resursima telekomunikacijske mreže s protocima koji nisu manji od 4 Mb/s 4 (megabajta u sekundi) u fiksnoj mreži, odnosno 512 kilobajta u sekundi kod mobilnoga pristupa. U raspravi je podržano prihvaćanje Strategije i  iznijete su  primjedbe za njezinu nadopunu:  mreže koje se budu izgrađivale trebaju biti otvorene, licenca za fiksnu telefonsku mrežu mora se dati svakomu tko ju zatraži, građevinske se dozvole moraju izdati najdulje za 30 dana, osigurati da se rabe i optičke mreže državnih javnih poduzeća itd.