Tko je tu inteligentan?

Znanstveni se radovi već dugo bave računalima koja uče (učećim računalima ???) a znanstvena fantastika strojevima koji inteligencijom nadmašuju i podčinjavaju svoje stvaraoce.
Dojam je da mnogima izraz Business Intelligence, tj. Poslovna inteligencija, djeluje pomalo nestvarno, izvan mogućnosti razumijevanja „običnoga“ čovjeka, a time i neprimjenjivo za obične svakodnevne poslove. Spajanje je racionalnoga pojma „računalo“ i sposobnosti umnih spoznaja koje nazivamo „inteligencijom“ neprirodno, plaši nas te ga ne želimo prihvatiti.
Je li to razlog zbog kojega se mnogi pametni poduzetnici, menadžeri i stručnjaci svake vrste i danas odriču alata koji im sasvim sigurno može pomoći bolje organizirati svoje poslovanje, iskorištavanje vlastita znanja i prikupljenih saznanja te bolje snalaženje na ratištu kojemu globalno tržište sve više naliči?
Nespretan naziv ili ne, ali Poslovna je inteligencija samo sjajan spoj postojećih podataka i sposobnosti računala da ih obuhvati, sredi i predoči u onome obliku koji je najpogodniji za brzo i ispravno tumačenje, a od inteligencije korisnika ovisit će hoće li, na osnovi njih, donijeti brze i ispravne poslovne odluke.
Takvu smo poruku prepoznali u prilozima svih autora koji su, u ovome broju InfoTrenda, dali priloge temi o mogućnostima poslovne inteligencije. 


TOP 50 i još nešto

Ako se ovaj uvodnik polako pretvara u mjesto suradnje s čitateljima, nitko ne će biti zadovoljniji od uredništva. Čak (ili pogotovo) kada je riječ o kritikama jer su one najbolji katalizator promjena i poboljšanja časopisa.
Kada nam neke jake i kvalitetne tvrtke izostanu s popisa TOP100 i TOP50,  morate se zapitati kako je to moguće uz tolike ustanove koje se bave privredom, uz ažurirane računalne baze i „novouvedenu “ NKD, nacionalnu klasifikaciju djelatnosti? Preširoke su registracije, nemarnost u sređivanju vlastitoga statusa, nejasna procjena osnovnoga izvora prihoda tvrtke samo neki od mnogih razloga.
Što god bilo u pitanju, iz našega ovogodišnjega istraživanja o stanju telekomunikacijskoga tržišta, izostale su dvije tvrtke koje sasvim sigurno ulaze u TOP50:

IKI d.o.o., Zagreb

Ukupni prihod         za 2007.:      10.294.625 kn
                             za 2008.:      11.054.543 kn
 
Dobit nakon por.     za 2007.:        2.254.685 kn
                             za 2008.:         2.351.049 kn
 
Broj zaposlenih::      u 2007.:              8
                              u 2008.:              7

Prihod po zaposlenom:                             1.579.220 kn

Segment u kojem IKI pretežno privrjeđuje: Sistem integrator


Netiks d.o.o., Zagreb

Ukupni prihod          za 2007.:       7.010.654 kn
                              za 2008.:       6.017.265 kn
 
Dobit nakon por.       za 2007.:         505.968 kn
                               za 2008.:          514.427 kn

 Broj zaposlenih:       u 2007.:           10
                               u 2008.:           11

Prihod po zaposlenom:             547.024 kn                                                                                                    

Segmenti u kojima Netiks pretežno privrjeđuje: Distributer opreme i komponenti; Implementator telekomunikacijskih rješenja.


I još nešto...
Tu smo doista pogriješili. U prošlome broju, na 51. stranici, čestitajući 15-godišnjicu osnivanja  Tehnološkoga parka u Zagrebu, u odlomku u kojem su nabrojena bitna dostignuća Parka, napisali smo 0 (nula) patenata, tamo gdje je jasno trebalo stajati 10 (deset) patenata dobivenih za inovativne proizvode. Ispričavamo se djelatnicima Tehnološkoga parka (sada Razvojna agencija Zagreb) i čitateljima zbog te neispravne informacije.