Vrednovanje konkurentnosti informatičke industrije u 2009.

Economist Intelligence Unit, analitička kuća uglednog The Economista, proveo je godišnju globalnu studiju o konkurentnosti tehnoloških sektora „Benchmarking IT industry competitiveness“. Hrvatska, koja je prošle godine prvi put uključena u ovu studiju, ove je godine poboljšala svoj plasman za 4 mjesta te se smjestila na 37. mjesto od ukupno 66 zemalja diljem svijeta uključenih u istraživanje. Hrvatska JE jedina zemlja u regiji koja nije članica EU, a uključena je u ovo istraživanje...
Predgovor

Ustrajnost usred previranja: Vrednovanje konkurentnosti informatičke industrije u 2009. je Bijela knjiga koju je izradio Economist Intelligence Unit, a koju je sponzorirao Business Software Alliance (BSA).
Economist Intelligence Unit  snosi potpunu odgovornost za sadržaj ovog izvješća. Redakcija Economist Intelligence Unita je sastavila i ažurirala indeks, provela analizu te sastavila izvješća. Nalazi i mišljenja prikazana u ovom izvješću nisu isključivo mišljenje sponzora.
Naše istraživanje temeljilo se na dvije glavne inicijative:
Ažurirali smo model vrednovanja, indeks konkurentnosti IT industrije koja uspoređuje 66 zemalja s razinom potpore koje predstavljaju konkurentnosti IT poduzeća.
Proveli smo temeljite intervjue s 13 visoko pozicioniranih direktora IT poduzeća te neovisnim stručnjacima diljem svijeta koji poznaju pokretače IT konkurentnosti.
Autor izvješća je Iain Morris, a urednik Denis McCauley. Zahvalni smo sugovornicima koji su dali svoje mišljenje o ovoj temi. Sljedeći pojedinci su intervjuirani radi studije:

Jonahan Ball, partner, Norton Rose
Mark Bregman, glavni tehnički direktor, Symantec
Egon Berghout, profesor za gospodarstvo i informatiku na Sveučilištu u Groningenu
Trip Chowdhry, analitičar, Global Equities Research
Francis Cripps, glavni direktor, Alphametrics
Doug Freedman, analitičar, Broadpoint AmTech
Herbert Heitmann, glavni komunikacijski direktor u SAP-u
Ken Juster, Salesforce.com, zamjenik glavnog direktora za pravo, politiku i korporativnu strategiju, Salesforce.com,
AS Lakshminarayanan, zamjenik glavnog direktora i šef Tata Consultancy Services Europe
Daniel Levy, glavni direktor, Operativa u Africi i na Srednjem Istoku, Alvarion
Sean Murphy, partner, Norton Rose
Lin Sub, nezavisni konzultant za IT i telekomunikacijsko tržište u Kini
Scott Taylor, pravni savjetnik, Symantec


Rujan, 2009.

Sažetak izvješća

Dolaskom najgore svjetske recesije posljednjih desetljeća stvaraju se nove prijetnje za konkurentnost  u sektorima nacionalne informatičke industrije. Ta snažna industrija se uglavnom dobro održala unatoč velikom padu potrošnje informatičkih hardvera, softvera i usluga u većem dijelu svijeta. Međutim, protekcionistički nagoni se izdižu, čak i u najliberalnijim tržištima ekonomije, dok se poduzetnički kapital i drugi oblici financiranja stežu. Čak i najveća IT poduzeća smanjuju investicije za istraživanju i razvoj. Nadalje, recesija znači da širokopojasna poduzeća možda nisu voljna financirati nove razvoje bez boljeg nadzora. Budući da Internet postaje preduvjet u mnogim dijelovima informatičke industrije, takve obustave mogu štetiti razvoju informatičke industrije u mnogim zemljama.
    Mnoge vlade ispravno gledaju na informatički sektor kao bitan motor gospodarskog rasta te mnogi poduzimaju mjere kako bi stimulirali rezultate tog sektora na način da se ubrza gospodarski oporavak. Važnije od dugoročne konkurentnosti informatičke industrije je trajna usredotočenost na čimbenike u industrijskim okruženjima koja omogućuju informatičkim poduzećima efikasno konkuriranje. Takvi čimbenici uključuju kvalitetu u infrastrukturi lokalne tehnologije, dostupnost i kvalitetu informatičkog kadra, okruženje za inovacije, zakonski okvir, te cjelokupno poslovno okruženje, kao i niz vladinih tehnoloških mjera – sve su ovo središnji stupovi indeksa konkurentnosti za informatičke industrije.
    Economist Intelligence Unit u svojoj trećoj godišnjoj studiji o konkurentnosti informatičke industrije otkriva da je SAD i dalje najotvorenije okruženje za razvoj i rast informatičkih poduzeća unatoč otežanom poslovnom okruženju te pojavama protekcionističke tendencije. Kanada i zapadne europske zemlje kao što su Finska, Švedska i Nizozemska se između ostalog također ističu na vrhu indeksa zbog svoje jake informatičke infrastrukture i velike potpore za tehnološkim istraživanjem i razvojem (R&D). Na novim tržištima, velike rezerve obrazovanog informatičkog kadra nude značajnu prednost za Kinu, Indiju, Rusiju i ostale zemlje, ali neizjednačeni napredak na drugim područjima, kao što su informatičke infrastrukture, usporava konkurentnost u industriji.

Ostala velika otkrića u ovogodišnjem izvješću

Protekcionizam i potpora za „državne prvake“ otežavat će nastojanje oko oporavka – i dugoročnu konkurentnost sektora. Odredbe kao što su „kupi domaće“ iznesene u nekim stimulativnim planovima su naišle na kritiku nekih direktora iz informatičke industrije zato što nije prepoznata jača globalna narav ove industrije. Razbacivanje novcem iz državnog proračuna na poduzeća u poteškoćama samo će onemogućiti konkurentnost inovativnijim poduzećima.
Širokopojasne mreže postaju sve neophodnije za konkurentnost informatičkih poduzeća.
Važnost širokopojasnog Interneta će rasti s povećavanjem informatičkih usluga i aplikacija isporučenih preko Interneta. Proizvođači tehnologija u jakim širokopojasnim zemljama u zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi i u razvijenom dijelu Azije imaju prednost u ovom smislu. Suprotno tome, lagano napredovanje širokopojasnog Interneta na novim tržištima, uključivši ona s velikim informatičkim industrijama kao što su Indija, Brazil i Rusija, mogla bi usporiti rast informatičkih poduzeća.
Investicije u razvijanje vještina ostaju dugoročni imperativ. Recesija je smanjila nedostatak kadra što je do prije godinu dana snažno utjecalo na mnoga informatička poduzeća. No, kako se nacionalna gospodarstva oporavljaju, pa će se zaposlenja  konačno nastaviti, natjecanje za najbolji kadar će ponovo postati žestok. Koordinirana nastojanja među vladama, sveučilištima i informatičkim poduzećima su potrebna radi poboljšanja kvalitete tehnološkog obrazovanja te povećavanja baze potencijalnog kadra. U Aziji, informatičko obrazovanje bi pridonijelo većim investicijama u poslovnim studijama i jezičnim vještinama. U Europi i Sjevernoj Americi vlade moraju surađivati s poduzećima iz privatnog sektora kako bi poticali više mladih ljudi da izaberu matematiku i prirodoslovne predmete na sveučilištima.
Reguliranje intelektualnog vlasništva se poboljšava na mnogim novim tržištima, ali je potreban veći napredak. Jaka zaštita intelektualnog vlasništva ostaje neophodna za konkurentnost IT industrije. Reguliranje intelektualnog vlasništva je dobro u većini razvijenih tržišta, a nova tržišta kao što su Brazil, Egipat i Vijetnam pokazuju lagani ali ustrajni napredak, posebice na području primjene. Kako inovacija polako s vremenom postaje važnija od nisko plaćene radne snage, očekuje se da će se zaštita intelektualnog vlasništva informatičkih poduzeća u Kini i Indiji u također poboljšati.

Kriza je stvorila nove gospodarske i poslovne uvjete za informatičke proizvođače, ali i za one koji stvaraju politiku; važnost kultiviranja konkurentnih okruženja IT industrije sa ciljem  povećavanja gospodarskog rasta ostaje nepromijenjena. Konkurentnost počinje s otvorenim, zakonskim i okruženjima naklonjenim investitorima.
Tehnološka inovacija je još jedan imperativ, bilo kroz dodatnu dostupnost financiranja za nove ili postojeće poticaje za tehnološko istraživanje i razvoj. Poboljšanje u infrastrukturi i u razvijanju informatičkih vještina mora se nastaviti jednako u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Ako vlade ne poduzmu ništa, trebale bi barem se oglušiti na zvono koje poziva na protekcionističke tržišne prakse koje će samo otežavati oporavak te nanijeti štetu dugoročnoj konkurentnosti sektora.

Kretanje gore i dolje

Postoji veliki stupanj kontinuiteta u rezultatima cjelokupnog indeksa od prošle do ove godine. Na primjer, devetnaest od prvih 20 indeksiranih zemalja u 2008. i dalje su među prvih 20 i ove godine. Međutim, dogodile su se neke značajne promjene na bolje ili gore za mali broj zemalja što se odnosi na njihove performanse kao i poboljšanja u izvorima podataka koja se koriste za mjerenja nekih indikatora (vidi naslov „Koraci naprijed u mjerenju konkurentnosti“, dolje za više detalja). Najznačajnije promjene su sljedeće:
Finska je napredovala do drugog mjesta na indeksu uzrokovano uglavnom snažnom performansom u kategoriji okruženja za istraživanje i razvoj, a posebno vezano za patente, kao i poboljšanje u cjelokupnom poslovnom okruženju.
Tajvan i Južna Koreja su pretrpjeli snažne padove – prvi je sa 2. na 15. mjesto a drugi sa 8. na 16. mjesto – uzrokovano uglavnom pogoršanjem u bodovima za istraživačko i razvojno okruženje. Tome su doprinijele izmjene u podatkovnim izvorima upotrijebljene u indeksiranom modelu za bodovanje informatičkih patenata.
Kina, Rusija i Ukrajina su se popele za nekoliko mjesta na indeksiranu tablicu – Kina i Rusija za 11 mjesta i Ukrajina za sedam mjesta – na temelju većih bodova u kategorijama istraživačkog i razvojnog okruženja te ljudskog kapitala. Ovo se odnosi na prije spomenutu promjenu u podacima o informatičkim patentima kao i promjene u podacima upotrijebljenim za procjenjivanje razine zaposlenosti u IT industriji.
Turska je pala na ljestvici za osam mjesta zbog manjeg broja bodova za istraživačko i razvojno okruženje te ljudskog kapitala čiji je primarni uzrok promjena u podatkovnim izvorima za patente i zaposlenosti, gore navedeno.
Pogoršanje u poslovnom okruženju kao i manji broj bodova u kategorijama informatičke infrastrukture i ljudskog kapitala su glavni razlozi što je Tajland doživio pad na indeksu (za sedam mjesta).
Države su ocjenjene na razini od 1 do 100. Četveroznamenkasta decimala se upotrebljava za određivanje pozicije svake države.

Koraci naprijed u mjerenju konkurentnosti

Vrednovanje (benchmarking) konkurentnosti informatičke industrije koristeći 26 pokazatelja u 66 zemalja predstavlja nekoliko jedinstvenih izazova što se tiče metodologije i skupljanja podataka. Economist Intelligence Unit  stvorio je indeksirani model u 2007. godine te od tada nastoji doraditi svoje rezultate. Ove godine vrijedi isto, te promjene predstavljaju, po našem mišljenju, jasne korake naprijed u procjenjivanju i uspoređivanju okruženja informatičke industrije kroz  veliki broj zemalja. Neke od tih promjena, posebno one koje se odnose na patente i podatke o zaposlenosti, pokazale su značajne promjene u bodovima i rangiranju za malen broj zemalja.

Poboljšanja modela provedena u 2009. su označena dolje.

Dodali smo novi pokazatelj, penetracija mobilnih telefona u kategoriji informatičke infrastrukture. Upotreba mobilnih uređaja postaje važan čimbenik u  omogućavanju radnoj snazi da pristupi širokopojasnom Internetu i ostalim komunikacijskim mrežama kao i poboljšavanju produktivnosti.
Našli smo nove dostupne podatke o informatičkim patentima vezanim za aplikacije iz Europskog ureda za patente (EPO) kako bismo dobili ovaj pokazatelj u kategoriji istraživačko-razvojnog okruženja. Sada koristimo numeričke podatke za većinu zemalja gdje smo prethodno procjenjivali registracije informatičkih patenata za sve zemlje. Naročito su takve promjene utjecale na rangiranje za Tajvan, Južnu Koreju i Finsku.
Za izračunavanje zaposlenosti u informatičkoj industriji, sada smo u mogućnosti upotrijebiti numeričke podatke. Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za veliki broj zemalja. Ovo je nam omogućilo da usavršimo procjene za zemlje koje ne pripadaju OECD-u. (Prije smo procjenjivali zaposlenost u informatici za sve zemlje na indeksu.)
Uskladili smo vrijednosti nekoliko pokazatelja. Vrijednost kategorija i pokazatelja je određena u vrijeme stvaranja indeksa od strane ekipe za modeliranje iz Economist Intelligence Unita  koji su upotrijebili, kao vodilje, pojedinačne korelacijske koeficijente za svaki pokazatelj u odnosu na mjerenje informatičke produktivnosti rada. Ekipa za modeliranje je svake godine revidirala vrijednosti, a oni za izabrane pokazatelje su usklađeni u 2009. radi uključivanja nove mobilne pokazatelje te ukazali na evoluciju stavova ekipe vezano za relativnu važnost svih pokazatelja. (Odnos između vrijednosti pokazatelja predložen izvornim korelacijama je zadržan.)
Za dodatne informacije o pokazateljima, vrijednostima, metodologiji bodovanja i definicijama, vidi Prilog 1.

Kategorije pokazatelja                        Vrijednost
Ukupno poslovno okruženje                   0,10
Informatička infrastruktura                    0,20
Ljudski kapital                                      0,20
Zakonsko okruženje                              0,10
Istraživačko i razvojno okruženje             0,25
Potpora za razvoj u informatičkoj branši    0,15


Ključne točke
Informatička industrija bolje se drži u recesiji nego ostale industrije, iako početnici i mala poduzeća trpe zbog ograničene dostupnosti kapitalu.
Poslovna okruženja u razvijenim zemljama su se pogoršala ali i dalje podupiru konkurentnost, strana ulaganja i robnu razmjenu; napredak za poboljšavanje poslovnih okruženja je različit na novim tržištima
Vladini stimulativni planovi mogli bi stvarati prilike za neka informatička poduzeća, ali „kupi domaće“ i ostale protekcionističke odredbe će ugroziti konkurentnost.


Novo teško okruženje

Od vremena dot-com crasha krajem prošlog stoljeća, informatička industrija se nije suočila s ovakvo teškim radnim okruženjem. Kaos od prošle godine u financijskom sektoru je gurnuo svjetsko gospodarstvo u najgoru recesiju od 1930-tih godina. Economist Intelligence Unit  očekuje da se BDP smanji globalno za 2,4% u 2009. (po tržišnim tečajevima), a pad u dijelovima svijeta u razvoju će biti naročito težak.
Iako se informatički sektor bolje održao nego ostali sektori, ni u kojem slučaju nije imun na trenutačnu recesiju. Proizvođači kompjutorskog hardvera su iskusili nekoliko teških mjeseci a očekuje se da će im se prodaja smanjiti za 11% globalno za ovu godinu jer će korporacije i potrošači odgoditi potrošnju na opremu. Očekuje se da će se potrošnja na softver bolje održati, s padom od oko 2%, zbog važnosti što softver pruža upravljanje suvremenim poduzećem. Pa ipak, veliki dio prihoda dolazi od naknade za održavanje koje korporacije uplaćuju dugoročnim isporučiteljima poslovnih softvera. Prodaja novih poslovnih softvera u biti je oštro pala za neke velike isporučitelje u prvom kvartalu ove godine. Očekuje se također da će industrija informatičkih usluga negativno doživjeti recesiju, gdje će se potrošnja smanjiti za više od 3% u 2009. godini.
Međutim, za najveće igrače u industriji nema razloga za paniku. Za početak, ova recesija nije započela u IT industriji, kao što je to bio slučaj zadnji put, tako da fundamentalni pokretači rasta ostaju. Ne postoji prijetnja Y2K te nema toliko viška kapaciteta na tržištu kao u 2000. godine. Nadalje, blue-chip poduzeća su brzo smanjila svoje rizike nakon zadnjeg sloma IT industrije, te većina njih izgleda bilančano dobro. Većih problema imaju nova i mala poduzeća. Kao što je Sean Murphy, partner u Norton Rose, odvjetničkom društvu u Velikoj Britaniji, naglašava, poduzeća koja upravljaju poduzetničkim kapitalom su smanjili svoje aktivnosti te su sada usredotočena na podupiranje postojećih portfelja ulaganjem ograničenog kapitala u nove investicije.

Donositelji politike pod povećalom

Unatoč svemu, budući da se očekuje da će novac za istraživanje i razvoj doći pod pritisak, i najveća poduzeća najavljuju velike otkaze, jaka vladina politika je sada potrebnija nego ikada. Efikasno usmjerena stimulativna potrošnja mogla bi predstavljati stimulaciju naročito gdje je vezana za tehnologije koje su već privukle pažnju zakonodavstva i industrije. Dva pod-sektora koja bi mogla uskoro procvjetati su informatika za pametne mreže – cilj je distribucija energije s manjim gubicima – i zdravstvo preko Interneta, prema Tripu Chowdhryu, analitičaru s američkim poduzećem Global Equities Research. Općenito, sektor čistih tehnologija privlači veliki iznos stimulativnog financiranja, posebno u Južnoj Koreji (vidi naslov/kutiju, „Južna Koreja postaje pametnija“).
    Vlade, međutim, imaju poteškoće čak i u najboljim vremenima kada je u pitanju postizanje ravnoteže između potpore koja  potiče industrijski rast i naklonjenosti specifičnim poduzećima ili tehnološkim standardima nauštrb ostalih. U našoj kategoriji indeksa za potporu razvoja u IT industriji, Norveška i dalje predvodi uz  Kanadu, SAD, Veliku Britaniju i Finsku koje predstavljaju  ostale zemlje koje dolaze najbliže do davanja efektivne potpore industriji s najmanjim tržišnim poremećajima.
    Informatika sama po sebi privlači manju potporu nego što bi neka poduzeća htjela vidjeti. Herbert Heitmann, glavni komunikacijski direktor u SAP-u, isporučitelj poslovnih softverskih rješenja sa sjedištem u Njemačkoj, vjeruje da neke vlade ne uspijevaju prepoznati važnost informatike za šire gospodarstvo te gube energiju za kratkoročna rješenja koja su ciljana u nekim sektorima. Iz ovog razloga, vrlo je kritičan o Njemačkom programu zamjene automobila „staro za novo“. „Velika je injekcija za proizvođače, ali nije održiva: ta će industrija ponovno imati poteškoće kad program završi,“ kaže on. „Stvaratelji politike trebali bi podupirati tehnologije koje su unakrsno-vertikalne te su osmišljene da poboljšaju konkurentnost različite industrije.“

Cjelokupno poslovno okruženje: Najboljih 20 zemalja i njihovi bodovanja
Potpora za IT industrije: Najboljih 20 zemalja i njihova bodovanja

Nekoliko političkih pokušaja kao odgovor recesiji čine se konfuzno i štetno. U Japanu, vlada je brzo uskočila u pomoć Elpida-u, nacionalnom proizvođaču čipova, ali su prednosti protiv intervencije jaki budući da postoji višak kapaciteta na poluvodičkom tržištu. U SAD-u, „Kupi Američko“ odredbe koje su na početku bile dio javnog stimulativnog paketa, Vlada je počela izostavljati sredinom 2009. nakon kritike od strane nekoliko tehnoloških poduzeća jer nije bilo odraza komercijalne realnosti jedne rastuće globalne industrije. „Kao multinacionalna kompanija, želimo vidjeti izjednačene uvjete a ne potporu za protekcionističku politiku, bilo od strane SAD-a ili drugih vlada,“ kaže Scott Taylor, pravni savjetnik za Symantec, koji razvija softver za sigurnost i pohranu. „Sve više međunarodnih transakcija se događaja preko Interneta te su podržani IT infrastrukturom, stoga smo jasno zabrinuti zbog protekcionističke barijere za ovo.“
Doug Freedman, poluvodički analitičar s Broadpoint AmTechom, je također zabrinut oko posljedica takvih protekcionističkih mjera na poluvodičkom tržištu. „U ovoj industriji granice počinju blijedjeti jer je naš opskrbni lanac zaista svjetske,“ kaže on. „Postoji priličan broj poluvodičkih tvornica u SAD-u te mnogo ambalažnih pogona u Aziji. Teško je reći gdje se dodaje vrijednost i otkuda zaista potječe sadržaj.“
Više od samih specifičnih nastojanja u podržavanju IT industrije, vlade također imaju utjecaj na informatičke proizvođače u njihovom podupiranju prema otvorenom tržištu s izjednačenim uvjetima za sve konkurente na domaćim tržištima. U teškim gospodarskim vremenima veća je vjerojatnost odustajanja vlade kada je u pitanju, na primjer, prihvaćanje stranih investicija te izbjegavanje viška regulativa. Bodovanje poslovnog okruženja većine bogatih zemalja – oni koji su najteže doživjeli ovu recesiju – u biti se smanjio u odnosu na prošlu godine, ali ove zemlje svejedno ostaju čvrsto odlučne u konkurentnosti širokog spektra, transparentne regulative te zaštite privatnog vlasništvo, kao i uspješne u granicama robna razmjene i stranih ulaganja.
Dok su se poslovna okruženja poboljšala u nekoliko novih tržišta s prilično velikim informatičkim industrijama kao što su Kina, Vijetnam i Ukrajina, drugi, kao oni u Rusiji su nazadovali. Mjere opreza te potreba za prilagođavanje pesimističnijim prilikama su već ponukali Tata Consultancy Services (TCS), najveću kompaniju za informatičke usluge u Indiji, da odgodi planirani dolazak na nova tržišta kao što je Rusija te se stoga usredotoči  na postojeću operativu. Sklonost prema domaćim tehnološkim prvacima – i ostali oblici protekcionizma – će samo odgovoriti dodatne međunarodne organizacije da daju kapital koji nacionalne industrije trebaju kako bi ostale konkurentne za vrijeme recesije.

Ključne točke

Dostupnost širokopojasnog Interneta postaje sve potrebniji za konkurentnost informatičkog sektora jer rastu informatičke ponude koje se isporučuju preko Interneta.
Penetracija širokopojasnog Interneta kao i posjedovanje osobnog računala i dalje slabi na novim tržištima, nezgodno pozicionirajući njihove informatičke sektore u odnosu na razvijenija tržišta.
Penetracija mobilnih uređaja postaje sve važniji proizvođačima softvera i ostalim informatičkim proizvođačima; mnoga nova tržišta postižu visoke bodove za ovaj novi pokazatelj indeksa.

Održavanje momentuma infrastrukture

Važnost informatičke i komunikacijske infrastrukture za gospodarstvo neke zemlje postaje sve jasnije. Na primjer, na temelju studija Svjetske banke koja pokriva 120 zemalja za svakih 10% rasta u penetraciji  širokopojasnog Interneta – visoki vrednovani pokazatelj infrastrukture na našem indeksu na konkurentnost informatičke industrije – BDP raste za 1,3%. Ono što postaje također evidentno je i narav suvremene infrastrukture širokopojasnog Interneta za informatički sektor. „Dostupnost širokopojasnog Interneta je decidiran preduvjet za mnoga područja informatičke industrije, budući da se sve više informatičkih ponuda isporučuje preko Interneta, kaže Ken Juster, zamjenik glavnog direktora za pravo, politiku i korporativnu strategiju kod Salesforce.com, isporučitelj cloud computing rješenja za poduzeća.
Jasno je da zemlje u kojima je širokopojasni Internet široko dostupan, kao u Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj imaju veliku prednost u ovom smislu te postižu visoke bodove ne samo u kategoriji IT infrastrukture nego i u cjelokupnom rangiranju. Na takvim tržištima čini se da postoji mala potreba za novim državnim intervencijama. Zanimljivo je, međutim, da su tri zemlje koje spadaju među ukupnih deset najboljih – SAD, UK i Australija –među onima u svijetu koji su najprisutniji u razvijanju stimulativnih planova za širokopojasni Internet, što pokazuje kolika se važnost njihove vlade pripisuje poboljšanju širokopojasnog pristupa Internetu.
To što su stimulativna nastojanja usmjerena na taj način je ohrabrujuće, iako treba vidjeti jesu li odluke o financiranju dovoljne za stvaranje promjene. U SAD-u, samo 7 milijardi US$ od ukupnih 800 milijardi US$ određenih za gospodarski poticaj se kanalizira prema širokopojasnom Internetu – odnosno jedan mali postotak od iznosa koji se već ulaže u nove mreže optičkih trski od strane vodećih operatora u zemlji. U UK-u, vlada planira koristiti sredstva koja će biti dostupni tijekom prelaska na digitalnu televiziju za nove investicije širokopojasnog Interneta. U Australiji, u međuvremenu, vlada je najavila vrlo ambiciozni plan za ulaganje 30 milijardi US$ u nacionalnu mrežu optičkih trski koristeći dio novca iz državnog proračuna i privatnog sektora.
Više zabrinjavajuća je situacija na novim tržištima gdje usvajanje tehnologije i penetracija širokopojasnog Interneta slabi. Uporaba statičnih uređaja kao što su osobna računala je vrlo mala, ali ovo bi se moglo promijeniti padom cijena. Danijel Levy, direktor Alvariona, Izraelsko poduzeće koja gradi bežične širokopojasne mreže, uvjeren je da će sama činjenica da više informatičkih aplikacija počiva na mreži  pomoći u smanjenju troškova i potaknuti usvajanje. „Ovo je pozitivni korak za nova tržišta, jer će smanjiti potrebu za održavanjem, zamjenom i poboljšanjem“, kaže on.


Citati: „Investitor neće potrošiti US$ 2-5 milijuna na bežični spektar ukoliko nije siguran da će investicija biti sigurna. Ovo neposredno utječe na konkurentnost informatike.“
Danijel Levy, glavni direktor, Operativa u Africi i na Srednjem Istoku, Alvarion

Veliko pitanje u nekim zemljama je nedostatak bilo kakve infrastrukture fiksne telefonije koja se može modificirati za isporučivanje širokopojasnih usluga. Unatoč svoj jakosti IT industrije u Indiji, ona postiže gotovo najmanje bodova u ovoj kategoriji zbog ovakvog nedostatka. Gospodin Juster je uvjeren da nova bežična tehnologija može pomoći novim tržištima da nadilaze neke svoje infrastrukturalne nedostatke te poziva za jednostavniju regulativu radi povećavanja širokopojasnog razvijanja.  I pored toga, napredak se sprječava zbog nedostatka jasnog regulativnog planiranja i provedbe na ovom području što obeshrabruje investitore. Kao što sam Gospodin Levy iz Alvariona komentira: „Investitor neće potrošiti US$ 2-5 milijuna na bežični spektar ukoliko nije siguran da će investicija biti sigurna. “ Ovo neposredno utječe na konkurentnost informatike. Dakako, takvo što utječe neposredno na konkurentnost informatike.“ Najveći krivci u tom smislu su Brazil, Indija i Rusija gdje se s konstantno kasni s davanjem u koncesiju novih spektara zbog rivalstva u  podupiranju različitih tehnologija, s time da svaki lobira nadzorne organe za poseban tretman.
Fiksne i bežične mreže su od malog značaja, osim ako poduzeća i pojedinci imaju uređaje koje su spojeni na iste. Posjedovanje osobnog računala (PC-a) je i dalje pokazatelj informatičke infrastrukture s viskom vrijednošću. Dok se većina razvijenih zemalja može dičiti  s postotkom posjedovanja osobnog računala (stolno ili prijenosno računalo) između 60% i 85% stanovnika, taj udio na mnogim novim tržištima s brzo rastućim informatičkim sektorom kao što su Kina, Indija, Vijetnam i Ukrajina ostaje ispod 20%.

Mobilnost prema gore

Mreže velike brzine nisu na dohvatu samo fiksnim uređajima. Kao što širokopojasne usluge postaju preduvjet za informatička poduzeća koja žele obavljati posao on-line, tako i penetracija mobilne telefonije preuzima veću važnost za softversku industriju. Ručni uređaji koji omogućuju brzo surfanje po Internetu i podatkovna komunikacija postaju sve popularniji unatoč recesiji, a pokretanje on-line trgovine za aplikacije na pametnim telefonima od strane kompanije kao što su Apple gura softversku inovaciju u taj smjer.

Svjetski predvodnici u penetraciji mobilne telefonije


Ujedinjeni Arapski Emirati
173%

Grčka
171%

Portugal
148%

Estonija
148%

Litva
145%

Italija
144%

Bugarska
141%

Singapur
139%

Republika Češka
134%

Rusija
131%



Prikazani podaci predstavljaju penetraciju pretplatnika na udio stanovnika krajem 2008. godine. (Moguće je da pojedinci imaju više od jedne mobilne pretplate.)
Izvor: Pyramid Research, OECD, nacionalna regulativna agencija.

Relativno mali troškovi potrebni za razvoj aplikacija, kao i činjenica da do sada nijedan industrijski gigant nije uspio monopolizirati ovaj prostor vodi k tome da je ovo jedno područje gdje bi inovacija lako mogla doći s novih tržišta.
Kineski operatori nastoje voditi uspostavljanje trgovina za aplikacije koje se temelje na njihovom vlastitom operativnom sustavu za mobilne telefone. „One bi bile otvorenog tipa tako da programeri mogu dodati svoje aplikacije toj platformi za učitavanje, kaže Lin Sun, neovisni analitičar koji pokriva telekomunikacijske operatore i informatička tržišta u Kini. „Softverska poduzeća u Kini intenzivno pokušavaju povećati konkurentnost na tom području.“

Južna Koreja postaje pametna

Mogu li pametne mreže biti sljedeća velika stvar? Ako da, čini se da je Južna Koreja predvodnik. Vlada je najavila da će se ogromnih 84,5 milijardi US$ - oko 2% BDP ove istočne azijske zemlje –  investirati u ekološke tehnologije sljedećih pet godina radi povećavanja konkurentnosti vlastitog gospodarstva. Vladin cilj da stvori široku nacionalnu pametnu strujnu mrežu do 2030. godine – te postane prva takva zemlja u svijetu koja je to postigla – značio bi da su kompanije na ovom tehnološkom području vjerojatno pozicionirane za uspjeh.
Detalji su još uvijek skromni ali, sudeći prema uspjesima Južne Koreje da širokopojasni Internet postane sveobuhvatan, mali bi broj sumnjao na vladinu odlučnost prema ovom projektu. Štoviše, posljedice sveobuhvatne nacionalne pametne mreže prema najvećim informatičkim kompanijama, a da ne spomenimo gospodarstvo Južne Koreje, bile bi krucijalne. Prema Tripu Chowdhryu, analitičaru s američkim Global Equities Research, informatika tada postaje ljepilo koje spaja cijeli eko-sustav pametne mrežne. Međunarodna vodeća poduzeća kao što su IBM, Cisco i Google, kao i neka od južnokorejska poduzeća, očekuju da kapitaliziraju na ovom području.
Od kada je stimulativni paket mjere u Južnoj Koreji najavljen, jedna američka organizacija koja se zove GridWise Alliance koja obuhvaća proizvođače kao što su IBM i Hewlett-Packard, su se priključili s Korea Smart Grid Association (KGSA-om) kako bi podijelili istraživanje i razvoj za gradnju tehnologije pametne mreže.
Prema Korea Timesu, vlasti smatraju da bi projekt pametne mreže mogao otvoriti do 500.000 novih radnih mjesta godišnje i smanjio potrošnju snage u Južnoj Koreji za 3% u vrijeme kada bude spremno u 2030. godini. „Novca imaju, priliku imaju, te postoje regulativni poticaji, kao s kreditima ugljika,“ kaže gospodin Chowdhry u razgovoru o fenomenu pametne mreže.

Ključne točke
Recesija je privremeno olakšala nestašicu kadra za informatička poduzeća, posebice na razvijenim tržištima.
Nedostatak kadra će se ponoviti, međutim mnogi proizvođači i dalje surađuju sa sveučilištima, vladom i drugim poduzećima radi poboljšavanja tehnološke edukacije.
Azijske zemlje i dalje stvaraju najveći broj informatičkog kadra ali zaostaju iza Sjeverne Amerike i Europe u nuđenju dobro oblikovane tehnološke edukacije.

Rat kadra – sada i ubuduće

Kako nezaposlenost raste, potraga za dostupnim informatičkim kadrom odjednom postaje puno lakša u mnogim dijelova svijeta. Nadalje, studenti matematike i prirodoslovlja koje su nekad tragali za pozicije u velikim bankama ili financijskim institucijama prisiljeni su tražiti na drugim mjestima. Tehnološke kompanije i ostale organizacije koje zanima tehnologija vjerojatno će biti prvotni dobitnici ove situacije.
    Međutim, oporavkom svjetskog gospodarstva i novim zaposlenjem informatičke kompanije će se ponovno žestoko natjecati za najbolje mozgove na tržištu. Kada se to dogodi, «lovci na posao» na tržištima rada s jačim regulativama kao što su Njemačka i Francuska bi mogli biti na gubitku, prema gospodinu Heitmannu iz SAP-a. „Smanjenje radnih mjesta (downsizing) je bolan i skup proces u tim zemljama, i teško mi je vjerovati da će se tamo otvoriti mnogo novih radnih mjesta,“ kaže on. „Međutim, to će se dogoditi u Kini, Indiji i u SAD-u – gdjegod imate fleksibilnost u odgovaranju značajnim promjena na tržištu.“ Poglavito, sve tri zemlje su postigle visoko bodovanje u kategoriji ljudskog kapitala na indeksu, s SAD-om na prvom mjestu i Kinom na četvrtom, dok su Njemačka i Francuska zauzeli poziciju  na dnu ljestvice.
Dugoročni izazov za neke Europske zemlje je poticati diplomirane ljude za izabiranje prirodoslovnih predmeta. Egon Berghout, profesor za gospodarstvo i informatiku na Sveučilištu u Groningenu u Nizozemskoj, kaže da veći broj informatičkih zaposlenika stiže iz inozemstva kako bi se ispunila rupa stvorena zbog rastuće popularnosti humanističkih predmeta nasuprot prirodnoj znanosti na Nizozemskim sveučilištima. Ovdje je možda odgovor na pitanje zašto Nizozemska zaostaje na 27. mjestu u našoj kategoriji rangiranja. „Mnogi talentirani ljudi sada stižu u Nizozemsku iz istočnih europskih zemalja,“ kaže gospodin Berghout.
Međutim, u svjetskim razmjerima, Europa će i dalje trpjeti od nedostatka informatičkog kadra. „Istočne Europske zemlje kao što su Bugarska nude veliku rezervu dobrog kadra,“ kaže gospodin Heitmann, „ali broj diplomiranih studenata tamo je premalen za zadovoljavanje naše dugoročne potražnje. Stoga su laboratoriji u takvim lokacijama specijalizirani i orijentirani prema razvijanju proizvoda. Istovremeno, uspostavili smo globalne čvorove u zemljama kao što su Kina i Indija, gdje možemo iskoristiti dostupne rezerve kadra te postići značajne rezultate normiranja.“
TCS u Indiji dugo je povezan s inicijativama u obrazovanju, a poduzeće sada prilagođava svoje metode rada akademskim institucijama sa sazrijevanjem informatičkog sektora u Indiji i rastu konkurencije.
„Dolaskom ostalih poduzeća na tržište, morali smo izgraditi bliži odnos sa sveučilištima,“

Suočavanje sa slomom kadrovskog tržišta u Indiji

Zbog posljedice rasta međunarodne konkurentnosti i potražnje za uslugama većih vrijednosti Indijski informatički davatelji usluga su bili u potrebi za kadrom u velikim količinama. Tata Consultancy Services (TCS), najveće informatičko poduzeće u Indiji, sada zapošljava 140.000 radnika te nastoji osigurati da se ponuda stručne nisko-plaćene radne snage ne osuši.
Manjak je međutim zaista moguć. Prema izvješću naručenom od strane National Association of Software and Services Companies (NASSCOM), Indija će se suočiti s manjkom informatičkog kadra između 800.000 i 1.2 milijuna radnika do 2012. godine. TCS pokušava izbjeći takvo nešto kultiviranjem domaće baze stručnog kadra. Aktivno surađuje s akademskim institucijama te nadopunjuje svoje vlastite obrazovne programe u bliskoj suradnji sa sveučilištima kroz cijelu Indiju. Štoviše, njegovi konkurenti ih slijede. Na temelju novog izvješća iz Svjetske banke, Infosys je investirao više od 120 milijuna US$ u Global Education Centre u Mysoreu koje može provesti obuku za više od 13.500 radnika istovremeno. Satyam također surađuje s više od 100 sveučilišta vezano za obrazovne inicijative i sastavljanje obrazovnog plana i programa.
Unatoč svemu, zbog zabrinutosti da Indija možda neće biti u stanju zadovoljiti apetit svojih davatelja usluga za novi kadar ubuduće, i otvaranja ostalih tržišta rada gdje su troškovi čak i niži od onih u Indiji, kompanije kao što su TCS sve više gledaju prema inozemstvu za zadovoljavanje novih pozicija. TCS sada zapošljava 14.000 ljudi izvan Indije, oko 10% svoje ukupne radne snage, a prije samo pet godina imali su manje od 100-tak radnika koji nisu bili Indijske nacionalnosti.
Postoji još razloga za upiranje pogleda u inozemstvo, prema gospodinu AS Lakshminarayananu, zamjeniku glavnog direktora i šefu TCS-a za Europu. Kompanija je otvorila svoje urede u Južnoj Americi prvenstveno kako bi servisirali kupce u Južnoj Americi s potrebom za radnicima koji govore španjolski. Djelomično je preseljena u Budimpeštu u Mađarskoj kako bi se uskladili sa europskim zakonima o povjerljivosti podataka kada posluju s europskim kompanijama.  Iako se gospodin Lakshminarayanan opire uporabi riječi protekcionizam, kaže da uistinu postoji određena osjetljivost gdje se rad obavlja. Ovo je jedan od razloga zašto TCS zapošljava oko 4.500 radnika u UK-u.
Glavna privlačnost bilo kojeg novog poslovnog okruženja je, međutim, i dalje kvaliteta, omjer i trošak, napominje gospodin Lakshminarayanan, i vrlo rijetko se nailaze sva tri na jednom mjestu. Okruženje s niskim troškovima i stručnim informatičkim kadrom privuklo je TCS tržištima kao što su Filipine i Egipat; no čak i u takvim prenapučenim zemljama ne vjeruje da postoji dovoljna ponuda nove radne snage. Unatoč zabrinutosti od strane NASSCOM-a, kada je u pitanju ključni čimbenik radne snage, drži gospodin Lakshminarayanan, Indija ima prednost nad ostalim dijelovima svijeta, kaže AS Lakshminarayanan, zamjenik glavnog direktora kompanije i šef za Europu. „Prije bi proveli obuku za ljude u trajanju od šest do osam mjeseci nakon regrutiranja kako bi shvatili poslovanje. U međuvremenu, radimo s institucijama radi smanjenja vremena obuke kako bi ljudi mogli započeti s radom nakon samo tri mjeseca interne obuke. Sada  potpuno surađujemo sa sveučilištima kako bi osigurali da je plan i program obrazovanja ispravan.“ (Vidi naslov, „Suočavanje sa slomom kadrovskog tržišta u Indiji“.)
Symantec održava sličan program u SAD-u, čiji je cilj uspostavljanje većeg broja studenata na području sigurnosti informatičke mreže. „National Security Agency – samo jedan dio vlade usredotočen na ovo – treba gotovo 1.000 kandidata kako bi ispunili kvotu svake godine, ali trenutno privlači samo oko 700,“ kaže gospodin Taylor iz Symanteca. „Baš sada postoji pravi manjak.“

Više od same informatičke obuke

Unatoč reputaciji azijskih tržišta za stvaranje informatičkog kadra, postoji zabrinutost. Lin Sun smatra da prednost zapadnih zemalja na području izumiteljstva postoji barem djelomično zbog nedostatka u obrazovanju u Kini. „Vrlo malen broj kineskih sveučilišta nudi informatiku ili kvalifikacije u softveru na naprednoj razini,“ kaže on. „Vlada pokušava povećati broj odjela na kineskim sveučilištima tako da se više ljudi može upisati u takve predmetu, ali potrebni su profesori i predavači te postoji također i manjak takvih. Ovo će biti dugi proces.“
Francis Cripps, glavni direktor Alphametrics, softverske kompanije sa sjedištem u Tajlandu, naglašava važnost jezičnih vještina, uvjeren da postoji ozbiljna potreba za boljim obrazovanjem engleskog jezika u različitim azijskim zemljama – uključivši Tajland. „Ovih dana u softverskoj industriji morate više dokumentirati nego sastavljati izvorni kod,“ kaže on. „Ako imate ljude koji dobro poznaju engleski i nisu skupi, imate veliku prednost. No, u Tajlandu vrlo je malo onih sa višim poznavanjem engleskog jezika.“
Gospodin Cripps također misli da se stavlja preveliki naglasak na informatičke vještine. „Moje nesuglasice sa sveučilištima koja posjećujem je da ne smatraju informatiku poslovanjem. Oni ju gledaju kao učenje Jave, stoga ljudi koji diplomiraju nemaju pojma kako iskoristiti informatičke vještine za stvaranje poduzeća,“ kaže on. „Morate učiti o poslovnim problemima koje informatički softver rješava – kao što je računovodstvo i administracija – te ga kombinirati s čistim informatičkim učenjem prije negoli postaneš zaista koristan.“
Jedinica poslovne inteligencije Ekonomista slaže se s time. Važan pokazatelj ljudskog kapitala na našem indeksu je kapacitet sustava obrazovanja jedne zemlje da provede obuku za tehnološke stručnjake za poslovanje kao i redovite informatičke vještine. SAD, UK i Irska se ističu iz ostalih zemalja na ovoj točki, uz Australiju, Kanadu i Singapur.
„Morate učiti o poslovnim problemima koje informatički softver rješava te ga kombinirati s čistim informatičkim učenjem prije negoli postaneš zaista koristan.“
Francis Cripps, glavni direktor
Alphametrics

Ključne točke
Mala informatička poduzeća će ostati pokretači inovacije, osobito u softveru, unatoč ograničenim kapitalnim sredstvima.
Kanada, Finska i Singapur su na vrhu ove kategorije zbog svoje snažne potpore za istraživanje i razvoj i povijest patentiranja inovacija od strane informatičkih poduzeća.
Tajvanska, južnokorejska i japanska poduzeća ostaju najveći generatori informatičkih patenata u Aziji.

Inovacijsko okruženje

Naravno, postoji bojaznost da bi tehnološka inovacija trpjela u recesiji. Mala poduzeća, koja se često smatraju izvorom novog razmišljanja su trenutačno suočena s ozbiljnim poteškoćama u dobivanju kapitala. Najrizičnija su da ih progutaju korporacije koji su sklone preuzimanju i koji traže pionirske tehnologije u svoje portfelje (iako bi  u nekim slučajevima ovo moglo održati inovacijsku djelatnost koja bi inače stala). A budući da sve kompanije režu troškove, investicije u istraživanju i razvoju su pod prijetnjom.
Tipično, međutim, pritisak od strane novih poduzeća prisiljava veća poduzeća da poduzmu korake. Gospodin Juster iz Salesforce.com – koje je kao novo poduzeće bilo pionir u cloud computing softvere modelu – vjeruje da će nova i manja poduzeća i dalje pokretati inovacije u softveru za vrijeme svjetske recesije. „Veća informatička poduzeća nastoje usvajati neke cloud prakse kako bi privukla kupce, ali imaju poteškoće s najnovijim inovacijama jer se to suprotstavlja njihovom tradicionalnom poslovnom modelu,“ kaže on. Ako je gospodin Juster u pravu, imperativno je da vlade kultiviraju investicijsko okruženje koje omogućuje manjim poduzećima da prosperiraju.
Kanada, Finska i Singapur, zajedno s Izraelom i SAD-om, na vrhu su rangiranja te kategorije zbog svog snažnog podupiranja istraživanja i razvoja i povijesti generiranja patenata iz svojih poduzeća. Ali nije slučajno da se svi ponose pogodnim okruženjem za nova poduzeća, mrežom poduzetničkih kapitalista i poduzetničkom kulturom.
Kompanije također trebaju određenu fleksibilnost za održavanje svojih investicija u istraživanju i razvoju što nudi priliku malim poduzećima i poduzećima srednje-veličine. Alvarion sa sjedištem u Izraelu trenutno investira ogromnih 25% svojeg godišnjeg prihoda – skoro dva puta veći udio koji troše njihove konkurencija – na početnoj ali obećavajućoj bežičnoj širokopojasnoj tehnologiji koja se zove WiMax. Preuzeli su vodstvo na tržištu u ovom pod-sektoru djelomično zbog toga jer su se davatelji usluga usredotočili na glavne kompetencije u vrijeme recesije. Gospodin Levy, glavni direktor kompanije, navodi da čak i najveća izraelska informatička poduzeća redovito zapošljavaju manje od 500 ljudi a posjeduju pokretljivost i prilagodljivost koja većim konkurentima često nedostaje. Njihov razvoj najčešće se pripisuje dalekovidnosti izraelske vlade što njeguje IT industriju u državi (vidi naslov, „Plodan polumjesec“, na sljedećoj stranicu). „Vlada je proaktivna u davanju poticaja i ostalih potpora za istraživanje tehnologije,“ potvrđuje gospodin Levy. „Poslovanje zadnjih dva desetljeća dokazalo je da ovo uspijeva.“

Budućnost modela niskih troškova

Dodatni čimbenik koji prisiljava Alvarion da održava svoje investicije u istraživanju i razvoju na visokoj razini je konkurencija sa tržišta niskih troškova u Aziji. Jačom globalizacijom industrije, otvaranjem novih tržišta rada, rastom plaće u današnjim vrućim mjestima (hotspots) za outsourcing i time što zapadna poduzeća režu troškove, vodi do iščekivanja da će azijska poduzeća  polako gubiti svoje prednost niskih troškova. Međutim, ovaj proces će vjerojatno biti dugoročan. Gospodin Lakshminarayanan iz TCS-a smatra da troškovnu konkurentnost onih koji nude outsourcing u Indiji – čiji su se poslovni modeli na početku temeljili na privlačnosti Indije kao tržištu rada s niskim troškovima – vjerojatno neće nestati za još mnogo godina.
Unatoč svemu, ove kompanije dolaze pod pritisak  na drugim područjima osim troška. Gospodin Lakshminarayanan polemizira da se TCS, budući da potječe iz pozadine niskih troškova, sada usredotočuje samo na pronalaženje najboljeg kadra na fleksibilnim tržištima dok neki zapadni konkurenti koji nude outsourcing još uvijek pokušavaju oživjeti svoj offshore model niskih troškova.

Obilni broj patenata

Generiranje patenata je važan – iako sigurno ne jedini – znak za inovacijsku pobudu informatičkog sektora jedne zemlje. Iz ovog razloga, ovaj pokazatelj posjeduje visoku vrijednost u kategoriji istraživanja i razvoja prema indeksiranom modelu iz Economist Intelligence Unit . Također je postojao pokazatelj koji je teško mjeriti jer se donedavno patentne prijave većine zemalja nisu mogle pripisivati bilo kojem određenom sektoru. Ove godine, međutim, uspjeli smo iskoristiti nove dostupne podatke iz Europskog ureda za patente (EPO-a) vezane za relevantne informatičke (kompjutorske i uredske strojeve) patentne prijave registrirane kod EPO-a od strane poduzeća iz različitih zemalja. (U prošlosti, procijenili smo patente vezane za informatiku iskoristivši mjerilo rezultata informatičkog sektora kao udio BDP-a i primjene te mjere na ukupne domaće patentne prijave.)
Na temelju podataka iz EOP-a, Kanada je najaktivniji generator prijava informatičkih patenta na svakih 100 stanovnika. U prošlogodišnjem indeksu, Tajvan i Južna Koreja su dvije najbolje ocjenjene zemlje vezano za patentnu aktivnost, prema našim procjenama. Uporabom novih podataka iz EPO-a, sada spadaju malo iza Kanade ali ostaju kao najbogatiji izvori prijava za informatičke patente na području Azije – Tihog oceana. SAD, Japan i Njemačka registriraju najveći broj prijava informatičkih patenta u konačnim brojkama.

Plodan polumjesec

Unatoč maloj dimenziji, Izrael rangira kao četvrta među 66 nacija u kategoriji istraživanja i razvoja na indeksu konkurentnosti IT industrije. Zemlja s 7,3 milijuna stanovnika, ta bliskoistočna zemlja ima dojmljivu povijest inovacija, praćena s intenzivnim vojnim i komercijalnim istraživanjem te sustavom visoko-kvalitetnog obrazovanja. Njihov sektor za  informacijsko- komunikacijsku tehnologiju (ICT) pridonosi 17% BDP-a u poslovnom sektoru u 2007. godini i 12% ukupnog BDP-a, u usporedbi sa samo 8% u 1990., dok su usluge ICT-a pridonosile oko 61% ukupnih rezultata tog sektora – rastući udio – u usporedbi s 39% za industrijsku proizvodnju, prema vlastitom Zavodu za statistike. Ovaj sektor također je značajan poslodavac, koji obuhvaća 8,6% radne snage u poslovnom sektoru, a oko dva puta više u smislu ukupnih plaća.
Kratkoročno recesijsko nazadovanje bi moglo malo poremetiti sliku, ali dugoročno visoko-tehnološki sektor je i dalje najjača perspektiva u zemlji za izvoze. Nova poduzeća imaju prednost od dobro razvijenog poduzetničkog kapitala (iako će financiranje biti teže nego u prošlim godinama), sa preko 100 lokalnih kompanija s poduzetničkim kapitalom posvećenim visoko-tehnološkim poduhvatima. Nekako ohrabrujući, prema podacima iz Israel Venture Capital Research Centra (IVC), koji prati sektor, izraelske visoko-tehnološke kompanije su skupile 2,08 milijardi US$  poduzetničkog kapitala u 2008. godine (oko 31% su izraelska sredstva a ostala iz stranih izvora), najveći iznos od 2000. godine. Economist Intelligence Unit  također očekuje dolazak strane direktne investicije (FDI) kao podrška rastu u tehnološkom sektoru u sljedeće dvije do tri godine, pretpostavljajući da se usporavanje svjetske potražnje neće  produžiti ili produbiti nego što se trenutačno očekuje.
Mnoga strana poduzeća, kao i lokalne kompanije, posjeduju značajno istraživanje i, u manjem obujmu (zbog relativno visokih troškova tržišta rada u zemlji), prisutnost industrijske proizvodnje u Izraelu. Razvoj softvera je također važna komponenta tehnološkog sektore ove zemlje. Mnoge tehnologije prvotno razvijene u vojnoj industriji su od tada usvojene za civilnu primjenu, kao što je tehnologija kodiranja i umrežavanja koja se upotrjebljava na Internetu i bežični proizvodi.

Inovacije u Aziji
Neki promatrači, međutim, smatraju da premalen broj azijskih kompanija radi bilo što posebno inovativno. Gospodin Chowdhry iz Global Equities Research vjeruje da se inovacija u Aziji je još uvijek previše „temelji na procesu“. Gospodin Sun je i više nego kritičan prema kineskoj industriji. „Autentične inovacije su vrlo rijetke unatoč vladinim nastojanjima da potiče inovaciju u softverskoj industriji,“ kaže on. Jedan od problema čini se da je veličina poduzeća gdje su mnoga kineska poduzeća premala i financijski ograničena da se suprotstave zapadnim konkurentima. „Hardverska poduzeća mogu to činiti puno brže, ali softver je nešto što se mora graditi godinama tako da ne mislim da je to kratkoročni izazov,“, kaže gospodin Sun.
Slična mišljenja ima i Mark Bregman, glavni tehnološki direktor u Symantecu. „Prednost proizvodnih troškova je neznatna u softverskom poslovanju,“  kaže on. „Sve vodi prema stvaranju intelektualnog kapitala, a ne proizvodnji istoga. Smatram da će proći puno vremena dok neke azijske zemlje izgrade globalno i uspješno softversko poduzeće nego što ih je uzelo da razviju svoju hardversku industriju.“
Unatoč kritikama prema Kini, gospodin Heitmann je uvjeren da sljedeći veliki svjetski konkurent za svjetske softverske gigante najvjerojatnije potječu baš iz tog mjesta, djelomično zbog toga jer vlada potiče kineske studente da više poslovno razmišljaju i da razvijaju proizvode koje se mogu lakše skalirati. „Ovo nije nešto što se može postići kopiranjem – potrebno je biti u poziciji da sam razvijaš superiorne proizvode,“ kaže on. „Gledamo na naše kineske konkurente vrlo ozbiljno.“


citati:
„Sve vodi prema stvaranju intelektualnog kapitala a ne proizvodnji istoga. Smatram da će proći puno vremena dok neke azijske zemlje izgrade globalno i uspješno softversko poduzeće nego što ih je uzelo da razvijaju svoju hardversku industriju.“
Mark Bergman, glavni tehnički direktor, Symantec


Ključne točke
Zaštita IP-a je i dalje najefikasnija u razvijenim zemljama, ali napredak se postiže i na novim gospodarstvima.
Brazil, Egipat i Vijetnam, uz ostale zemlje, su ojačali svoje rezultate u provedbi IP prava.
Rasteći slučajevi cybercrimea zahtijevaju jaču transnacionalnu suradnju vezanu za zakonodavstvo, istragu i podjelu informacija.

Zakon i red

Još uvijek se vodi žestoka rasprava o tome da li stroge patentne sheme njeguju ili otežavaju informatičku konkurentnost. Zemlje s jakim zakonodavstvom i provedbom na ovom području uglavnom se smatraju predvodnicima informatike te postižu visoke bodove na našem indeksu, a najjasniji primjer je SAD. Zemlje gdje se zaštita intelektualnog vlasništva nije dovoljno provela nisu tradicionalno smatrane inovatorima nego ovise o svojim tržištima rada s niskim troškovima kako bi ostali konkurentni. Indija, na primjer, slabi na 51. mjestu u kategoriji zakonskog okruženja i rangira ne više od prosječne u istraživanju i razvoju; ali spada među gornjih 15 zemalja na indeksu u odnosu na ljudski kapital.

Dok su sheme za intelektualna vlasništva i dalje najefikasnije u razvijenom svijetu, napredak se odvija u novim gospodarstvima. „Kina i Indija su dva koja su najproblematičnija, ali se popravljaju,“ kaže Jonathan Ball, odvjetnik za intelektualna vlasništva i partner u Norton Roseu, odvjetničkom društvu sa sjedištem u UK-u. Kina je, na primjer, potpisnik važnih međunarodnih sporazuma, kao što je World Copyright Treaty i WIPO (World Intellectual Property Organization) Performances i Phonograms Treaty (WPPT). „ Zbog količine inovacije koje se događa unutar tih zemlja i koliko  sustav patentiranja postaje važan u time gospodarstvima“, kaže gospodin Ball, „poanta je stvoriti način da kontrola patenta na tim područjima postane lakša za provedbu.“
Nekoliko novih tržišta je poboljšalo svoje bodove na ovogodišnjem indeksu u odnosu na kontrolu prava intelektualnog vlasništva. Brazil, Egipat, Ukrajina i Vijetnam, kao i Tajvan su primili teško-zasluženu pohvalu za poboljšana nastojanja oko provedbe iz Office of the United States Trade Representative (USTR), u svojem zadnjem izvješću o stranim trgovinskim barijerama.
Provedba zaštite intelektualnog vlasništva je također problem u razvijenom svijetu, a veliki troškovi koji se iziskuju mogu biti nepodnošljivi za mnoga mala poduzeća i poduzeća srednje-veličine. Zakonodavci u Njemačkoj su uspostavili brzi postupak u procesu za tužbe oko patenta  čiji je cilj  smanjenje troškova, a gospodin Ball smatra da i ostale zemlje mogu učiti od ovog primjera. „Redovito, patentni postupak na anglosaksonskom sudu traje oko 12-18 mjeseci, sa živim unakrsnim ispitivanjem stručnjaka a sudski rasprava traje punih dva do tri tjedna,“  kaže on. „U Njemačkoj ste na sudu oko pola dana gdje se ne izmjenjuje objavljena dokumentacija a ovisnost o pisanim stručnim izjavama je ograničena. Takav postupak koji bi koštao oko 1 milijuna ? u UK-u bi mogao koštati samo 200.000 € u Njemačkoj. Takvo što potpuno transformira okolnosti pod kojima netko nekog može tužiti.“ Napredak u Njemačkoj na ovom području je pomogao postići deveto mjesto u kategoriji zakonskog okruženja na našem indeksu.
Međutim, mnoge zemlje EU-a zaostaju niže na ljestvici lige. Možda je najveća frustracija za multinacionalne informatičke proizvođače trošak zbog sučeljavanja s brojnim državnim vlastima diljem EU-a. Razgovaralo se o uspostavljanju patenta koje nudi zaštitu diljem cijele EU, ali gospodin Ball smatra da je to popraćeno s političkim poteškoćama te da je možda daleko od toga da postane stvarnost. „Što će se vjerojatno prvo dogoditi je uspostavljanje unificiranog suda za tužbe oko patenta u Europi za snop europskih patenta,“ kaže on. „Mogli bi imati nešto slično tome u nekoliko sljedećih godina, ovisi o tome hoće li Europska komisija stati iza toga.“ Praktična razmatranja će uzeti u obzir pitanja jezika i sjedišta takvog suda, ali gospodin Ball vjeruje da bi takav korak nudio ogroman poticaj Europi i konkurentnosti informatičke industrije.

Poduzimanje inicijative za on-line zaštitu

Kao što je ovo izvješće jasno doznačilo, mogućnost korištenja on-line kanala za poslovanje postaje sve ključnije za konkurentnost informatičkih poduzeća i sektora. Vlade usvajaju zakonodavstvo za kontrolu i zaštitu on-line djelovanja za više od jednog desetljeća, ali e-commerce pravo“ i dalje ostaje relativna mlada sfera zakonodavnog djelovanja. Mnoge zemlje, posebne one u razvijenom svijetu, još nisu uvele ili ažurirale zakone o povjerljivosti podataka, spamu ili cybercrimeu – koji su svi značajno prisutni na našoj kategoriji zakonskog okruženja na indeksu. (Slika postaje sve jasnija kada je u pitanju zakonodavstvo o elektroničkom potpisu, još jedan pokazatelj zakonskog okruženja; velika većina zemalja na našem indeksu imaju uspostavljene zakone koji kontroliraju ovaj aspekt on-line poslovanja.)
Cybercrime je postao naročito iritantan problem koji utječe na IT industriju i općenito gospodarstvo. Na temelju studija koje je proveo Center for Education and Research Information Assurane and Security (CERIAS, u sklopu Sveučilišta Purduea u SAD-u), i koje je izdao informatičko sigurnosno poduzeće MacAfee, poduzeća diljem svijeta su pretrpjela krađu intelektualnog vlasništva u procijenjenom iznosu od 4,6 milijardi US$ u 2008. zbog cybercrimea te su potrošila oko 600 milijuna US$ u otklanjanju štete kao posljedica krađe podataka. Zbog veličine prijetnje, ojačavanje nacionalnog cybercrime zakonodavstva je nevjerojatno važno za zemlje, kao što je uključivanje u međunarodna nastojanja u borbi protiv ove pošasti.
Council of Europe Cybercrime Convention i dalje je de facto globalna povelja protiv cybercrimea. Povelju su do sada potpisale 22 zemlje, ali – još važnije – ni Rusija ni Kina, od kuda se smatra da su nedavni napadi potjecali. Rusija, što ne iznenađuje, visi na 59. mjestu u kategoriji zakonodavnog okruženja na indeksu. „Pojačana međunarodna suradnja je zaista potrebna na području cybercrimea, kaže gospodin Juster iz Salesforce.com. „Ovo bi bilo u smislu istrage i provedbe zakona, praćenja Interneta i dijeljenja informacija.“

Zaključak: Vrlina čvrste ruke


Dok je recesija uskočila u pomoć nekim problemima s kojima se suočava informatički sektor u zemljama po čitavom svijetu, mnogi lijekovi ostaju isti kao i u vrijeme buma. Možda je najvažnija taktika koju vlade mogu primijeniti kratkoročno  izbjegavanje novih restrikcija vezanih za robnu razmjenu ili uvjeti kao „kupi domaće“ u tehnološkim dijelovima njihovih stimulativnih paketa. Najgore od svega je podupiranje posrnulih državnih prvaka što usporava razvoj tržišta kao i dolazak novih i inovativnijih igrača.
Istovremeno, međutim, lokalnim kompanijama mora se pružiti fer prilika ako će ikada prosperirati. Zemlje gdje je prilično lako uspostaviti poduzeće, gdje je poduzetnički kapital za industriju sastavni dio poslovnog okruženja i gdje postoji mala mogućnost stigme vezane za neuspjeh (te postoji rijetki penali za neuspjeh) redovito se mogu pohvaliti da imaju konkurentna okruženja za informatičku industriju. Jednako važna je potreba za jakim zakonodavstvom koje štiti prava intelektualnog vlasništva. U ovom kontekstu, trajni napredak u zemljama kao što su Kina i Indija – gdje je provedba u prošlosti bila slaba – daje nadu.
Bez dobre ponude lokalnog kadra, teško da će zemlje ikada razvijati konkurentne informatičke sektore. Iako azijska gospodarska stvaraju veliki broj studenata koji diplomiraju informatiku, još uvijek postoji bojaznost da obrazovni sustavi u regiji stavljaju preveliki naglasak na čiste informatičke vještine a nedovoljno na informatiku u poslovnom smislu. Najbolje škole u SAD-u i u Europi postižu bolje na ovom području. S druge strane, SAD i Europa se suočavaju s dugoročnim izazovima u kultiviranju prirodoslovnih i tehničkih inženjerskih vještina svojih mladih studenata.
Konačno, osim sadašnjih gospodarskih stimulativnih paketa, vlade mogu dodatno poticati infrastrukturu o kojoj će IT industrija ubuduće ovisiti. Nekoliko naših sugovornika je napomenulo da informatika trenutno proživljava more promjena preseljenjem sve više aplikacija s pojedinačnih siteova u cloud sustavu. Dobici u efikasnosti kao posljedica ovakvog razvoja mogu pomoći i biti od koristi gospodarstvima, ali zemlje – i nacionalni informatički sektori – kojima nedostaje širokopojasna infrastruktura potrebna za pristup ovim uslugama će zaostati.