Očekivanja ICT branše

2008/2009. - procjene vodećih

Što poduzeti u teškim vremenima? Možemo očajavati, uvoditi mjere štednje, razmišljati o promjeni djelatnosti, otpuštati suradnike... No, to znači: očajavanjem otvoriti vrata porazu, štednjom smanjiti kompetencije i proizvodne mogućnosti, zanemariti ono u čemu smo najbolji, prepuštati vrijedne i kvalitetne stručnjake konkurenciji...
Nije li bolje rješenje:
Još više ulagati u ljude koji nam stvaraju dohodak a obuzdati vlasničke prohtjeve, usredotočiti se na core business a rizične projekte odgoditi za bolja vremena, poraditi na imidžu tvrtke, na boljim odnosima s partnerima i zadovoljstvu korisnika a za to potrebna sredstva iz rubrike „troškovi” preseliti u „razvoj”?

Kako su reagirali na prve naznake gospodarske krize i kako joj se i čime namjeravaju suprotstaviti u ovoj godini, pitali smo najodgovornije ljude informatičkih i komunikacijskih tvrtki u Hrvatskoj. U ovom broju čitateljima InfoTrenda svoje stavove izlažu odgovorne osobe Apisa, Combisa, Ericssona, Infosistema, Kinga, S&T Hrvatska i Vipneta. Posebno nas je zanimalo kako naši sugovornici doživljavaju moguće posljedice koje će kriza ostaviti na manje i srednje tvrtke. U rezultatima anonimne ankete koje objavljujemo na kraju cjelokupnog materijala, mogu se naslutiti zajedničke crte u stavovima naših sugovornika prema izazovima 2009.

..

Apis IT

Dunja Jurica, predsjednica Uprave

Nema potrebe za promjenama
Razdoblje (stagnacije IT industrije u razdoblju 96/97; op. ur.) o kojem govorite najvjerojatnije je bilo obilježeno smanjenim ulaganjem u proizvode informacijske tehnologije, što je moglo dovesti do stagnacije koju ističete. No, smatram kako se ovdje radilo o uobičajenim ciklusima povećanog i smanjenog rasta koji su normalni za svako, pa tako i za IT tržište.

Dunja Jurica, APIS ITTemeljni zadaci tvrtke APIS IT su podrška ključnim informacijskim sustavima RH i Grada Zagreba te razvoj aplikativnih servisa, kao i zaštita potrebne informacijske baze ključne za funkcioniranje suvremene elektronički podržane uprave. Informacijski sustavi naših korisnika, poput Porezne i Carinske uprave, moraju biti raspoloživi 24 sata dnevno, svaki dan u godini, za što je potrebno osigurati neprekinuti rad na održavanju tih sustava. Situacija na IT tržištu nije imala većeg utjecaja na naše poslovanje tijekom proteklih godina; naprotiv, nastavili smo s našim redovnim poslovanjem bez značajnijih promjena.

Počeci nepovoljnih tržišnih uvjeta mogli su se prepoznati u drugoj polovici prošle godine, što je sigurno utjecalo na naš pojačani oprez u poslovanju. APIS-IT je u prvom redu usmjeren na rad s tijelima državne uprave i na pružanje podrške informacijskim sustavima tijelima javne vlasti. Moguća posljedica krize bila bi usporavanje procesa modernizacije državne uprave, no smatramo kako bi mjere štednje u tome segmentu bile kontraproduktivne, čemu svjedoče i brojna svjetska iskustva. Naime, upravo u kriznom razdoblju treba inzistirati na implementaciji suvremene tehnologije i restrukturiranju poslovnih procesa jer se time povećava učinkovitost rada i opća produktivnost, kako javne uprave tako i gospodarstva u cijelosti. Samim time smanjuju se troškovi. Smatram da se svakako isplati ulagati u informatizaciju, naročito u vrijeme ekonomske krize, jer će u konačnici opstati tvrtke koje uspiju očuvati konkurentsku prednost na tržištu.
Prema posljednjem objavljenom istraživanju analitičke kuće IDC, APIS-IT je treća tvrtka u području pružanja IT usluga u Hrvatskoj. Očekujemo da ćemo ostvarenim financijskim rezultatima u 2008. godini, koji u ovom trenutku još uvijek nisu potpuno obrađeni, zadržati visok položaj na domaćem IT tržištu.

Moguća posljedica krize bila bi usporavanje procesa modernizacije državne uprave, no smatramo da bi mjere štednje u tome segmentu bile kontraproduktivne
Od projekata ostvarenih prošle godine istaknimo sada posebno aktualan projekt OIB-a, osobnog identifikacijskog broja – njegovu prvu fazu. Radi se o jednom od značajnijih rješenja za funkcioniranje suvremene e-uprave, kojim će se unaprijediti razina usluge građanima i gospodarstvu. Tu su i projekti nadogradnji nacionalnih informacijskih sustava kako bi bili interoperabilni sa sustavima Europske unije. U 2009. očekuje nas nastavak tih projekata, kao i nastavak rada na izgradnji zajedničke pristupne točke prema EU za projekte financirane iz predpristupnih EU fondova.

Od projekata koje izvodimo u suradnji sa zagrebačkom gradskom upravom posebno se ističu: projekt uvođenja Jedinstvene uplatnice, izgradnja GIS-a Grada Zagreba, te brojne elektroničke usluge unutar portala Grada Zagreba, poput usluge e-upisi kod upisa u odgojne i obrazovne ustanove, kojima se omogućuje elektronički uvid u podatke matice rođenih i knjige državljana.

Među ključnim projektima dijelom ostvarenim u 2008. godini svakako je i udomljavanje zemljišno-informacijskog sustava (ZIS), te daljnji razvoj središnjeg portala javne uprave, kao i elektroničkih usluga između različitih razina uprave.

Uobičajeno je da krizna razdoblja dovode do značajnih promjena, često i do pozitivnih pomaka u poslovanju. Tvrtke su primorane donositi ključne odluke u kratkom vremenu i pod velikim pritiskom, što se često može pokazati kao dobra prilika za uvođenje promjena koje su bile neophodne i u vrijeme redovnog poslovanja. U razdoblju krize svakako izlaze na vidjelo sve dobre i loše strane poslovanja tvrtke koja kvalitetu svog poslovanja dokazuje upravo u ovakvim izazovnim i nepredvidivim okolnostima.

Svakako se isplati ulagati u informatizaciju, naročito u vrijeme ekonomske krize, jer će u konačnici opstati tvrtke koje uspiju očuvati svoju konkurentsku prednost na tržištu
Kao tvrtka koja postoji već 45 godina, imali smo se prilike suočiti s različitim okolnostima koje nas ipak nisu uzdrmale jer smo se uvijek oslanjali na kvalitetne i profesionalne stručnjake i naše bogato iskustvo. Naš temeljni posao je osigurati informatičku podršku dnevnom operativom radu ključnih informacijskih sustava države i grada. Kako ti složeni sustavi moraju funkcionirati u svim uvjetima, bez obzira na krizu, ne očekujemo veće posljedice barem po operativni dio našeg poslovanja. Smatramo da bi se utjecaji krize u IT-u trebali znatnije smanjiti do sredine iduće godine. Moguće je da će svima na tržištu usporavanje rasta dovesti do nekih odstupanja od zacrtanih poslovnih planova, pa i APIS IT-u. Što se tiče konkretnih poslovnih i kadrovskih promjena, za sada u APIS IT-u nema potrebe za bilo kakvim oštrim mjerama i očekujemo da će se naše poslovanje nastaviti bez značajnijih odstupanja.

U narednom razdoblju APIS IT namjerava nastaviti s radom na dosadašnjim projektima, odnosno nadogradnji nacionalnih informacijskih sustava kako bi oni bili interoperabilni sa sustavima Europske unije, nastaviti rad na projektima ZIS-a i središnjeg portala javne uprave a, kao što znate, očekuju nas i izbori za tijela lokalne samouprave.

Naš najznačajniji projekt u 2009., po nama i ključni projekt za funkcioniranje suvremene e-uprave, kojim će se unaprijediti razina usluga građanima i gospodarstvu, jest OIB, njegova druga faza. Kroz projekt OIB uspostavlja se model i arhitektura umrežene uprave (connected government) kojim se objedinjuju podaci, sustavi i procesi te digitalna razmjena informacija među tijelima državne uprave i šire. Valja naglasiti kako uspostavljeni model i arhitektura omogućuju optimalno i racionalno korištenje zajedničkih resursa.

Dugoročni cilj tvrtke APIS IT upravo jest stalna izgradnja sustava koji će omogućiti istodobnu i međusobnu komunikaciju unutar tijela javne uprave, kao i komunikaciju s europskim organizacijama i ustanovama. Dakle, nastavljamo s osiguravanjem kvalitetne informatičke podrške upravi.

..

Combis

Ivan Gabrić, predsjednik Uprave

Dobre strane gospodarske krize

Trendovi koje pratimo posljednjih godina – za neke očigledno pozitivni, kao na primjer za Combis, za druge su možda bili negativni. Mislim da se ovdje radi o kvaliteti prihvaćanja stanja: koliko je nešto stvarno bilo problematično, a koliko nije. Trendovi kao što su konsolidacija, kao što su potreba za velikim kućama koje pod jednim krovom mogu dati cjelovito rješenje, za nas su bili dobri. Za neke je tvrtke to značilo prekoračenje vlastitih mogućnosti, što ih je koštalo pozitivnog poslovanja. Njihovi me problemi ne raduju, ali to ujedno znači da smo se mi prestrojili na vrijeme, u pravom smjeru i uspješno, dok drugi to možda nisu uspjeli napraviti.
Zbog gospodarske krize prestrojavati se moramo vrlo brzo, što je teško i bolno, i vrlo često moramo ulagati više nego što bismo htjeli. Naime, svi bismo voljeli da se manje ulaže i da nam se vraća ono što smo ulagali ranije – u Hrvatskoj je to možda i potrebnije nego na nekim stabilnijim tržištima.

Kada želite postići iznimno dobar rezultat (kao npr. u skijaškoj trci) bitne su dvije stvari: trebate ostati prvi, a istovremeno ne ispasti i ne promašiti vrata
Gledajući IT trendove 2007. i 2008. te sada, razgovarajući o 2009. godini, mislim da se trendovi zapravo u velikoj mjeri nastavljaju. Jedan od trendova zasigurno je konsolidacija, pri čemu se zahtijeva da od dobavljača dobijete cjelovitu IT uslugu. To je jedna od mogućnosti razvoja i jedan od razloga zašto je Combis uspješan. Ali ako to napravite loše, oko vrata si neumitno stežete omču. Jer, imate jako mnogo skupih ljudi, i treba upravljati različitim odjelima koji nužno ne moraju biti sinkronizirani. Potrebno je dosta vještine, strpljenja i nešto sreće da bi to funkcioniralo. Postavlja se pitanje je li u Hrvatskoj poslovnoj kulturi lakše povezati 3, 4 tvrtke, ili jednu razgranati do određenog okvira te imati, na neki način, zadani okvir. Ostaje da se vidi.
Drugi trend je usmjerenost poslovnoj informatici. Dakle, ne informatika sama za sebe, nego informatika kao dio poslovne okoline. Za to smo se mi opredijelili, što je pozitivno utjecalo na rezultate Combisa. U svakoj analizi naših projekata nalazimo jasnu poslovnu dimenziju i jasnu te-hnološku dimenziju. To je ta razlika u samoj percepciji IT-a i usmjerenju ka kupcima, ka korisnicima, nasuprot onoga – „ja imam tehnologiju i s obzirom da je ona najbolja sama po sebi, vi morate naći načina kako se na nju prikopčati”. Mnoge informatičke tvrtke još su uvijek prezaokupljene tehnologijom, a s obzirom da ćete danas u tehnologiji teško izmisliti nešto stubokom drugačije i novo – jer informacija, ideja koja se pojavi danas, već je sutra dostupna milijunima ljudi – takve tvrtke onda imaju probleme.

Ivan Gabrić, CombisNeki su to od naših stavova kojih se držimo od početka, a ni danas od njih ne odustajemo.
U trendu globalizacije naše smo mogućnosti ponudili izvan granica Hrvatske, samostalno i preko nekih naših partnera kojima je trebala naša stručnost. Rezultati pokazuju da je to nešto na što treba računati, odnosno karta na koju treba igrati. Ove godine očekujemo da nam poslovi izvan Hrvatske prijeđu 5 milijuna eura, što je oko 10 posto našeg ukupnog prihoda. Donekle smo zadovoljni s tim postignućima i sigurno ćemo posao razvijati i dalje. To je prije svega regija koja nije bogata – BiH, nakon toga Crna Gora, Makedonija i Kosovo. Bitno je imati koliko-toliko jasnu sliku što čovjek u toj regiji želi i što može postići te potom uložiti dosta sredstava i resursa da bi se vizija i ostvarila. Što je vrlo teško ostvarivo i vremenski zahtjevno.
Treba se prilagođavati, a o tome možemo mnogo naučiti, ako baš ne od Amerikanaca, onda zasigurno od susjeda Slovenaca; oni su u tome jako dobri. Mislim da su zahvati zahtjevni, ali ako opečemo prste ne bismo trebali odmah ustuknuti, nego reći: „U redu, idemo probati malo lijevo, malo desno, pa opet naprijed”.
Planirati je teško, a ako se u planiranom roku planovi ne ostvare, treba nastaviti ulagati u vjeri da će se ipak uspjeti ostvariti. Ne računamo na sreću i nisu to lake odluke, ali u konačnici smo zadovoljni rezultatima te ćemo s takvim aktivnostima nastaviti.
Kod planiranja smo imali konzervativniji pristup za 2008. od onog koji se ostvario u konačnici. Planirali smo da ćemo biti nešto ispod 48 milijuna eura, a završili smo nešto iznad 50. Znači da su planovi bili realni.

Kada želite postići iznimno dobar rezultat (kao npr. u skijaškoj trci) bitne su dvije stvari: trebate ostati prvi, a istovremeno ne ispasti i ne promašiti vrata. To je ona neophodna ravnoteža. Do kojeg rizika ići u trenucima krize, a dokle ne? Ako ne odete u rizik, gubite priliku da postignete željeni rezultat. Premda ne govorimo o 50 već o 3 ili 5 posto, u našem poslu možete u godini dana upropastiti sav dotadašnji trud jer ste preuzeli prevelik rizik u želji da postignete bolji rezultat.
Što se krize tiče, prvi njeni znaci s problemima na tržištima dionica pokazivali su se već negdje u ožujku i travnju prošle godine. Čak je Svjetska banka imala nekakve izvještaje u kojima je nešto slično nagovještavala. Već se tada vidjelo da tržište hipoteka i kredita puca i da to mora imati posljedice. Pošto smo i mi dio svjetskog tržišta, moramo se zapitati: koliko će se takvo stanje odraziti na nas, kada trebamo početi stiskati kočnicu i reći da nećemo ulaziti u nešto što može biti rizično, mada želimo postići dobre rezultate. Već smo sredinom godine vidjeli što se događa i, čim bi nam se u nekoj transakciji nešto učinilo problematično, poduzeli bismo odgovarajuće mjere da moguće negativne učinke svedemo na najmanju mjeru. I mogu vam reći da smo uspjeli pokriti sva problematična područja.
Sudjelovali smo samo u poslovno korektnim projektima, projektima u kojima se novce trošilo na informatiku. No i država je krenula u određene reforme; u nekim ministarstvima pokušavaju napraviti reforme koje je možda trebalo napraviti prije godinu, dvije, pet ili petnaest godina. U svim tim reformama IT nesumnjivo ima svoje mjesto, tako da, što se toga tiče, ne vidim da će kriza nužno biti kobna.

Naše nesudjelovanje na svjetskom tržištu, u ovakvom trenutku, poštedjet će nas mnogih problema koje imaju puno zdravije privrede
Govorimo li o nama, mi smo spremni iskoristiti pozitivne vjetrove koje kriza stvara, no sigurno je da ovo neće biti godina kada ćemo razvijati neke nove tehnologije ili kada očekujem da ćemo pronaći strateškog partnera koji će s nama ulagati u razvoj nekakve core tehnologije jer se to u ovakvim vremenima ne radi. Međutim, na pitanje: „Prepoznajemo li da bi naš biznis i nadalje mogao biti stabilan, odličan pa čak i rasti?”, odgovorili bismo sa „Da”. Hoće li brojke biti vrtoglave – mislimo da ne. Combis je posljednjih godina mnogo radio na svom razvoju i mi prepoznajemo područja gdje se još možemo usavršiti. Time se nismo mogli baviti kada je naglasak bio na razvoju tržišta i našoj prisutnosti na njemu. Ove ćemo si godine možda moći dopustiti – s obzirom da smo zadovoljni brojem ključnih korisnika – da vidimo kako stvari možemo napraviti kvalitetnije ili kako ih možemo obaviti učinkovitije.

Dakako, uspjeh ovisi i o tome kako korisnici doživljavaju sadašnje stanje. Ovisno o pozitivnom ili negativnom poslovnom svjetonazoru, ova je čaša npr. dopola puna ili napola prazna. Vrlo smo jaki u bankarstvu i telekomunikacijama, a ne izgleda mi da bi se u tim industrijama trebale događati negativne stvari. One su vrlo zdrave i jake, pa po samoj filozofiji krize moraju biti još jače, jer kredite ćemo morati vraćati svi koji smo ih uzimali. Sada smo opet u stanju kao prije desetak godina kada su banke postale vlasnici puno toga. Naše će tvrtke također ojačati, a za upravljanje će im i opet trebati informatika. Telekomunikacije su u Hrvatsku prodrle duboko i tu imamo vrlo jakih tvrtki. One znaju što žele napraviti i ne vidim da su u nekakvim problemima niti da će biti. Naravno da je konkurentnost na tom tržištu veća, kao i u bankarstvu.

..

Ericsson

Gordana Kovačević, predsjednica

Amortiziramo negativne utjecaje
Naše je tržište u zadnjih nekoliko godina raslo manjim stopama nego svjetsko tržište, posebno brzorastuća tržišta Dalekog istoka, gdje se dogodio brz i velik rast segmenta mobilnog telekoma. Kao posljedica tako brzog rasta, danas u svijetu ima 4 milijarde mobilnih korisnika, a u području fiksne telefonije došlo je do zasićenja, posebno tržišta razvijenih zemalja.
Premda nije riječ o telekom krizi kakvu pamtimo s početka ovog tisućljeća, aktualna svjetska recesija pogađa i našu industriju. Sretni su oni koji različitim mjerama i poslovnim scenarijima uspijevaju zadržati stabilno poslovanje pa i kakav-takav rast. Već nam iz svijeta stižu informacije o negativnom utjecaju aktualne ekonomske krize na poslovanje nekih kompanija iz područja ICT i telekom industrije. Dakle, nije riječ o specifičnostima našeg tržišta ili našeg položaja, nego se radi o globalnim trendovima. Vremena su teška i svoje stabilno poslovanje uspjet će zadržati samo oni koji i u takvim kriznim vremenima uspiju bolje kontrolirati svoje poslovanje nego što to uspiju njihovi konkurenti. Naime, sve teži uvjeti poslovanja dodatno potenciraju ionako žestoko konkurentsko natjecanje i sve brojnije zahtjeve kupaca. U isto vrijeme, glavni sudionici tog tržišta – bilo da je riječ o dobavljačima proizvoda, rješenja i usluga ili o operatorima – moraju sve bolje i više raditi za gotovo isti rezultat. Stopa rasta koja je u nekim drugim vremenima bila iznimno velika zbog razvoja i rasta fiksnog i mobilnog segmenta, sada se mjeri jednocifrenim postocima, i to ako je kompanija uspješna.

Gordana Kovačević, EricssonUjedno, suočeni smo i sa smanjenom kupovnom moći građana te s nedostatkom dostupnih kredita za financiranje novih investicijskih ciklusa. Sve ovo pred gospodarstvenike stavlja nove i sve teže izazove. Zato kompanije, da bi zadržale svoje mjesto na tržištu moraju neprestano smanjivati svoje operativne troškove, pronalaziti nove poslovne prilike te raditi na svojoj poslovnoj i operativnoj izvrsnosti, i to u svim područjima svog djelovanja. Ericsson Nikola Tesla je kompanija koja ove godine obilježava 60 godina postojanja i možemo reći da smo tijekom tog dugog razdoblja, bez obzira na krize i probleme u okruženju (kojih je uvijek bilo) uspijevali zadržati svoju stabilnost i osigurati daljnji razvoj kompanije i njenih zainteresiranih strana.
Ericsson Nikola Tesla, kao regionalni lider u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te najveći hrvatski izvoznik znanja, stalno prati tehnološke i poslovne trendove, priprema različite scenarije te se brzo prilagođava novim okolnostima. Scenarija uvijek ima nekoliko, i oni se razmatraju kao sastavni dio našeg ciklusa razvoja strategije kompanije za naredno razdoblje. Dio tog strateškog promišljanja odnosi se i na sve naše ključne pokazatelje poslovanja, željenog položaja te sva ostala važna područja za poslovanje.

Cilj je jedan – ostati u društvu kompanija koje stabilno posluju te imaju zadovoljne zainteresirane strane. Upravo će zato kompanija još snažnije širiti poslovne segmente, tržišta i pronalaziti nove kupce, poticati inovativnost, nuditi nove usluge i rješenja koja pridonose troškovnoj učinkovitosti te djelotvornosti ljudi i organizacija. Ujedno, još ćemo predanije prepoznavati i poticati razvojno-istraživačke projekte te druge aktivnosti kojima osiguravamo svoje mjesto u globalnoj organizaciji te na tržištima na kojima poslujemo.

Svojim proaktivnim pristupom, i to u područjima koja procjenjujemo rizičnima, dosad uspješno ublažavamo neke od očekivanih negativnih utjecaja svjetske krize na naše poslovanje. Međutim, kako kriza jača, naše su aktivnosti u tom segmentu sve češće i brojnije. Ponajprije se to odnosi na detaljne analize tržišta i ponašanje naših kupaca, kvalitetno upravljanje rizicima poslovanja, uključujući i financijske instrumente, te dodatne napore na tehnološkom vodstvu i novim poslovnim modelima. Slično kao i korporacija Ericsson, i naša je kompanija usmjerena na daljnje smanjivanje operativnih troškova optimizacijom poslovnih procesa te fokusiranjem na upravljanje rizicima, pri čemu se vodi računa o poslovnim uvjetima te našim strateškim ciljevima na pojedinim tržištima. Zahvaljujući tome, uspjeli smo uglavnom ublažiti sve negativne utjecaje koje smo dosad imali. Kako će biti dalje ovisi o težini i trajnosti poremećaja na tržištu te o ponašanju naših kupaca i korisnika njihovih usluga. Na nama je da svojim radom, kvalitetom proizvoda rješenja i usluga pokušamo zadržati svoj položaj na tržištima te stabilnost svog poslovanja.
U ovom trenutku ne mogu govoriti o konačnim rezultatima Ericssona Nikole Tesle za 2008. godinu niti o prognozama za 2009. Zasad je naše poslovanje stabilno i u okvirima planiranih veličina po svim ključnim pokazateljima poslovanja. Naši su kupci uglavnom kompanije životno zainteresirane za nove tehnologije i funkcionalnosti te imaju stabilnu financijsku situaciju, što je u ovim vremenima itekako važno.

Cilj nam je zadržati našu financijsku stabilnost i profitabilnost, zadržati radna mjesta, ojačati inovativnu i motivacijsku kompanijsku kulturu te svoj tržišni položaj, ponajprije kao najvećeg hrvatskog izvoznika znanja
S obzirom da ne možemo sagledati sve moguće posljedice svjetske financijske krize, jednako teško možemo predvidjeti kako će se u skoroj budućnosti ponašati operatori i hoće li, te u kojoj mjeri, krajnji korisnici smanjiti korištenje telekomunikacijskih usluga ili ih pak povećati, kao što prognoziraju neki operatori. Međutim, vjerujemo da su ICT rješenja nužan preduvjet za smanjenje troškova i veću učinkovitost svih poslovnih subjekata pa su samim tim i u vremenima krize takva rješenja svima neophodna. Također treba uzeti u obzir i predviđanje da će zbog pada standarda građani također posegnuti za onim što im je dostupno i razmjerno cjenovno prihvatljivo, a to su različite ICT funkcionalnosti i aplikacije koje olakšavaju život te štede vrijeme i novac. Međutim – bez obzira na ove pozitivne činjenice te na očekivani snažan rast u fiksnom i mobilnom širokopojasnom pristupu, zatim na puni zamah globalne izgradnje mreža temeljenih na HSPA tehnologiji te eksponencijalan rast mobilnih korisnika širom svijeta – moram naglasiti da nas čeka teško razdoblje velike konkurencije, što znači da moramo biti još bolji ukoliko želimo i dalje imati stabilno poslovanje.

Aktualna kriza na kušnju stavlja sve poznate poslovne scenarije i mijenja odnose na tržištu. Zapravo, mogli bismo reći da je kriza samo jedan od oblika, doduše onih neželjenih, promjena koje se stalno događaju u poslovnom okruženju. Za krizna razdoblja kompanije se moraju pripremati kada im dobro ide i kada je svjetsko gospodarstvo u zaletu. Tada je puno lakše planirati i ulagati te se pripremati za krizu. Oni koji tako sustavno rade imaju nekoliko kvalitetnih scenarija za krizna razdoblja te u pravilu iz krize izađu još jači. Imajući upravo ovo na umu, i mi stalno pratimo situaciju, razrađujemo naše strateške scenarije, upravljamo rizicima te preventivno pokušavamo djelovati u onim područjima gdje se očekuju najžešći udari. Dio naše strategije vezan je i uz stalne promjene i prilagodbe naše organizacije te proizvodnih i poslovnih aktivnosti, sukladno zahtjevima naših kupaca i tehnološkim trendovima. Jasno je da će u novim složenim okolnostima opstati samo oni koji se budu mogli dovoljno brzo i kvalitetno prilagođavati strelovitim promjenama uvjeta poslovanja te oni koji se uspiju nametnuti konkurentnim proizvodima, rješenjima i uslugama. Trebamo istinske lidere i menadžere koji uživaju povjerenje svojih suradnika i zaposlenika, koji imaju razvijene upravljačke vještine te uspješno vode timove i organizacije, stvaraju i implementiraju strategije te vješto upravljaju promjenama i troškovima. Cilj nam je zadržati našu financijsku stabilnost i profitabilnost, zadržati radna mjesta, ojačati inovativnu i motivacijsku kompanijsku kulturu te svoj tržišni položaj, ponajprije kao najvećeg hrvatskog izvoznika znanja.
Kompanija će, u nastojanju da zadrži svoje mjesto uspješne i stabilne organizacije, i dalje slijediti ICT trendove i prilagođavati se razvoju globalnog tržišta telekomunikacija. Nastavit ćemo još snažnije naše pozicioniranje u strateškim područjima kroz planove djelovanja i konkretne aktivnosti usmjerene mrežama i uslugama nove generacije, multimedijskim rješenjima i sistemskoj integraciji, uz smanjenje troškova po svim razinama. Na taj ćemo način, uz našu snažnu opredijeljenost za razvojno-istraživačke aktivnosti i druge ekspertne centre, ostvariti konkurentsku prednost izgrađenu na poslovnoj izvrsnosti.

..

Infosistem

Lora Čurković, predsjednik Uprave

Lora Čurković, InfosistemBogato iskustvo i svježe ideje
Recesija je danas mnogima dobar izgovor da provedu neke promjene, smanje broj ljudi, srežu troškove. Ne bih rekao da je to prenaglašeno, ali očigledno je cijelo hrvatsko društvo i okoliš u kojem živimo ušlo u razdoblje stagnacije, nesnalaženja i nedoumice jer se naprosto ne zna što nas čeka u narednom periodu unutar nekoliko mjeseci, a kamoli do kraja kalendarske godine.
Trenutno ne postoje makroekonomski pokazatelji koji predskazuju što će se stvarno dogoditi i zbog toga su sada svi na oprezu, a IT industrija, kao jedna od važnih djelatnosti hrvatskog gospodarstva, nalazi se u vrlo delikatnoj situaciji. Ako ne znamo što nam donosi sutra, onda se nećemo znati pripremiti i zaštititi, te ublažiti krizni udar. Stoga će projekti ove godine, što je već očigledno, dosta stagnirati; obujam posla će se smanjiti, i mnogim će informatičkim tvrtkama biti vrlo teško djelovati u takvim okolnostima. Smatram da će sredinom ove godine veći broj IT tvrtki imati problema s likvidnošću, pogotovo one koje glavninu svojeg poslovanja imaju s javnim sektorom.

U financijskom sektoru također su vidljivi znakovi konzervativnog pristupa budžetiranju, što i nije iznenađujuće s obzirom na neizvjesnost cjelokupnog financijskog tržišta. Očekujemo da će ulaganja u IT u tom sektoru biti na razini prošle godine. Međutim, sad je već izvjesno da će određeni projekti pričekati neka „bolja vremena“.

IT tržište u Hrvatskoj hvata korak s Europom i zasigurno je puno zrelije nego prije nekoliko godina. Tvrtke sve više ulažu u razvitak svojih kompetencija, što će zasigurno imati odraz i na njihovu dugoročnu tržišnu poziciju. Međutim, IT industrija se ne može gledati izolirano, pa u tom smislu će njezin razvitak uvelike ovisiti o budućem kretanju na hrvatskom i inozemnom tržištu.
Informatička djelatnost u Hrvatskoj najveći promet ostvaruje u četvrtom kvartalu, kada se realiziraju budžeti u velikim tvrtkama telekom industrije, te financijskom i javnom sektoru. Tada se troše preostala sredstva proračuna pa je to najdinamičnije razdoblje za informatičku industriju. Kako se kriza nazirala već krajem trećeg kvartala puno je projekata zaustavljeno već sredinom listopada i studenog. Dakle, već se negdje u četvrtom kvartalu osjetilo da dolaze teška vremena i cijela se industrija tome počela prilagođavati.

Pripreme za budućnost
Oslanjajući se na polustoljetnu tradiciju želja nam je pripremiti se za novo razdoblje Infosistema u kojem ćemo dosadašnje bogato iskustvo nadopuniti sa svježim idejama.
Stoga smo već krenuli u akvizicije novih ljudi vodeći računa da budu komplementarni s budućom strategijom naše tvrtke.
Iako još nemamo službene podatke, pokazatelji govore da su naši rezultati u skladu s našim očekivanjima. Što se tiče ukupnog prometa on će biti nešto bolji nego što je bio 2007., ali ne bih govorio o konačnim rezultatima jer nisu službeni.
Kakvi ulazimo u 2009?
Infosistem ove godine slavi punih 50. godina svog djelovanja. Naime, 1959. je osnovana tvrtka Merkantile kojoj je Infosistem nasljednik tako da smo daleko najstarija informatička kuća u Hrvatskoj. Dakako, imali smo svojih uspona i padova, ali ono što je sasvim sigurno obilježilo Infosistem jest to da je on imao jednu veliku i široku bazu svojih klijenata i da je „proizveo” veliki broj informatičkih stručnjaka koji danas rade ili u konkurentskim kućama ili su naši korisnici. U svakom slučaju, mi smo dugi niz godina bili glavni rasadnik informatičkih znanja na ovim prostorima.
Infosistem je oduvijek bio sistem integrator; to ćemo ubuduće i ostati. Kontinuirano ulažemo u razvitak svojih kompetencija, i novih znanja, i zasigurno ćemo tako nastaviti i u 2009.
Aktivno smo nazočni u regiji. Osim dugogodišnje suradnje s jednom od vodećih banaka u Republici Sloveniji, uspješno smo započeli projekte i na tržištu BiH. Zajedno s našim tamošnjim partnerom dobili smo veliki projekt u Željeznicama Federacije BiH, što će zasigurno ojačati našu tržišnu poziciju na ovim prostorima.

Smatram da će sredinom ove godine veći broj IT tvrtki imati problema s likvidnošću, pogotovo one koje glavninu svojeg poslovanja imaju s javnim sektorom.
Kako se kriza nazirala već krajem trećeg kvartala puno je projekata zaustavljeno već sredinom listopada i studenog. Dakle, već se negdje u četvrtom kvartalu osjetilo da dolaze teška vremena i cijela se industrija tome počela prilagođavati.
Dokaz je to da Infosistem može raditi velike, vrlo složene projekte kod vrlo zahtjevnih klijenata, pogotovo u financijskom sektoru. Sama činjenica da smo već dugi niz godina partneri s tri od vodećih sedam hrvatskih banaka dovoljno govori o toj činjenici. Dakle, kad govorimo o velikim bankama, zna se da se danas one u cjelosti oslanjaju na informatičku tehnologiju, i samim tim traže partnere koji mogu ponuditi pozdanost, sigurnost i kontinuiranu podršku.
Svoje mjesto pod suncem tražit ćemo kako na hrvatskom tržištu tako i u regiji. U tom smislu definiramo novu strategiju s kojom ćemo postaviti temelje razvitka za sljedećih nekoliko godina. Infosistem će i nadalje biti sistem integrator, ali ćemo razvijati određene kompetencije za koje imamo vrlo dobre temelje i gdje dugoročno želimo postati tržišni lider.
Što će ova gospodarska kriza značiti za hrvatsko informatičko tržište uopće? Nezahvalno je u ovom trenutku bilo što prognozorati za 2009. godinu, ali sasvim je sigurno da će na tom tržištu i dalje biti nazočan trend velike dinamičnosti.

..

King ICT

Ivan Malić, član Uprave

Ivan Malić, King ICTRealizacija na razini prethodne
Stagnaciju tržišta teško nam je komentirati s obzirom da poslovanje KING ICT-a obilježava veliki rast i u 2006 i 2007. godini. Prosječno smo u te dvije godine rasli preko 40% godišnje. U tim godinama, žarište nam je bilo na ostvarenju rasta u novim granama portfelja (mreže, softver (ERP, Document Management… i tako dalje) i na radu s novim kupcima iz svih sektora, kao i na regionalnim projektima.

Prvi znaci krize mogli su se primijetiti negdje poslije ljeta, kroz porast troškova financiranja, otežanu naplatu i najave od klijenata da će odgoditi ili otkazati dio budućih projekata. S obzirom da je sistem integracija projektno orijentirana s dužim projektnim ciklusima, treći i četvrti kvartali nisu još pokazali pravi utjecaj krize jer ostvarujemo projekte ugovorene početkom ili sredinom godine. No, poslovni rezultati ukupne 2008. nisu lošiji od planiranih. KING će u 2008. godini ispuniti svoj poslovni plan i ostvariti daljnji rast poslovanja.

Za sada nema planova za veće promjene ( proizvodne, poslovne ili kadrovske promjene, uvjetovane novonastalim okolnostima, op. ur.), ali spremni smo reagirati ukoliko se pokaže da će doći do pada prihoda ili profitabilnosti. Planovi koje radimo za 2009. godinu oprezniji su u segmentima ulaganja u portfelj, te odnosa prema troškovima, ali se i dalje ulaže u daljnji razvoj kompanije u svim segmentima. Također, KING je od 1. siječnja 2009. izmijenio organizaciju, a promjene koje smo napravili išle su u smjeru povećanja učinkovitosti i što boljeg korištenja resursa među dijelovima poslovanja KING ICT-a.

Prioriteti u 2009. su vezani uz učinkovitost za što bolje iskorištenje postojećih resursa, a samim tim i uz profitabilnost tvrtke. Ove godine, cilj nam je imati realizaciju na razini one u 2008. godini.
Prioriteti u 2009. su vezani uz učinkovitost za što bolje iskorištenje postojećih resursa, a samim tim i uz profitabilnost tvrtke. Ove godine, cilj nam je nakon godina snažnog rasta (prosječno 30-ak posto u zadnjih 5 godina), imati realizaciju na razini one u 2008. godini, uz veću usmjerenost regionalnim projektima i poslovanju u Srbiji, Makedoniji, BiH i Kosovu iz kojih očekujemo ostvariti daljnji rast poslovanja KING-a.

Ne očekujemo da će biti većih promjena u položajima značajnih igrača na tržištu, ali će se nastaviti i ubrzavati neki od trendova zadnjih godina, poput konsolidacije i udruživanja tvrtki. To će biti dodatno potaknuto smanjenjem likvidnosti i potrošnje kod nekih kupaca.

..

s&t

Božidar Vidić, direktor

Božidar Vidić, s&tKriza prevladana kvalitetom
Stagnacija IT industrije je samo pokazatelj da je ICT tržište u Hrvatskoj sazrelo, da više nema velikog rasta samog tržišta na koji smo navikli te da se od svih sudionika na tržištu očekuje iskorak u kvaliteti usluga koje pružaju svojim korisnicima.

Tvrtki S&T Hrvatska su 2006. i 2007. godine donijele izuzetno dobre rezultate. Preduvjet za te rezultate je snažan napredak u ključnim segmentima pružanja usluga i poslovnog savjetovanja, te unutrašnje reorganizacije poslovnih jedinica.
Radi se o tromjesečjima (3. i 4. 2008.; op. ur.) koja su obično najjača u poslovnoj godini. Naši poslovni rezultati u trećem i četvrtom tromjesečju u skladu su s planovima i očekivanjima. Poremećaji na tržištu nisu utjecali na poslovanje S&T-ja, čime smo samo potvrdili da je naša poslovna strategija ispravna, te da na naše poslovanje i rezultate prvenstveno utječe kvaliteta usluga koje pružamo našim korisnicima.

Rast poslovanja je svakako naš cilj i u 2009 godini. Sveobuhvatno poznavanje industrija u kojima smo prisutni, izobrazba i daljnji razvoj naših stručnjaka, razvoj pozitivne poslovne okoline, daljnji razvoj ponuda sukladno razvoju i zahtjevima tržišta, ostaju naši ciljevi. Svakako, prioritet su naši zaposlenici i stručnjaci. Visokoobrazovanim i stručnim kadrom osiguravamo kvalitetnu izobrazbu kako bi odgovorili novim tehnološkim i poslovnim promjenama.
Na naše poslovanje i rezultate prvenstveno utječe kvaliteta usluga koje pružamo našim korisnicima.
Iako je hrvatsko tržište doseglo razinu zrelosti, još uvijek ima prostora za napredak, osobito na područjima poslovnih usluga.
Vjerujemo da kriza neće značajnije utjecati na poslovanje S&T Hrvatske. Isto tako, predviđeno usporavanje gospodarstva ne bi smjelo utjecati na naše poslovanje jer je IT industrija za razvoj gospodarstva bitna. Tvrtke iz sektora naših ciljanih industrija žele implementirati tehnologiju i visoke IT standarde, koji im omogućuju učinkovitije poslovanje i kontrolu troškova. Iako je hrvatsko tržište doseglo razinu zrelosti, još uvijek ima prostora za napredak, osobito na područjima poslovnih usluga. Stanje na tržištu i pojačana konkurentnost vjerojatno će do-vesti do konsolidacije tržišta i udruživanja.

Zadovoljstvo korisnika naših usluga i rješenja te zaposlenici naši su glavni prioriteti.
Vjerujemo da su ljudi oni koji vode ključnu ulogu u cjelokupnom procesu. Svjesni smo da se poslovni uspjeh zasniva na udjelu svakog pojedinca. Stoga, prioritet i u budućnosti su naši zaposlenici za koje ćemo i dalje osiguravati kvalitetne uvjete rada i poticajno radno okruženje, što im omogućuje napredak i stručno usavršavanje.
Svoje potencijale i strategiju iskoristit ćemo kako bi održali položaj vodećeg IT sistem integratora i osigurali rast poslovanja i u 2009 godini

..

Vip Telekom

Mladen Pejković, predsjednik Uprave

Doba snažnih razvojnih ulaganja
Mladen Pejković, Vip netKada su telekomunikacije u pitanju, ne možemo govoriti o stagnaciji u smislu broja korisnika i razvoja novih proizvoda i usluga. U posljednjih nekoliko godina zabilježen je stalan rast mobilnog prodora na hrvatskom tržištu koji je krajem 2008. bio 133,6 posto, a krajem 2007. godine 114,9 posto. Usprskos velikom postotku prodora u Hrvatskoj, Vipnet je zabilježio rast broja korisnika na 2,5 milijuna krajem 2008., što je povećanje za 14,1 posto u odnosu na kraj 2007. godine. U tom je razdoblju broj Vip pretplatnika porastao za čak 27 posto, dok je broj Vip prepaid korisnika porastao za 10,8 posto u odnosu na kraj 2007. godine.

Zabilježen je i značajan rast ukupnog broadband tržišta u Hrvatskoj, na kojem je udio bežičnog broadbanda krajem trećeg kvartala prošle godine iznosio oko 21 posto, što je značajan porast od 16 posto naspram istog razdoblja od prije dvije godine.
U protekle dvije godine predstavili smo i mnoštvo naprednih i inovativnih usluga, poput Vip over IP-a, prepaid fiksne linije i prepaid pristupa mobilnom broadbandu, precizne navigacije kroz spoj mobilnog uređaja i GPS-a te MultiSIM koji pretplatnicima omogućuje korištenje do tri mobilna
uređaja s jednim brojem.

No, u 2008. godini su u ukupnim prihodima tvrtke vidljivi utjecaji regulative na razini Europske unije po pitanju cijena za korisnike koji su strani gosti u našim mrežama. Ta je regulativa dovela do usporavanja rasta ukupnih prihoda. Poslovni rezultati Vipneta za prvih devet mjeseci 2008. godine u skladu su s najavama o posljedicama smanjenja cijena u roamingu te isticanja ugovora o nacionalnom roamingu s trećim operaterom.

Po pitanju krize, ne možemo zanemariti potrebu za povećanjem učinkovitosti, koju iskazuje svaka tvrtka u ovom trenutku. No, s druge strane, zaustavljanje ulaganja i razvojnog ciklusa moglo bi imati pogubne posljedice za one koji razmišljaju dugoročno, a u našoj industriji se gleda na takav način i stoga si to ne možemo dopustiti. Godinu 2009. vidimo kao godinu koja će također biti doba snažnih razvojno orijentiranih ulaganja i uvjereni smo da će nam regulatorni okvir omogućiti usvajanje te strategije.

Naime, samo uz podršku regulative mi možemo ostvariti te planirane i nužne investicije za daljnji razvoj tržišta pa svakako ne očekujemo nepotrebne regulatorne rezove prihoda preko noći, i to u godinama prije ulaska u Europsku uniju. Takav bi potez doveo do značajnog smanjenja ulaganja i smanjio prihode našim dobavljačima i poslovnim partnerima, a mi trebamo u zemlji štititi upravo ulaganja u doba krize jer ćemo tako očuvati i radna mjesta.

Očekujem zadovoljavajuće poslovne rezultate (poslovne godine; op. ur.), no o konkretnim ćemo brojkama moći govoriti nakon objave poslovnih rezultata Telekom Austria Grupe u čijem sastavu Vipnet posluje. Ne vjerujem da će se (zbog gospodarske krize, op. ur.) dogoditi veće promjene na telekom tržištu, ni da će doći do smanjenja korištenja telekom usluga, ali činjenica je da smo suočeni s nekoliko izazova koji bi mogli utjecati na daljnji razvoj hrvatskog telekomunikacijskog tržišta.

Već smo zabilježili smanjenje prihoda zbog nižih cijena roaminga, a zbog negativnog utjecaja krize na turizam ti će prihodi biti dodatno smanjeni. Mobilnim operaterima prijete i moguća dodatna opterećenja zbog dodatne regulacije terminacije poziva te povećanja naknada, što bi negativno utjecalo na spomenuta ulaganja u razvoj. A kolika su ta ulaganja, ilustrira samo jedan podatak, prema kojem je npr. Vipnet samo od prosinca 2004. do listopada 2008. godine u mobilni broadband uložio 542,9 milijuna kuna, što dodatno dokazuje dinamiku telekomunikacijskog sektora i podržava razvoj cjelokupne informacijske industrije.

U poslovnom smislu očekujemo dodatni naglasak na učinkovitost i operativnu izvrsnost, uz istovremeno uvođenje novih tehnologija i usluga privlačnih za korisnike. Svjesni smo da su to pomalo kontradiktorni ciljevi te ćemo stoga još više pažnje davati menadžerima okrenutima  rješenjima i timskom radu; onim menadžerima koji ne umanjuju osobnu odgovornost te koji su istodobno uzor ljudima koje vode.

Lani smo proveli veliki program horizontalnih rotacija top menadžera u tvrtki, koji ćemo nastaviti i na drugim razinama ove godine ako uočimo potrebu u kontekstu korporativnih vrijednosti koje sam spomenuo. Krizu ćemo pokušati iskoristiti kao novu priliku, a ne kao izgovor. U uslugama koje nudimo poseban ćemo naglasak staviti na dodatnu vrijednost koje one stvaraju korisnicima, poput povećane učinkovitosti tvrtki naših korisnika, s naglaskom na mobilnost njihovih djelatnika. Ili, jedinstvenog proizvoda kao što je Moj kroj, koji korisnike automatski smiješta u optimalni model potrošnje.

.....................................................

ANKETA

U anonimnoj anketi zamolili smo naše sugovornike da odgovore na sljedeća pitanja:

strelica1. Kako biste ocijenili opće stanje u IT industriji u 2008. godini?
2. Ukupni rast IT industrije (ukupni prihod) u 2009. u odnosu na 2008. bit će: Puno veći, malo veći, ostati isti, malo manji, puno manji?
3. Učinke gospodarske krize vaša će tvrtka u 2009: uspješno savladati, uglavnom prevladati, pokušati predvladati, teško prevladati, vrlo teško prevladati?
4. Vaša tvrtka će se u 2009. gospodarskoj krizi oduprijeti: povećanjem plasmana na domaćem ili/i inozemnom tržištu, promjenom portfelja proizvoda i usluga, reorganizacijom poslovanja, smanjenjem troškova poslovanja, smanjenjem troškova rada?


Odgovori:

1. Opće stanje u IT industriji dobilo je jednodušnu ocjenu „vrlo dobar”.
2. U idućoj će godini ukupni rast IT industrije (uz jednu ocjenu „malo veći” i jednu „malo manji”) ostati jednak onome u 2008.
3. Učinke gospodarske krize dvije će tvrtke „uspješno prevladati”, a ostale „uglavnom prevladati”.
4. Gospodarskoj će se krizi anketirani pretežno oduprijeti povećanjem plasmana na domaćem i stranom tržištu te smanjenjem troškova poslovanja, tri tvrtke reinženjeringom poslovnih procesa, a samo dvije i promjenom portfelja proizvoda usluga.