svjetska kriza

IT i kriza izbliza

Dilema: Da li je svjetska kriza prvenstveno prijetnja za IT industriju ili to može biti i prilika za IT? PRIJETNJA: nije teško zaključiti da će u kriznim vremenima kod mnogih u žarištu biti rezanje troškova (cost cutting). Tipični financijski direktor (CFO) će na osnovi A-B-C analize utvrditi najveće troškovne stavke koje može „kresati” i onda bez milosti izmijeniti budžete. Kada CFO „izmijeni budžet”, i vrapci na krovu znaju da je to uvijek nadolje, gdje IT prolazi u pravilu najgore!
dr. Miroslav MađarićPRILIKA: Obratno, želimo vjerovati da će biti i takvih menadžera koji će u sveopćoj krizi tražiti priliku za poticanje vlastitog poslovanja. Oni znaju da rezanje troškova ne može biti poticaj, da ne funkcionira ako se radi kampanjski, nego samo ako je odraz sustavnog domaćinskog ponašanja. Zato će u krizi pravi poslovni ljudi pokušati otvoriti nova tržišta, razviti nove usluge/proizvode ili poslovne modele. Ako se osvrnemo desetak godina unatrag, teško je naći paradigmu poslovnog rasta koja ne počiva na IT-u!

Mentalni sklop CFO-a: Kako funkcionira CFO? U načelu on svakoga tko želi potrošiti neka sredstva smatra neprijateljem ne samo tvrtke, nego i sebe osobno! Njegov je modus operandi takav da svaki izdatak dovodi u pitanje i pokušava „umanjiti štetu” na tri razine: prvo osporava potrebu svakog izdatka, naročito ako se radi o ulaganju u neki projekt. Ako projekt ima potporu ostatka uprave i dobre pokazatelje povrata ulaganja, onda je CFO barem pokušava umanjiti, po logici da je u slučaju neuspjeha projekta i gubitak manji. Uz to primjenjuje treću taktiku, a to je odlaganje izdataka na bilo koji način.

Rezanje troškova IT-a u krizi:
Naravno, u kriznim vremenima je implementacija ovakvog stanja svijesti CFO-a još jače izražena. Kada prodaja pada, izgleda daleko lakše izvući bilancu iz crvenoga rezanjem troškova nego konstruktivnim aktivnostima (npr. porastom prodaje, novim poslovnim modelima ili proizvodima). Jedan od najvećih otrova u takvoj situaciji je rezanje izdataka za IT ili odlaganje projekata. Upravi tvrtke treba pojasniti da je IT ogromna „poluga” u poslovanju: po Gartneru su ukupni izdaci za IT u svim industrijama bili negdje oko 3,9% od ukupnog prihoda u 2006. Ako si CFO zamisli rez troškova za IT od 30% (zaista drastično!), on je u ukupnim troškovima tvrtke prištedio nekih 1,5% – dakle, marginalno! Obratno, ako poslovanje tvrtke imalo zavisi o IT-u (pogotovo u „front office” operacijama), tvrtka može izgubiti 5-10% prihoda – zaklali smo vola za jedan odrezak!

IT možda može ponuditi CFO-u „častan” uzmak: back office operacijama (prije svega se to odnosi na troškove poslovanja) može se upravljati samo na osnovu vjerodostojnih i pravovremenih podataka. Nema tvrtke veće od 100 zaposlenih u kojoj rukovodstvo može nadzirati operacije bez IT-a. Zato CFO-u treba usaditi svijest da podizanjem kvalitete IT-a od 1% može utjecati na veću učinkovitost onih operacija od 10%!

Primjer konstruktivnog pristupa: sustavi za prijavu kvarova (ticketing) u IT-u se uglavnom koriste za njihovu infrastrukturu. Koliko tvrtki koristi takve sustave za upravljanje održavanjem proizvodnih uređaja, energetske opreme, upravljanja prostorom? Koliki su gubici tvrtke zbog neodgovarajućeg održavanja, nepostojanja podataka o performansama dobavljača takvih usluga, zastoja zbog neodgovarajućeg prijavljivanja kvarova? Pokušajmo pojasniti CFO-u da milijun kuna uloženih u „ticketing” osigurava nesmetane operacije, povećava prihod, te sprečava nastanak NEPOTREBNIH troškova! Ovdje je odlučujuća uloga unutrašnjeg IT-a, koji treba pojasniti izvedivost i korist od ponuđenog rješenja, ali i vanjskih dobavljača koji razumnom politikom cijena i kvalitetom servisa osiguravaju percepciju prihvatljivosti predloženih projekata.

Osjećaj CFO-a za IT: ako upravu uvjerimo u takav konstruktivan pristup, dokazujemo da je IT jedan od alata za preživljavanje tvrtke u kriznim vremenima. Sljedeći korak je pokazivanje da IT nije samo alat za „back office” kao u prethodnom primjeru, već prije svega sredstvo za povećanje prihoda. CFO-a i ostatak uprave treba uvjeriti u mogućnosti IT-a na strani poslovne inteligencije, izravnog marketinga, odnosa s kupcima. Kao zastrašujući primjer suprotnog poimanja IT-a želim navesti situaciju pregovora oko konzultantskog angažmana u jednoj financijskoj ustanovi koja je zapala u teškoće zbog godinama zakašnjelog SW-a za njihove „core business” aplikacije za ugovaranje poslova s kupcima. Jedan od utvrđenih problema bio je nedostatak kvalitetnog voditelja tog projekta. Ponuda pribavljanja iskusnog čovjeka s jasnim pozitivnim referencama je propao zato jer je u kampanji rezanja troškova u tvrtki za takvu razinu zaposlenika bila ukinuta „privilegija” dodjele službenog automobila!
Facit: tvrtka još uvijek nije zabilježila pomake u implementaciji novog SW rješenja koje bi trebalo upravljati s godišnjim prihodom od gotovo milijardu kuna!

Kako to radi svijet: dijagnoza krize je postavljena brzo i kirurški precizno! Uzrok je u micanju fokusa sa stvarne privrede na financijski sektor, za koji se pokazalo da je napuhani balon za koji se još u 19. stoljeću ustanovilo kako će puknuti! Worldcom i Enron nisu bili dovoljna pouka da je biznis preozbiljna stvar da ga vode financijaši; trebao se dogoditi krah cjelokupnog koncepta mešetarenja (nafta, burze...) da vodstvo ozbiljnih država shvati da će bez potpore stvarnoj privredi sve otići u propast. Konkretan odgovor Amerike je znakovit: umjesto floskula o „stezanju remena”, „čekanja na bolje dane”, daje se potpora STVARNOJ PRIVREDI (čitaj proizvodnji nečega korisnoga!) u iznosu od 700 milijardi (a možda i bilijun) dolara. Jedan mali segment toga je vrlo poučan: čak niti u javnoj potrošnji kao što je zdravstvo ne ide se na unaprijed propalu štednju, nego na povećanje kvalitete skrbi za bolesne i djelotvornije ustanove (6000 bolnica u SAD-u). Kako to planira napraviti njihov novoizabrani predsjednik? Od spomenutog astronomskog iznosa poticaja industriji, daje 10 milijardi dolara (dobro ste čuli!) za razvoj kvalitetnijeg IT-a u zdravstvu, pomoću kojega od 2014. kani postići rečene ciljeve! Prevedeno u dimenzije Hrvatske, to je oko 700 milijuna kuna koje treba uložiti u priliku da se može upravljati s oko 75 milijardi kuna troška za usluge u zdravstvenom sustavu RH u narednih 5 godina! Samo takav odvažan pristup može dati priliku za uspjeh zdravstvenoj reformi, te poslužiti kao primjer konstruktivnog djelovanja u drugim područjima zahvaćenih krizom.


..
Caveat lector („pazi čitatelju”):
Tko želi krizu riješiti linearnim rezanjem troškova, umjesto krize će doživjeti posvemašnji slom. Iskoristite IT kao polugu za rješavanje Vaših strukturnih problema u kriznim vremenima, a ne kao poligon za „kikiriki” uštede!

Čitatelji:
Ukoliko imate neki komentar ili želite predložiti neku informatičku temu i dilemu za jedan od narednih brojeva, te ako ovu temu želite predložiti za podrobnu obradu, javite nam se na
redakcije@trend.hr

Prolog:
U sljedećem broju Infotrenda ova će se kolumna i dalje baviti krizom i IT-om. Dilema: Kako se konkretno trebaju ponašati interni IT odjeli da sami prebrode krizu i da pomognu u tome svojoj tvrtki? Kakav je njihov odnos u tome prema upravi tvrtke, a kakav prema dobavljačima?
Dr. Miroslav Mađarić