TK25

Službena topografija u Republici Hrvatskoj

Procesom započetim definicijom „Službenog topografsko kartografskog informacijskog sustava“ ( STOKIS), te nastavljenim razradom „Hrvatskog topografskog informacijskog sustava“ (CROTIS), postavljeni su standardi u izradi službenih prostornih podataka u Republici Hrvatskoj.
Izrada topografskih karata u mjerilu 1:25000 u bivšoj državi bila je u isključivoj nadležnosti Vojno geografskog instituta u Beogradu. Nakon osamostaljenja Republika Hrvatska je pokrenula izradu topografskih karata u mjerilu 1:25000 (TK25).

Državna geodetska uprava Republike Hrvatske je izradila zakonske i podzakonske akte, zaokružila metodologiju ugovaranja, organizirala proizvodnju te osigurala proces kontrole kvalitete izrađenih proizvoda.

Procesom započetim definicijom „Službenog topografsko kartografskog informacijskog sustava“ (STOKIS), te nastavljenim razradom „Hrvatskog topografskog informacijskog sustava“ (CROTIS), postavljeni su standardi u izradi službenih prostornih podataka u Republici Hrvatskoj (RH).

Državna geodetska uprava je organizirala proizvodnju u suradnji sa privatnim tvrtkama dok je proces kontrole kvalitete izrađenih proizvoda povjeren Hrvatskom geodetskom institutu (HGI). Od 1994. godine kada je ugovoren prvi probni list TK25 pa do kraja 2009. godine biti će izrađeno svih 594 listova TK25 koji pokrivaju cjelokupni teritorij RH.

Prvi korak u izradi TK25 bila je uspostava temeljne topografske baze (TTB). Topološko obrađeni podaci dobiveni restitucijom (kartiranjem) iz aerofotogrametrijskih snimaka snimljenih za potrebe izrade novih listova TK25, pohranjeni su u TTB u vektorskom obliku.
Vetorski podaci pohranjeni u TTB izrađeni su i obrađeni prema modelu podataka CROTIS.

upraveGeoprostorni podaci su prema CROTISU organizirani u 9 slojeva, kao što je prikazano na slici. (slika preuzeta iz projekta „CROTIS – Temeljna načela i katalog objekata“, Geofoto, 2000).
Ovako organizirana topografska baza daje veliku mogućnost u korištenju geoinformacija kako za različite potrebe gospodarstva Republike Hrvatske tako i za razmjenu podataka na međunarodnoj razini. U svezi toga treba posebno istaknuti sukladnost standardima koji se razvijaju u sklopu projekta INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information in the European Community), kojim se trenutno radi na uspostavi standarda prikupljanja,obrade i razmjene prostornih informacija u Europskoj Uniji.

Temeljna namjena CROTIS-a je primjena u svim sferama gospodarenja prostornim podacima. Stoga je gotovo nemoguće modelom podataka predvidjeti primjene ovog sustava i specifične potrebe pojedinih korisnika.
Državna geodetska uprava je temeljem postojeće TTB i izrađenih TK25 pokrenula dva projekta „Hrvatska karta za svakog đaka“ i projekt „Kartozid“.
Projektom koji se izvodi u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom „Hrvatska karta za svakog učenika“ planira se da svaki učenik trećeg razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj na početku školske godine dobiva list topografske karte područja na kojem je prikazana njegova škola. Projekt je počeo 2006. godine i broj karata svake godine raste tako da će se u 2009. godini podijeliti oko 55000 listova TK25.
Ovim projektom koji je odlično prihvaćen, učenike trećeg razreda osnovne škole uvodi u svijet kartografije i geoinformacija. Naime učenici dobivaju saznanje o svom rodnom zavičaju o toponimima i objektima koji ih okružuju. Profesorima je TK25 postalo novo pomagalo u obrazovanju djece.

Drugi je projekt pod nazivom „Kartozid“ tj. skup topografskih karata u mjerilu 1:25000 koje prekrivaju jednu ili više teritorijalnih jedinica koje su povezane u jedinstvenu cjelinu i prezentirane u krupnijem mjerilu prikazivanja.
Prvi kartozid je izrađen za područje Dubrovačko-neretvanske županije u listopadu 2007. godine. Dimenzije toga kartozida bile su 6 x 11 metara.

S obzirom na njegovu veličinu, kartozid je prijavljen za Guinnessovu knjigu rekorda te je u svibnju 2008. godine iz Guinnessovog ureda potvrđeno je da je „Dubrovačko-nertevanski kartozid“ trenutačno najveća tiskana karta na svijetu
Ovim projektom do sada su postavljeni kartozidi u Krapinsko-zagorskoj županiji, Gradu Hvaru, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Međimurskoj županiji, Virovitičko-podravskoj županiji. Do kraja 2009. planirano je da sva županijska središta dobiju kartozid.

Ivan Landek, dipl. ing. geod.
pomoćnik ravnatelja Državne geodetske uprave