Istraživanje

ePOSLOVANJE pod povečalom

Projekt „Istraživanje metodologije analize i indikatora stanja razvijenosti te prepreka za primjenu elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj u 2006. i 2007. godini“ imao je ove ciljeve:
- Razraditi metodologiju i pokazatelje praćenja razvitka primjene elektroničkog poslovanja u zemlji, polazeći od zahtjeva sadržanih u Strategiji razvitka elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010.

- Snimiti primjenu elektroničkog poslovanja u zemlji u 2006. i 2007. godini na osnovi anketiranja subjekata iz deset sektora nacionalnog gospodarstva, s reprezentativnim stratificiranim uzorkom (450 ispitanika u stanovništvu od 23.620 entiteta) te benchmarking sa stanjem u EU sadržanim u zbirnom izvještaju Business Watch 2006./2007., izrađenom za Europsku komisiju odnosno njen Directorate General for Enterprise and Industry

- Kvantificirati obujam elektroničke trgovine u zemlji (nastavak praćenja obujma elektroničke trgovine koje IDC Adriatics provodi od 2002. godine)

- Procijeniti moguću uštedu primjenom ulaznih e-računa u tijelima državne uprave

- Utvrditi i procijeniti važnost prepreka primjeni elektroničkog poslovanja u zemlji

Rezultati ankete: Sintetički rezultati istraživanja dani su skupnim indeksima (sa 16 ključnih pokazatelja) i sektorskim pokazateljima scoreboard benchmarking. Graf 1 svrstava zemlje prema stupnju primjene elektroničkog poslovanja u usporedbi s Finskom, zemljom predvodnicom u primjeni elektroničkog poslovanja u Europi. Prema Finskoj, koja ima indeks 100, Hrvatska zaostaje 33 indeksna boda i rangirana je kao pretposljednja od uvrštenih zemalja. Relativan položaj Hrvatske prema četiri skupna podindeksa: ICT infrastruktura, automatizacija unutarnjih poslovnih procesa, e-nabava i e-prodaja, prikazana grafom 2, upozorava da ona, osim u ICT infrastrukturi (gdje je čak i malo iznad prosjeka promatranih zemalja EU), u ostalim područjima zaostaje.
Skupni indeks e-poslovanja po promatranim sektorima u zemlji prikazuje stupanj zaostajanja pojedinih sektora prema telekomunikacijskom sektoru, predvodniku u primjeni elektroničkoga poslovanja u zemlji

2007. prema 2006: Najbrže rastući pokazatelji elektroničkoga poslovanja u 2007., prema godini prije, imali su razmjerno male udjele potvrdnih odgovora, pa je i promjena u malom broju odgovora odražena velikim rastom. Dovoljno je bilo, primjerice, da četiri ispitanika navedu da su u 2007. uveli RFID i služili se njime pa da međugodišnji rast primjene te tehnologije bude 200 posto. Osim tih slučajeva, rast od preko 20 posto zabilježen je u korištenju bežičnih lokalnih mreža, internetskoga protokola za prijenos glasovnih poruka, e-obrazovanja, širokopojasnog pristupa Internetu i operativnih sustava otvorenoga koda. Od prikazanih pokazatelja, na začelju je po stopi rasta primjena integriranog sklopa poslovnih aplikacija (ERP), što se podudara s nalazima IDC-ova ERP izvještaja za 2007. godinu izrađenog na temelju supply-side istraživanja.

Elektronička trgovina: Vrijednost robe i usluga naručenih elektronički u 2007. godini bila je 2,93 milijarde kuna i 19 posto je veća nego godinu ranije. Od toga, opseg B2C trgovine dosegao je 416 milijuna kuna, B2B intermedijarne potrošnje 2,29 milijarda i B2B krajnje potrošnje 212 milijuna kuna. U razdoblju od 2002.-2007., vrijednost prodane robe i usluga elektroničkim putem povećana je više od sedam puta, odnosno rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 49 posto. U 2007. godini, prosječni je Hrvat za nabavu robe i usluga elektronički potrošio 93 kune, prema 9 kuna šest godina prije. Istodobno, B2B potrošnja po glavi stanovnika iznosila je 605 kuna, prema 89 kuna, kolika je bila u 2002. godini. Treba, međutim, napomenuti da je vrijednost B2C elektroničke trgovine prošle godine sudjelovala u ukupnoj vrijednosti distributivne trgovine u zemlji sa samo 1,02 posto. To je pak u golemu raskoraku s 50,4 posto, koliki je bio udio vrijednosti elektroničkih platnih transakcija u ukupnom obujmu bankarskih platnih transakcija.

Ušteda primjenom e-računa: IDC Adriatics je, primijenivši metodu procjene ušteda na temelju elektroničkih ulaznih računa u javnoj upravi u Danskoj, prilagođenoj hrvatskim prilikama, i broja ulaznih faktura u državnoj administraciji u zemlji, procijenio da bi primjenom elektroničkih ulaznih faktura u tijelima državne uprave u Hrvatskoj, u 2007. godini bilo ušteđeno oko 168 milijuna kuna (23,4 milijuna eura).

Prepreke elektroničkom poslovanju: Kao najčešći bitan razlog za neprimjenjivanje elektroničkog poslovanja, ispitanici koji se za to nisu odlučili naveli su „premalo poduzeće”. To je odgovorila otprilike svaka druga tvrtka. Riječ je pritom o manjim poduzećima, što je vidljivo iz pokazatelja da je taj razlog navelo 57 posto poduzeća, ali s 32 posto zaposlenih. Razlozi koji slijede (Graf 5: Zastupljenost prepreka elektroničkom poslovanju) također su vezani uz sposobnost prihvaćanja i pristupačnost tehnologije. Na začelju su „sigurnosni rizici” kao najmanje zastupljeni u razmatranju prepreka elektroničkom poslovanju. Međutim, oni su (kao i pravne prepreke i pitanje pouzdanosti dobavljača) izraženiji u većim poduzećima. Za sigurnosne probleme, kao važan razlog, izjasnilo se 15 posto tvrtki, ali s 31 posto zaposlenih. To istodobno sugerira da su za manja poduzeća prije spomenuti razlozi znatno važniji nego sigurnosna pitanja i pravne prepreke.

Projekt:
Ovaj sažetak rađen je na osnovi dvaju dokumenata: Studije razvoja (265 stranica) i Studije prepreka (69 stranica), koje, s analitičkom bazom prikupljenih podataka, daju detaljan uvid u sintetičke i sektorske nalaze cijelog istraživanja.