MOODLE - Modular Object Oriented Developmental Learning Environment

Kreativno kretanje misli

Naši fakulteti odavno su na glasu kao vodeće ustanove u Hrvatskoj u oblasti razvoja i implementacije novih tehnologija. eLearning, mogućnost učenja na daljinu uz korištenje Interneta, postala je i jedna od ključnih obrazovnih metoda naših fakulteta.
Otuđenost studenata i profesora
eLearning sustavima studenti se puno više koriste i komuniciraju preko svojeg računala. Postoji li bojazan otuđenja studenta i profesora, da se dogodi da se student nikada ne mora pojaviti na fakultetu, da svo gradivo preuzima s Omege i na njoj polaže sve ispite?
Stančić: „Ne bih išao tako daleko jer eLearning sustav je potpora i dodatak klasičnom načinu predavanja i učenju. Takav je scenarij moguće napraviti, ali to je onda tipični `distance learning`, pogodniji za više stupnjeve obrazovanja ili cjeloživotno učenje.”
Prepoznavši mogućnosti eLearninga, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, već je 2001. godine počeo razvijati i implementirati takva obrazovna rješenja. Nakon više godina rada i isprobavanja raznih sustava, jedan se pokazao vrlo kvalitetnim rješenjem – MOODLE, eLearning rješenje temeljeno na otvorenom kodu.
O razvoju, radu i primjeni MOODLE-a, ili, kako ga na Filozofskom fakultetu zovu, Omega, razgovarali smo s Jadrankom Lasić-Lazić, pročelnicom Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta i Hrvojem Stančićem, predstojnikom Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti.

Sustav Omega

Sam sustav MOODLE je vrlo kvalitetno i, programerskim rječnikom izraženo, „moćno” besplatno softversko rješenje pisano u PHP-u (otvorenom kodu koji koristi baze podataka MySQL i PostgreSQL) namijenjeno održavanju fakultetskih kolegija i dijeljenju nastavnih materijala putem Interneta. eLearning sustav utemeljen na MOODLE-u koji se koristi na Filozofskom fakultetu zove se Omega i potpuno je prilagođen potrebama fakulteta (http://omega.ffzg.hr). Sam sustav, zbog praktičnosti, nadzora i važnosti podataka smješten je na serveru koji se nalazi u zgradi fakulteta, a za sam nadzor rada servera i sustava brine se zaposlena osoba zadužena za administraciju (Jasmin Klindžić).

OmegaPristup sustavu i sadržaju na njemu studentima je i profesorima omogućen i s fakulteta, ali i od kuće, iz studentskih domova, čitaonica – s bilo kojeg mjesta gdje postoji pristup Internetu.
Sustav je već dosta razvijen, tako da se uz njegovu prvotnu namjenu: preuzimanje materijala i obavještavanje studenata, na Filozofskom fakultetu koristi i za konzultacije i polaganje ispita i kolokvija.

Postavka sustava
Sustav Omega je strukturiran po odsjecima – studijima. Na primjer, jedna od kategorija je i Odsjek za informacijske znanosti. U okviru te kategorije svaki profesor koji to želi može otvoriti e-inačicu kolegija koji predaje. Oni i njihovi asistenti, sukladno njihovim administratorskim pravima (profesorska razina prava), mogu postavljati i micati sadržaje s tog kolegija. Sadržaji koje se mogu dodavati najčešće su tekstualni dokumenti (Word, Excel, PDF), PowerPoint prezentacije, slikovni, audio ili video materijali.
Naravno, profesorska administratorska prava ograničena su samo na njihov kolegij, dok su za druge kolegije, primjerice studente, ta prava svedena samo na korištenje postavljenih materijala uz ograničenja – bez mogućnosti dodavanja, brisanja ili korištenja svih sadržaja. Studenti, koji svi na
Studomat je modul Informacijskog sustava
visokih učilišta RH (ISVU sustav), neovisan o sustavu Omega, namijenjen studentima pomoću
kojega se prijavljuju/odjavljuju ispiti, pregledavaju rasporedi pismenih/usmenih ispita, upisuju
godinu i predmete, zahtijevaju ispisi raznih potvrda. Studenti mogu pregledavati sve svoje
podatke koji su evidentirani u bazi, kao što su osobni podaci, podaci o upisanim godinama i
predmetima, položenim ispitima, razina prava na studentsku prehranu i drugo.
početku studija dobiju svoje korisničko ime (adresa elektroničke pošte – prezime@ffzg.hr) i pristupnu šifru, mogu, uz ograničenja na kreiranje sadržaja, pristupati Omegi i kolegijima na koje su upisani. Elektronička pošta koju dobiju na korištenje istovremeno služi za aktivno korištenje uz nastavu. Iako taj sustav nije vezan uz Omegu, valja spomenuti mogućnost prijave ispita preko Studomata.

Prof. Lazić-Lasić: „U sustavu postoji mogućnost reprodukcije video snimki predavanja (usporedno se vidi slika, čuje ton i izmjenjuju slajdovi s PowerPoint prezentacije koja prati predavanje), iako je za to potrebna tehnička opremljenost učionica i tehničari koji će provoditi takva snimanja. Neka od predavanja gostujućih stranih stručnjaka i naših profesora su tako i snimana, ali te snimke više služe sljedećim naraštajima studenata. Također, profesori i asistenti se na predavanjima sljedećih godina mogu pozivati na te snimke i dopunjavati ih novim iskustvima. Na taj način možemo upotrebljavati snimku predavanja stranih predavača koje, naravno, uz njihovo odobrenje, možemo puštati studentima koji to nisu imali priliku čuti i vidjeti.”

Jedna od vrlo zanimljivih mogućnosti je i pristup forumu. Pojava foruma i njegovo korištenje
među studentima a i profesorima pokazala se kao jedan od „najpopularnijih” dijelova Omege. Forumi su, naravno, ograničeni na razinu kolegija, a najčešće se koriste za obavještavanje studenata za, primjerice, zakazivanje kolokvija ili ispita, izmjene vremena nastave, promjene mjesta održavanja nastave...
Forum je internetska aplikacija koja omogućuje korisnicima da sudjeluju u raspravama vezanima
uz određenu temu neovisno o tome gdje se nalazili.
Forum ima dvije mogućnosti rada: osnovni forum, „jednosmjerni forum”, komunikacija između profesora i svih studenata za objavu obavijestivezanih uz ispite ili konzultacije te interaktivni forum, gdje na objavljene obavijesti student može postaviti pitanje ili tražiti pojašnjenja u čemu, uz profesora, mogu sudjelovati i ostali studenti. Prednost takve komunikacije je dostupnost informacija – obavijesti se više ne stavljaju na oglasne ploče na fakultetu, nego su dostupne svima s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme.

Čavrljanje (engl. chat) je oblik
komunikacije dvaju ili više korisnika putem računala i Interneta u stvarnom vremenu. Radi se o vrlo kratkim porukama koje korisnik vidi čim ih njegov sugovornik pošalje.
U sustav je integrirana mogućnost „chata” kojim se najčešće održavaju konzultacije profesora koji u tom trenutku nisu na Fakultetu ili studenata koji su spriječeni (oni koji žive izvan Zagreba), dok profesori, ukoliko imaju potrebe doznati kako studenti doživljavaju njihova predavanja – kako su zadovoljni kolegijem ili, pak, studentsko mišljenje o nekim pitanjima vezanima uz nastavne sadržaje – mogu putem anonimnih online anketa dobiti odgovore.

Predaja zadaća i provjera znanja
MOODLE/Omega omogućuje studentima i predaju zadaća. Na predmetu profesor objavljuje temu seminarskog rada i krajnji rok njihove predaje. Student ima mogućnost logiranjem u predmet koji „sluša” putem Omege predati (aploudati) rad u elektroničkom obliku koji potom profesor pregledava putem svog administratorskog sučelja. Vrijeme predavanja rada se bilježi, pa student koji zakasni može zbog kašnjenja dobiti ili negativne bodove ili profesor može onemogućiti studentima „upload” datoteke nakon isteka roka.

Stančić: „U okviru korištenja sustava Omega, sa studentima prve godine na predmetu Osnove informacijske tehnologije, razvijali smo jedan oblik informacijskog rječnika. Studenti su imali za zadatak ubaciti opis pojma ili tehnologije vezane uz IT u Informatički rječnik – još jedan oblik aktivnosti koje Omega nudi. Taj rječnik je i njima samima koristio da prouče i poboljšaju svoja znanja. Proces koji smo razvijali vrlo je sličan Wikipediji. Općenito gledajući, studenti su zadovoljni Omegom, jer Omega je sustav za učenje na daljinu, a sam sustav i materijali pohranjeni na njemu dostupni su 24 sata dnevno.

Uspješnost studenta koji koriste Omegu
„Pokazalo se nešto nevjerojatno. Na Filozofskom fakultetu se dogodilo obrnuto negon što se očekivalo – krenulo se od pretpostavke da će manje ljudi biti sklono primjeni novih
tehnologija nego što je to, primjerice, na elektrotehnici. Ipak, dogodilo se nešto što nije bilo za očekivati – postali smo vodeći u tom segmentu. Sada je Filozofski fakultet najjači u segmentu korištenja eLearning metoda.”
S profesorske strane, velika dobrobit je testiranje i ušteda vremena potrebnog za ispravljanje. Mnogi kolegiji, naročito jezični studiji poput npr. anglistike, koriste Omegu za jezične provjere. Mogućnosti postavljanja različitih pitanja i načina propitivanja (točno/netočno, jedan ili više točnih odgovora, umetni što nedostaje, rangiranje; op. ur.), različitih pristupa testiranju (sto pitanja od kojih se slučajnim odabirom dodjeljuje npr. deset svakom studentu; op. ur.) i vrlo kvalitetne zaštite testiranja (ograničenje broja pristupa pojedinom ispitu, autoriziranje korisnika pristupnim kodom i provjera IP adrese računala koje se logiralo u sustav) jamstva su koja profesorima daju velike mogućnosti brzih i sigurnih provjera znanja s brzim ili često automatskim ispravcima i trenutnom objavom rezultata. Sustav nudi doista velike mogućnosti, i ja ih u velikoj mjeri objeručke prihvaćam, pogotovo testiranje. Na prvoj godini imam 90 studenata koji moraju naučiti koristiti Omegu, a i položiti 3 kolokvija. To je oko 300 kolokvija tijekom jednog semestra, čime se meni ispravljanje ispita značajno olakšava, a studenti vrlo često isti dan dobiju rezultate.”

(nastavak u slijedećem broju Infotrenda - 169)
razgovarao:
Krešimir Višnar

..
Prof. dr. sc. Jadranka Lasić-LazićProf. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Pročelnica Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu magistrirala je i doktorirala u području informacijskih znanosti. Sada je redovni profesor na Odsjeku za informacijske znanosti gdje predaje na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju.
Objavila je niz znanstvenih radova i bila sudionica na brojnim međunarodnim skupovima te voditeljica nekoliko značajnih znanstveno-istraživačkih projekata. Glavno područje njezinog znanstvenog interesa i rada su područja organizacije znanja, obrazovanja i školskog knjižničarstva.

Doc. dr. sc. Hrvoje StančićDoc. dr. sc. Hrvoje Stančić
Radi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku magistrirao je i doktorirao u području informacijskih znanosti.
Sada je docent na Odsjeku za informacijske znanosti gdje predaje na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju.
Sudjelovao je kao izlagač u radu brojnih međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te kao istraživač na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata (TEMPUS).
Član je organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije The Future of Information Sciences (INFuture).
Od 2008. godine jedan je od koordinatora europske inicijative Digital Preservation Europe za Hrvatsku. Koordinira i radionice Odsjeka za informacijske znanosti.