Prvi puta, u posljednjih deset godina, hrvatsko IT tržište nije, u 2008. zabilježilo rast

CLOUD prognoza

Na konferenciji koju je King ICT održao 18. ožujka pod nazivom „Dan otvorenih integracija”, a posvećenoj izazovima i potrebnim prilagodbama u IT sektoru vezanih uz recesijsku okolinu, Boris Žitnik, direktor tvrtke IDC Adriatics, iznio je svoje procjene i određenja hrvatskog IT tržišta za prošlu i ovu godinu.
Žitnik: Pozvani smo da damo kvantitativne okvire za ukupnu raspravu te smo iznijeli uvodne procjene vrijednosti i dinamike hrvatskog IT tržišta za 2008. te naše viđenje 2009. godine i srednjoročne prognoze. Radi se o iznosima koji su izračunati na osnovi 80-85 posto prikupljenih i obrađenih podataka. Naime, još nam sve tvrtke nisu pružile svoje podatke, vjerojatno čekajući da se upotpune financijski izvještaji za prošlu godinu. No, i takvi podaci su i te kako indikativni i neće se bitno razlikovati od konačnih podataka.

IT: I što kažu brojke? Kakva je bila 2008?
Žitnik: U 2008. godini vrijednost hrvatskog IT tržišta iskazana u kunama opala je za oko 1 posto. Jasno, kako se radi o preliminarnim podacima, i ova brojka se kod konačnog obračuna može neznatno promijeniti, no ostaje činjenica da tržište u prošloj godini nije raslo, što je po prvi puta slučaj još od 1998. godine u kojoj je uveden PDV.

IT: Kako je to izgledalo po pojedinim segmentima ukupne IT potrošnje?
Žitnik: Dok su IT usluge i softver zabilježile određeni rast, pad potražnje bio je najizraženiji kod hardvera; posebno je podbacila prodaja osobnih računala, i to u četvrtom kvartalu.

IT: U 2009-oj pad je još veći...
Žitnik: Da, i to polazeći od pretpostavki da će pad bruto društvenog proizvoda biti 2 posto te da će unutrašnja i vanjska likvidnost zemlje biti sačuvana, što su prilično optimistične projekcije; držimo da bi pad IT potrošnje u zemlji mogao iznositi oko 6 posto. No, dopustite mi da napomenem kako je izrada projekcija u ovom okolišu jako nezahvalna stvar. Projekcije kretanja gospodarstva mijenjaju se iz mjeseca u mjesec. Prisjetimo se: u vrijeme izbora baratalo se sa stopama rasta GDP-a od oko 5%; pri donošenju proračuna za 2009. službena osnovica za njegov izračun bila je stopa rasta od 2%; a danas, kod rebalansa proračuna, to je minus 2 posto. I je li tu kraj? Stope rasta industrijske proizvodnje, maloprodaje, građevinarstva zabilježene u prvim mjesecima ove godine kao i prognoze turističke sezone ukazuju da bi situacija mogla biti kudikamo lošija. A i približavanje Europi je prolongirano. Jasno, sve će se to odraziti na daljnje kretanje IT potrošnje.



IT: Upravo smo to htjeli pitati. Kako nakon prognoze iz IDC-ovog prošlogodišnjeg izvještaja –  Croatia IT Market 2008-2012 Forecast and 2007 Vendor Shares o rastu hrvatskog IT tržišta u 2009. od 14,2 posto – dolazi do tolikog pada?
Žitnik: Kada smo radili tu prognozu polazili smo od jake konjunkture, dotoka stranih ulaganja, poduzimanju reformi u procesu približavanja EU, prilivu sredstava za financiranje IT projekata iz raznih EU fondova, precijenjene kune koja je poticala uvoz IT opreme... To ne znači da nismo bili svjesni dugoročne neodrživosti obrasca razvoja zemlje zasnovanog na većoj potrošnji od proizvodnje i trošenja razlike u neproduktivnoj konačnoj potrošnji, uvelike zasnovane na uvozu. Znali smo da gomilanje deficita bilance tekućih transakcija i povećanje vanjskog duga ne može ići unedogled. Dakle, znali smo da će do problema doći, samo nismo predviđali da će se to dogoditi u par sljedećih godina. No, došla je i vanjska kriza koja je zaoštrila uvjete financiranja i domaći problemi su se pokazali u punom svjetlu.

IT: Kakva su svjetska kretanja?
Žitnik: I procjene svjetske stope rasta društvenog proizvoda za ovu godinu mijenjaju se gotovo iz mjeseca u mjesec, a time i projekcije IT tržišta. Još u lipnju prošle godine baratalo se stopom rasta svjetske ekonomije od oko 2,7 posto. U listopadu to je opalo na oko 1,8 posto, u prosincu je bilo samo 0,5%, a danas Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond govore o mogućem padu svjetske ekonomije – po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata. Sukladno tome prilagođene su i prognoze rasta svjetskog  IT tržišta od 5,9 posto (negdje u kolovozu) do samo 0,5 posto (u siječnju ove godine). Sva je prilika da će s prognozom iz ožujka, koja se očekuje, IT tržište zaći u negativnu zonu.

IT: Vratimo se domaćem tržištu. Koje će tehnologije biti najviše pogođene krizom?
Žitnik: I svjetska i domaća kretanja ukazuju da su najviše pogođeni novi IT projekti, razvoj novih aplikacija, sve komponente hardvera te u nešto manjoj mjeri prodaja softvera i IT usluga. Na domaćem tržištu svi će tržišni segmenti ove godine opasti, a najviše hardver.
IT: Kako sve to objasniti?
Žitnik: Na djelu je racionalno ponašanje kupaca, prilagođivanje dobu krize. Osnovni cilj korisnika je smanjiti troškove, dakle trošiti na neodgodivo i samo na ono što će dati brzi povrat ulaganja. Šire gledano, radi se o međudjelovanja makro trendova u informatici i kriznog šoka. Makro trendovi uključuju duboku preobrazbu uloge i mjesta IT-a s ciljem povećanja učinkovitosti IT-a, a odražavaju se u većoj primjeni gotovih integriranih rješenja; smanjenju troškova (konsolidacija, virtualizacija, primjena outsourcing modela pružanja IT usluga), i to onsite i putem clouda, odnosno interneta; sve većoj primjeni elektroničkog poslovanja u svim dijelovima lanca vrijednosti poduzeća; mobilnosti i konvergenciji IT-a i telekomunikacija. U krizi, pak, troškovi dobivaju još veći značaj i ubrzavaju naročito one makro procese koji su vezani uz smanjenje troškova. Dakle, konsolidacija, virtualizacija, te outsourcing i managed services koji, umjesto CAPEX ulaganja, nude znatno podnošljivije operativne troškove, područja koja proizlaze iz zakonske regulative (compliance), što se posebno odnosi na pohranu podataka i sigurnost te primjenu elektroničkog poslovanja ako doprinosi smanjuju troškova. To su područja koja bi i u krizi trebala rasti, odnosno najmanje padati. Jasno, u svemu tome snažan je pritisak na cijene IT opreme i usluga, pa raste značaj mogućnosti financiranja nabavki opreme i projekata.



IT: Zbog toga ste i predvidjeli da će ove godine jedino outsourcing zabilježiti rast...
Žitnik: Da, držimo da će to biti jedini segment IT usluga koji će porasti. Inače, drago nam je vidjeti da su neke IT tvrtke itekako svjesne ovih kretanja i tome se ubrzano prilagođivaju, o čemu svjedoči i ova Kingova konferencija.

IT:  Što je sa srednjoročnim projekcijama? Predvidjeli ste imploziju IT tržišta od oko 12 milijardi kuna do 2012. godine.
Žitnik: Da, to pokazuju brojke; razlika između prije projiciranih stopa rasta i sadašnjih ishodi spomenutim iznosom tj. koliko će se manje potrošiti na IT nego što se predviđalo ranije. Radi se o velikoj brojci, praktički o izgubljena dva godišnja tržišta; dakle, vremena neće biti nimalo laka ni za IT industriju. Međutim, molim Vas da uzmete u obzir da je svaka dugoročnija projekcija u današnjim okolnostima vrlo neizvjesna.

IT: Vidi li se tomu kraj? Ima li svjetla na kraju tunela?
Žitnik: Nažalost, svjetska kriza je temeljne naravi: radi se o preispitivanju dosadašnjeg ekonomskog obrasca, liberalnog kapitalizma i globalizacije, i jedino što je izvjesno je
neizvjesnost. Zaista je teško bilo što reći.

IT: I što onda preporučiti IT poduzećima?
Žitnik: I u krizi će se živjeti i raditi. Treba se prilagoditi; tko to bolje učini, bolje će i proći. Jednostavno je reći da se treba usredotočiti na tehnologije koje će imati rast/najmanji pad te na vertikale i veličine poduzeća koje će najmanje pasti i koje su manje zasićene, te prilagoditi proizvode i cijene i ostale komponente marketinškog miksa – a, naravno, puno je teže to i ostvariti. U svakom slučaju, poduzeća će trebati znatno više market intelligencea da to prepoznaju, menadžerskih vještima da to ugrade u svoje poslovanje te će trebati znatno poraditi na edukaciji tržišta i pomoći kupcima u identificiranju područja ulaganja s najvećim TCO i ROI.

IT: Na kraju, izgleda da će nam taj cloud (eng. oblak) – najnovi izraz u informatici koji označava outsourcing putem interneta – biti doista tmuran.
Žitnik: Ne bih se u potpunosti složio. Bit će sasvim sigurno i onih koji će i kroz cloud vidjeti sunce.