Kreativno kretanje misli

Omega u Bolonjskom procesu (2. dio)

U ovom broju možete pročitati nastavak razgovora sa prof.dr.sc. Jadrankom Lasić-Lazić i doc.dr.sc. Hrvojem Stančićem o Omegi, softverskom rješenju namijenjenom održavanju fakultetskih kolegija i dijeljenju nastavnih materijala putem Interneta započet u prošlom broju Infotrenda (Infotrend 168, prilog eGovernment, stranica 5)
Omega u Bolonjskom procesu
Omega olakšava posao – i zbog distribucije i dostupnosti materijala, ali i zbog svih dosad nabrojanih mogućnosti. U sustavu je pohranjena velika digitalizirana zbirka nastavnih materijala
MOODLE – Modular Object Oriented Developmental Learning Environment

Svojstveno rješenje
Omega (omega.ffzg.hr) je rješenje svojstveno za Filozofski fakultet u Zagrebu, pri čemu i drugi fakulteti mogu koristiti MOODLE kao osnovu za njima potrebna rješenja. Kako se
Omega pokazala vrlo dobrim sustavom, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta je na poziv Sveučilišta u Dubrovniku, u zajedničkoj suradnji, razvio i pomogao implementirati sličan sustav koji se u njihovoj inačici zove DUEL
(Dubrovnik University E-Learning, duel.unidu.hr), a u pregovorima je implementacija sustava na Sveučilištu u Sarajevu.
prilagođenih za slijepe i slabovidne, koja nije dio samog sustava Omega, ali i takvi materijali mogu biti integrirani materijali vezani uz nastavu.

„Teško je procijeniti koliko je Omega olakšala posao profesorima, jer je usporedo s implementacijom Omege počela i provedba Bolonjskog procesa. Bolonjski proces opteretio nas je više, ali Omega nas je zapravo rasterećivala i pojednostavljala stvari u tolikoj mjeri da se višak posla zapravo nije ni primijetio”, nastavlja Stančić. „S druge strane, pitanje je koliko nam tehnologija pomaže ili koliko nas veže. Studenti vremenom počinju očekivati da ćete rezultate provjera znanja ili odgovore na upite dati – odmah. Ali Omega nam je dala i neke neočekivane rezultate – studenti koji su sramežljivi ili povučeniji, koji se možda ne bi usudili pitati neke stvari javno na predavanjima ovako imaju mogućnost aktivno sudjelovati na nastavi.”

Promjena se vidi i u načinu pripreme studenta za predavanje. Dok je prošlih godina student morao pažljivo slušati i bilježiti predavanje, sada je u mogućnosti, ako profesor objavi materijale o kojima će se govoriti na nastavi, i aktivno sudjelovati bez bojazni da će ostati bez bilješki. „I studentima je draže ako znaju o čemu će se govoriti jer će se student moći za predavanje pripremiti. Bolonjski
Bolonjski proces naziv je za reformu visokog obrazovanja u Europi, kojoj je osnovni cilj promicanje mobilnosti studenata i profesora uspostavljanjem tzv. Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. Naziv „Bolonjski proces” dolazi od Bolonjske deklaracije koju su 19. lipnja 1999. potpisali ministri zaduženi za visoko obrazovanje iz 29 europskih država. Formalni naziv Bolonjske deklaracije je „Europski prostor visokog obrazovanja”.
Hrvatska je Bolonjsku deklaraciju potpisala na Rektorskoj konferenciji 2001. u Pragu i nakon toga Bolonjski proces postaje obavezan u Hrvatskoj.
proces i traži da student aktivno sudjeluje na nastavi. Ali sve ovisi o nastavniku. Postavljanje materijala iziskuje veliki trud i angažman profesora. No, velika korist od takvih materijala je smanjivanje pogreški u bilješkama studenata koje su bile vrlo česte prijašnjih godina. Velika stvar je i audio i video snimanje predavanja. Studentu koji nije mogao prisustvovati predavanju, uz dodatne tekstualne materijale, snimka predavanja će biti od velike pomoći u hvatanju propuštenog gradiva”, dodala je prof. Lasić-Lazić.

Povijest razvoja i implementacije sustava
Svijest o potrebi uvođenja, razvoja i implementacije eLearning sustava, prilagođenog za pohranu i online korištenje sadržaja namijenjenog zadovoljavanju potreba Filozofskog fakulteta, potekla je od Odsjeka za informacijske znanosti.
Godine 2001. se krenulo s prijavom znanstveno-istraživačkog projekta. Tijekom provedbe projekta Organizacija informacija i znanja u elektroničkoj obrazovnoj okolini (OIZEOO), voditeljice
prof. Lasić-Lazić, a financiranog od strane Ministarstva znanosti, tehnologije i sporta RH, istražilo se više različitih sustava – open source i sustava s licencama.
Projekt je trajao od 2002. od 2005. godine, a analizirani su bili sustavi WebCT, Blackboard (oba komercijalna rješenja), MOODLE i razni drugi. Nakon opsežne analize i testiranja, procjene mogućnosti i načina kako bi se s metodološke strane najbolje pristupilo organizaciji sadržaja, odlučilo se da je najbolje koristiti upravo MOODLE, buduću Omegu. Sam sustav se na Filozofskom fakultetu u testnoj fazi pojavio 2004. godine, te mu je sučelje lokalizirano.

Trenutno na Filozofskom fakultetu postoji više od 400 online predmeta na sustavu Omega. Od toga, 93 predmeta ima studij Informacijskih znanosti, 36 kroatistika, 33 sociologija, 31 povijest, 30 anglistika, a ostatak je u raznim omjerima podijeljen između 30-ak ostalih studija. U listopadu 2008. godine procijenjeno je da 3800 studenata i preko 200 profesora i predavača koriste sustav. Prema tim brojkama, Filozofski fakultet je vodeći fakultet u Hrvatskoj u korištenju eLearning sustava.

Korištenje sustava Omega od strane profesora nije nužno. Odsjek za informacijske znanosti, kao odsjek koji je i započeo s razvojem i implementacijom sustava, logično da je predvodnik u korištenju, s 93 predmeta. U budućnosti, zamišljeno je da Omega bude repozitorij nastavnih materijala koje bi mogli svi koristiti i razmjenjivati

Živi organizam – pogled u budućnost
Do kada se namjerava razvijati Omega, imate li plan zamijeniti ga nekim drugim, „boljim” programom?
Omega - MOODLE„Kako će završiti? I hoće li završiti? Svaki sustav za učenje je živi organizam i uvijek se usklađuje prema onima koje poučavate i prema metodama koje koristite. Neprestano se razvijaju novi metodički pristupi, nove tehnologije s kojima možete napraviti one stvari koje prije niste mogli. Sustav se razvija iz verzije u verziju i doista napreduje. Sustav je implementiran, dobro radi i stalno se koristi. Ali se i neprestano i neprimjetno proširuje”, rekla je prof. Lasić-Lazić. „Ali, prije svega, mi smo odsjek koji te stvari isprobava. Mi nismo samo korisnici, nego i oni koji razvijaju.
Uvijek postoji mogućnost da će se u budućnosti ući i u neke druge projekte. Nama je to, za razliku od drugih korisnika, i nekakav dio znanstvenog interesa: vidjeti kako rade druge stvari.”

Velike koristi Omege vide se tijekom godina korištenja – gradivo se iz godine u godinu proširuje i nadopunjuje. Neki profesori su materijale proširili do te mjere da student sve što treba za polaganje ispita može pronaći na Omegi. A dostupnost materijala u elektroničkom obliku je i ekološki prihvatljivo – smanjuje se potreba za potrošnjom papira.
„Početna ideja, a vjerojatno i smjernica razvoja sustava je organizacija repozitorija nastavnih materijala.”

O Odsjeku za informacijske znanosti
Studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izvodi se na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini (3+2+3). Jedan od smjerova koji se mogu upisati na diplomskoj razini jest i smjer arhivistike. On je moderniziran i obuhvaća suvremene tehnologije koji se tiču digitalizacije, document i records managementa, te digitalnih arhiva. Takvi sustavi važni su za arhivistiku suvremenog doba gdje je imperativ dugoročno očuvanje (autentičnih) elektroničkih zapisa.

Knjižnica Filozofskog fakultetaStudij Odsjeka za informacijske znanosti obuhvaća smjerove arhivistike, bibliotekarstva, informatike (nastavnička i istraživačka), informatologije te muzeologije i upravljanja baštinom. Istražuju se i kroz nastavu pokrivaju problemi vezani uz, primjerice, web-programiranje, računalno prevođenje i računalnu analiza jezika, leksikografiju, leksikologiju, organizaciju znanja, identitet i baštinu u e-okruženju, digitalne repozitorije te sve ostalo što pripada polju informacijskih znanosti.

Na Odsjeku se, uz predavanja na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, organiziraju i radionice iz svih spomenutih područja, vezane uz cjeloživotno obrazovanje. Također, vezano uz to obrazovanje, u planu je pokretanje jednogodišnjih stručnih usavršavanja. Jedno od njih je i ono postignuto nakon izravnog dogovora s HRT-om za stručno usavršavanje njihovih djelatnika u području arhivistike za potrebe arhiva i pismohrana.

Odsjek trenutačno vodi dva istraživačka programa u kojima djeluje 11 projekata iz polja informacijskih znanosti. Podrobnije informacije o djelatnostima možete dobiti na internetskoj stranici Odsjeka – http://www.ffzg.hr/infoz.

Odsjek surađuje s raznim tvrtkama: Microsoftom, tvrtkom Atril, vezano uz strojno prevođenje, Centrom za strateška upravljanja (CSU), GIS forumom u vezi organiziranja kolegija „Digitalizacija 3D objekata i prostora”, a u tijeku je suradnja s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode RH – zajednička prijava za IPA projekt Preparations for eCTD and Implementation of Digital Archival Information System (predpristupna sredstva EU).

GIS mikrogeografija – 3D digitalizacija
Šibenska katedralaDigitalizacija 3D objekata kulturne baštine koji se digitaliziraju mikronskom točnošću, izrađujući njihove 3D modele, provodi se u svrhu kasnije obrade i izrade zaštitnih kopija – onih u elektroničkom obliku i onih izrađenih 3D printerima. Predmet „Digitalizacija 3D objekata i prostora” (nositelj doc. dr. sc. Hrvoje Stančić) obuhvaća i pojmove poput GIS mikrogeografije koja omogućuje potpuno novi pristup izradi, pohrani i trajnom čuvanju (elektroničkih) zaštitnih kopija izvornih svezaka.
3D digitalizacija se obično smiješta u područja arhivistike, bibliotekarstva i muzeologije, a konkretan primjer je projekt restauracije glava s glavnog portala Šibenske katedrale.
Glava skinuta sa Šibenske katedrale restaurira se i digitalizira – skenira se 3D skenerom, izrađuje se računalni 3D model koji se kasnije štampa na 3D štampaču u kamenu te se dobiva vrlo vjerna 3D replika koja se vraća na mjesto izvornog modela. Original se pohranjuje u muzej, čime se dodatno štiti povijesna kulturna baština.



Razgovarao:
Krešimir Višnar