Rezultati šeste godišnje Globalne studije o softverskom piratstvu

Stopa piratstva u Hrvaskoj 54%

U razdoblju od 2003. do 2008, stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj je pala 5 postotnih poena, od 59 do 54%. Unatoč tome, zbog brzog rasta hrvatskog gospodarstva, gubici koje piratstvo uzrokuje u stalnom su porastu...
Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj na osobnim računalima (PC) od 2007. do 2008. godine nije se promijenila te i dalje iznosi 54%. U pola zemalja od ukupno 110 u kojima je provedeno istraživanje stopa piratstva je pala, dok je porasla samo u 16 zemalja. Gubici industrije zbog softverskog piratstva u našoj zemlji su tijekom 2008. porasli na 427 milijuna kuna. Ovo su neki od rezultata šeste godišnje Globalne studije o stopama softverskog piratstva, koju je predstavilo međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA). Istraživanje je proveo IDC, vodeća nezavisna tvrtka za globalna istraživanja tržišta i predviđanja na području informatičke tehnologije. Studija obuhvaća piratski softver koji se koristi na osobnim računalima, uključujući stolna, prijenosna i ultraprijenosna računala. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, npr. softver koji se koristi na mainframe ili poslužiteljskim računalima. IDC je koristio vlastite statistike o softverskim i hardverskim isporukama te angažirao IDC analitičare iz više od 60 zemalja koji su potvrdili trendove u softverskom piratstvu.
„Izvješće pokazuje da u Hrvatskoj i dalje imamo mnogo posla kako bismo dodatno smanjili stopu softverskog piratstva. Do sada smo bili vrlo uspješni u smanjenju stope, jedan smo od lidera u regiji, no ipak želimo učiniti više u borbi protiv piratstva,“ rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. „U vrijeme globalne gospodarske krize posebno je važno zaštititi svoju tvrtku od dodatnih pravnih, poslovnih i financijskih rizika povezanih s korištenjem nelicenciranog softvera. Korištenje licenciranog softvera treba postati općeprihvaćeni standard poslovanja za sve poslovne subjekte u Hrvatskoj. Na taj način potiču se daljnji razvoj poduzetništva, kao i cjelokupnog domaćeg gospodarstva.“
U razdoblju od 2003. do 2008, stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj je pala 5 postotnih poena, od 59 do 54%. Unatoč tome, zbog brzog rasta hrvatskog gospodarstva, gubici koje piratstvo uzrokuje u stalnom su porastu, od 283 milijuna kuna u 2003. do 427 milijuna u 2008.
Softversko piratstvo ne utječe samo na prihode softverskih tvrtki. Studija koju je IDC proveo u siječnju 2008 pokazala je da smanjenje stope softverskog piratstva na svjetskoj razini može generirati stotine tisuća novih radnih mjesta, gospodarski rast mjeriv u milijardama dolara te istovremeno povećanje poreznih prihoda koji će dodatno podržati lokalne programe i usluge.

Ostale bitne značajke studije

Među 110 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, stopa softverskog piratstva pala je u 57 zemalja, stagnirala u njih 36, a porasla tek u njih 16. Ipak, zbog rasta svjetskog PC tržišta u zemljama s visokom stopom softverskog piratstva, ukupna svjetska stopa softverskog piratstva porasla je u 2008. za 3 postotna poena, na 41%.
U regiji Središnje i Istočne Europe (CEE), zemlje s najvišom stopom softverskog piratstva su Gruzija (95%), Armenija (92%) i Moldova (90%). Zemlje s najnižom stopom piratstva su Češka (38%), Mađarska (42%) i Slovačka (43%).
U užoj regiji zemalja, Hrvatska je na trećem mjestu po najnižoj stopi softverskog piratstva. Zemlje s najnižom stopom piratstva su Mađarska (42%), Slovenija (47%) i Hrvatska (54%). Zemlje s najvišom stopom softverskog piratstva su Crna Gora (83%), Albanija (77%) i Srbija (74%).
Dok rastuća gospodarstva zauzimaju 45% globalnog hardverskog tržišta, njihov softverski udio je manji od 20%. Kada bi softverski udio na tim tržištima bio jednak hardverskom, softverska industrija bi godišnje rasla za 40 milijardi dolara. Također, smanjenje globalne stope piratstva za samo 1 postotni poen donijelo bi dodatnih 20 milijardi dolara IT industriji.
Širenje dostupnosti Interneta povećat će isporuku piratiziranog softvera. U narednih pet godina, u zemljama s gospodarstvima u razvoju na Internet će se priključiti dodatnih 460 milijuna ljudi. Stopa rasta bit će najveća među potrošačima i malim tvrtkama, koje su i inače sklonije piratstvu no što je slučaj među većim tvrtkama i državnim tijelima.

Sniženje IT troškova

Globalna gospodarska kriza ima mješovit utjecaj na softversko piratstvo, kaže studija. John Gantz, direktor sektora istraživanja pri IDC-u, primjećuje kako potrošači sa smanjenom moći potrošnje mogu pričekati s nabavkom hardvera, što stremi povećanju piratstva jer, prema istraživanju, na starijim računalima češće se pronalazi nelicencirani softver. Unatoč tome, pritisak u smjeru pocketbook tehnologije potiče prodaju povoljnih netbook računala, koja najčešće dolaze s predinstaliranim licenciranim softverom, a sve intenzivnije korištenje sustava upravljanja softverskom imovinom u poslovanju, vodi ka daljnjem sniženju IT troškova.
„U svakom slučaju, cijena softvera nije jedini faktor koji potiče softversko piratstvo,“ kaže Gantz. „Gospodarska kriza će imati utjecaj, dijelom negativan, a dijelom pozitivan, ali bit će jedan od brojnih faktora koji možda ipak neće biti do kraja očigledan sve dok ne stignu statistike za 2009. godinu.“

„Plan u 5 točaka“:

Za učinkovito suzbijanje softverskog piratstva i ostvarenje gospodarskih prednosti, BSA preporučuje „Plan u 5 točaka“:
• Povećanje javne edukacije i osviještenosti o vrijednosti intelektualnog vlasništva i rizicima korištenja nelicenciranog softvera.
• Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva u području intelektualnog vlasništva sa standardima koje preporučuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) – radi omogućavanja učinkovitije provedbe zakona u slučajevima digitalnog i online piratstva.
• Stvaranje jakih pravnih mehanizama za zaštitu prava intelektualnog vlasništva i provedbu zakona, uključujući suzbijanje softverskog piratstva, u skladu s obvezama preuzetim na temelju Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS).