Stanje i perspektiva hrvatskog informatičkog tržišta

2012. - četvrta godina pada

Vrijednost hrvatskog IT tržišta pada četvrtu godinu zaredom i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4 posto. U 2012. IT potrošnja opada najmanje za daljnjih 6 posto.

Autor Boris Žitnik, IDC Adriatics/direktor

2011.

U 2011. opseg isporuke informatičke opreme, pakiranog softvera i pruženih IT usluga krajnjim korisnicima iznosio je 1,13 milijardi dolara (6,04 milijardi kuna) što predstavlja pad od 0,6 posto u odnosu na godinu prije. Time je IT potrošnja u zemlji, pribrojivši i pad od 17,5 posto u 2009. te 4,6 posto u 2010. vraćena na razinu 2006. godine.
Takva kretanja odraz su recesije hrvatskog gospodarstva i državnih proračunskih problema. Bruto društveni proizvod u 2011. stagnira, nakon pada od 6,0 posto u 2009. i 1,2 posto u 2010. Poslovnu klimu obilježava povećana neizvjesnost, negativna poslovna očekivanja i smanjeno povjerenje potrošača. Zbog toga se smanjuje sklonost investiranju i povećava sklonost razduživanju. Smanjenje domaće potražnje iz javnih izvora, privrede, i kućanstava smanjuje prihode i dobit gospodarstva, a povećava se nezaposlenost i širi nelikvidnost.
Istodobno, dugogodišnja aprecijacija efektivnog tečaja kune koja je presudno erodirala cjenovnu konkurentnost hrvatskog izvoza povezano s pogoršanom konjunkturom u Europskoj uniji predstavlja uspješnu prepreku izvozu, a potiče uvoz koji razara domaću proizvodnju.
U takvim okvirima tvrtkama su zamrznuti ili smanjeni IT budžeti, država i javna poduzeća pritisnuta budžetskim ograničenjima ograničavaju potražnju dok kućanstva u uvjetima padajućeg dohotka također smanjuju sklonost informatičkoj potrošnji.

Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na poželjne, relativno visoke stope predviđamo za 2014.

Na sve to u 2011. dovezali su se i parlamentarni izbori koji tradicionalno sa sobom nose pad IT potražnje barem pola godine nakon izbora, dok nova administracija ne pohvata konce i dok se ne uhoda.
Potražnja za IT proizvodima i uslugama u 2011. posebno je izražena kod državne i javne potrošnje, u telekom sektoru i kućanstvima dok su nešto dinamičnije IT nabavke financijskog sektora ipak malo ublažile taj pad. Gledano prema tehnologiji, u 2011. je u odnosu na godinu ranije neznatno porasla jedino isporuka pakiranog softvera. Ukupno PC tržište, uključujući i tablete palo je na prosjeku ukupnog tržišta unatoč tome što je prodaja tableta eksplozivno povećana (s male baze). Prodaja mrežne oprema također je opala, a isto tako i ukupno tržište mobilnih telefona i opet unatoč solidnom rastu prodaje pametnih telefona.
Kako je ove godine izostalo podrobnije istraživanje dinamike financijskih rezultata i značajki kretanja IT industrije u zemlji, mogući su samo opći dojmovi koji se mogu izvući iz analogije s kretanjima tržišta, a koje redovito pratimo kvartalnim i godišnjim izvještajima.
Dakle, ovo je razdoblje bolne prilagodbe na sužavanje domaće IT potražnje, koje traje već četvrtu godinu. Na djelu je dominacija tržišta kupca i krajnje zaoštrena konkurentska, katkad i nelojalna utakmica koja ruši cijene, a broj zaposlenih u IT poduzećima stagnira pa i opada. Sve je to snažno isprepleteno s revolucionarnim promjenama u tehnologiji - ulaskom u treću platformu razvitka informatike, čije su sastavnice:

  • računalstvo u oblaku, revolucionarno novi obrazac isporuke informatičkih usluga;
  • mobilno poslovanje i komuniciranje i uz to vezane rastuće potrebe za mrežnom infrastrukturom i broadbandom;
  • big-data kako kolokvijalno nazivamo sve širu uporabu rješenja za procesiranje i analizu golemog broja strukturiranih i nestrukturiranih podataka i
  • novi komunikacijski alati - društvene mreže.


Spletom smanjene lokalne potražnje i dalekosežnim tehnološkim promjenama, pojedina poduzeća nose se individualno kako žele, znaju i umiju. Svjedoci smo divnih primjera prilagodbi u inoviranju proizvodnog portfelja, stjecanju novih znanja i vještina, poboljšanih poslovnih procesa, prodoru na strana tržišta, rastu broja radnika, konačno i rastu prihoda i dobiti, ali i onih suprotnih koje ipak pretežu.


Pogledajmo sad kakva je 2011. godina bila za vodeće IT kuće u Hrvatskoj. Kakvi su bili njihovi poslovni rezultati u prošloj godini?
Poslužit ćemo se za to financijskim podacima IT poduzeća koja su bila zastupljena u pregledu 1000 najvećih tvrtki u zemlji po ukupnom prihodu u 2011. godini, a koje su zajednički objavili Lider i Fina. Među 1000 najvećih poduzeća u Hrvatskoj po ukupnom prihodu našle su svoje mjesto 22 IT tvrtke. Ta 22 IT šampiona zajedno su ostvarila 5,38 milijardi prihoda i zapošljavala 2629 radnika. U 2011. njihov ukupan prihod u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 1,2 posto pri čemu je njihov lokalni promet opao je za 0,8 posto (što korespondira s dinamikom kretanja hrvatskog IT tržišta), dok je izvoz porastao za 13,1 posto i pridonio bržem rastu domaće IT industrije od rasta lokalne IT potrošnje.

Parlamentarni izbori tradicionalno sa sobom nose pad IT potražnje barem pola godine nakon izbora dok nova administracija „pohvata konce“.

Usput treba napomenuti da prihod 22 IT poduzeća predstavlja tek 1,2 posto od zbrojenog ukupnog prihoda najvećih 1000 poduzeća i tek 0,7 posto od njihovog ukupnog broja zaposlenih. To ukazuje na relativno skromni udjel IT industrije u lokalnom gospodarstvu, pri čemu se ne smije zanemariti i činjenica da su mnogi naši IT profesionalci tradicionalno zaposleni u neinformatičkim kućama tj. u poduzećima korisnicima.
Osvrnimo se sada na rang i rezultate ta 22 predvodnika IT industrije uvrštena u spisak 1000 najvećih tvrtki po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011.
Listu kao i niz prethodnih godina predvodi M San Grupa, distributer informatičkih proizvoda i potrošačke elektronike koja je rangirana kao 53. najveće poduzeće u zemlji. Prošle godine M San je ostvario 1,52 milijarde kuna prihoda, desetak posto manje negoli godinu prije. Inače M San Grupa predvodi i na popisu najvećih IT poduzeća u Adriatic regiji. Od ostalih distributera pad prometa je zabilježio i Recro - za 9 posto te Megatrend za 12,5 posto. Istodobno, Microline je zabilježio impresivni rezultat rasta prometa od 18 posto, dok je prihod Asbis CR-a stagnirao. Eurotrade, vodeći kod trgovaca IT opremom na malo zabilježio je manji pad prometa od 3,6 posto, dok su Makromikro i Links ostvarili rast od 24 posto odnosno 12 posto, očito preuzimajući dio prometa od posrnulih tvrtki HG Spot, Renoprom i Vemil koje su bile godinama perjanice informatičke maloprodaje.

U kategoriji klasičnih istinskih informatičkih poduzeća neka su doista ostvarila impresivni rast, posebno Verso od čak 169 posto, temeljen na izvozu i mStart telekomunikacije brzorastuća prije dvije godine osnovana tvrtka koja utjelovljuje izdvojenu IT funkciju Agrokora. Visokih 30 posto rasta ukupnog prihoda Apis IT-a, outsourcing tvrtke Ministarstva financija i Grada Zagreba (također u javnom vlasništvu) s obzirom na okolnosti može začuditi zbog recesijskih uvjeta i štednje u proračunu, ali može i ohrabrivati ako se informatika shvati kao antirecesijska mjera. Jasno, ostaje pitanje jesu li i neovisne informatičke tvrtke zabilježile ugodu tako visokog rasta potražnje na račun države. Svakako treba istaknuti izuzetan rezultat Combisa koji je u 2011. povećao prihod za 36 posto, na 476 milijun kuna, pri čemu je tvrtka učetverostručila izvoz, ali i realizaciju na domaćem tržištu za 24 posto. Postala je isporučitelj oblak-rješenja i očito iskoristila potencijale uključivanja u sustav HT Telekoma. Također treba naglasiti i kontinuirani rast hrvatske softverske perjanice In2, tvrtke koja je ostvarila visoki rast prihoda od 22 posto, od čega na domaćem tržištu 19 posto.

IT potrošnja per capita u Hrvatskoj u 2011. iznosila je 255 dolara, odnosno 27 posto od prosječne IT potrošnje po stanovniku u EU 27. Kako bi se u srednjem roku približili cilju od recimo 50 ili 75 posto prosjeka IT potrošnje po stanovniku u EU 27 ($956), IT potrošnja u zemlji trebala bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 do 15 posto. No, umjesto takvog rasta i približavanja europskom prosjeku Hrvatska već četvrtu godinu zaredom bilježi pad potrošnje. Razlika između poželjne i stvarne IT potrošnje je negdje oko 3,8 milijardi dolara ili oko vrijednosti 3,5 godišnjih izgubljenih IT tržišta.

Jedina svjetla točka je povećanje izvoza IT usluga za 15%. I to ne samo na dosad prirodnom tržištu Adriatic regije nego i zapadnoeuropskim zemljama. Pokazalo se da nekolicina IT poduzeća koja imaju odgovarajuću ekspertizu i vještine mogu konkurirati s manjim projektima i u specijaliziranim nišama, jer razlike u plaćama između naših i zapadnih poduzeća omogućavaju našima konkurentan nastup dok u kvaliteti nema razlike ili su naši čak i u prednosti. No, ovdje treba napomenuti da su postignuća u apsolutnom obliku vrlo skromna, riječ je o izvozu IT usluga od oko 70-ak milijuna dolara i u makroekonomskom smislu ne znače mnogo. Prisjetimo se samo koliko IT usluga izvoze Izrael, Danska, Finska i još neke zemlje po gabaritima usporedive s Hrvatskom.

2012.

Nova vlada je jasno naglasila čvrsto opredjeljenje da zaustavi negativne trendove što se tiče povjerenja investitora i očekivanja potrošača te da osigura blagi rast društvenog proizvoda uvodeći kombinaciju mjera smanjenja državne potrošnje (restriktivni proračun s predviđenim izdacima prvi put manjim negoli u prethodnoj godini), prijenos dijela poreznog tereta s gospodarskih subjekata na potrošače, smanjenje izdvajanja za zdravstvo za dva posto i povećanje poreza na dodanu vrijednost također za dva posto (s 23% na 25%). Tomu treba dodati i smanjenje nekih parafiskalnim nameta, poduzimanje mjera za smanjenje nelikvidnosti, smanjenje porezne evazije, aktivnosti na smanjenju barijera investicijama, bolji pristup jeftinijim kreditima i kratkoročni new deal javne investicije za manje građevinske radove (obnova fasada u cilju energetske učinkovitosti) i dugoročniji investicijski ciklus u energetski sektor, infrastrukturu za navodnjavanje i željeznice.
Javne su investicije prema službenim projekcijama trebale porasti za 7 posto u ovoj godini i predstavljati glavni pokretač rasta društvenog proizvoda projiciranog na 0,8 posto. No, glavno makroekonomsko pitanje - erodirana izvozna konkurentnost vezana uz precijenjeni tečaj kune, ostao je netaknut.


Međutim, sada pred kraj godine svjedoci smo da se navedeni ciljevi ne ostvaruju. Kvartalni podaci govore da je GDP i dalje na silaznoj putanji, za godinu kao cjelinu ovisno o izvoru očekuje se pad između 1 i 2 posto tako da se u pogledu konjunkture u zemlji već sada može konstatirati da depresija bolje označava stanje ekonomije negoli recesija.
Gledajući okoliš informatičkog tržišta i industrije vezano uz državnu administraciju, početak je bio obećavajući. Utemeljena je Komisija za koordinaciju informatizacije javnog sektora, na čelu s potpredsjednicom vlade da ocijeni stanje i definira prioritete razvitka informatike u državnoj upravi te pružanja online usluga za gospodarstvo i građane.
U Upravi za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave istaknuti su i glavni ciljevi operativnog tijela Komisije: projektiranje i gradnja državne mreže na temeljima optičke mreže javnih poduzeća u državnom vlasništvu (Odašiljači i veze, HEP, Hrvatske autoceste, Janaf, Plinacro, Hrvatske željeznice) te povećanje stupnja interoperabilnosti između golemog broja baza podataka u tijelima državne uprave putem osobnog identifikacijskog broja (OIB) čime se trebala omogućiti komunikacija između baza i razvoj novih e-usluga za gospodarstvo i građane.
Što se tiče konkretnih brojki o izdacima za IT ulaganja i tekuće održavanje iz javnih izvora, dostupni podaci bili su skromni, uobičajeno, čak i nešto netransparentniji. IT industriji je poručeno da državni IT izdaci neće biti manji negoli prethodnih godina.
U takvim okvirima, na osnovi dostupnih kvartalnih podataka i očekivanja da će izdaci za investicije iz javnih izvora: državne administracije i poduzeća u državnom vlasništvu najvjerojatnije biti znatno manji od predviđenih (jer treba pokrpati tekuće proračunske izdatke koji su probili planirane okvire) predviđamo da će ukupna IT potrošnja u zemlji u 2012. pasti najmanje za daljnjih 6 posto.
Ipak, kao pozitivno kretanje vidimo vjerojatni nastavak rasta izvoza IT usluga, a uz to se poboljšava klima i inicijative start-up okoline. Treba pozdraviti desetak izuzetnih postignuća u pogledu razvoja, komercijalizacije i izvoza softverskih aplikacija, iako je njihov broj i ukupni odraz u agregatnom stanju izvoza i zaposlenosti zasad simboličan.

2013.

Pod pretpostavkom da će u 2013. društveni bruto proizvod minimalno rasti i da će Hrvatska od srpnja biti 28. članica Europske unije, predviđamo povećanje IT potrošnje u zemlji od oko 2 posto. Pritom glavne pokretače vidimo u izdacima za softver i opremu vezanu uz fiskalizaciju i investicije za prilagodbu ulaska u Europsku uniju.
Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na (poželjne) relativno visoke stope predviđamo za 2014, a glavne determinantne tog rasta vidimo grupirane u tri glavna područja :

  1. promijenjeni institucionalni okviri (Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog okruženja, aktivnosti fondova za gospodarsku suradnju, nacionalna strategija inovacija, perspektivnija start-up okolina (Bicro, Crane, tehnološki parkovi, CISex);
  2. tehnološki trendovi (oblak, mobilno poslovanje, big-data, društvene mreže) koji su sami po sebi pokretač gospodarskog rasta, tehnološkog razvoja, usvajanje inovacija i novih znanja i vještina te
  3. poslovanje u Europskoj uniji što znači usvajanje i implementaciju pravnih i institucionalnih okvira koje imaju veliku informatičku pozadinu te izravno i neizravno financiranje potražnje za informatičkim proizvodima i uslugama iz kohezijskih i strukturnih fondova.