Stanje i perspektiva hrvatskog telekom tržišta

Na granici stagnacije i negativnog rasta

Iako se na prvi pogled čini kako se telekomunikacijski sektor u džungli loših trendova snalazi bolje od ostalih malo precizniji uvid u stanje na terenu otkriva iznenađujuću činjenicu: stagnacijsko gospodarsko okruženje koje je uslijedilo nakon tri teške recesijske godine produbilo je probleme s kojima se suočava i taj dio gospodarstva.

Autor Krešimir Alić, voditelj istraživanja

Statističari, ekonomski analitičari pa čak i političari složit će se da je 2011. godina za hrvatsko gospodarstvo bila malo bolja od tri prethodne jer je oštre stope pada BDP-a zamijenila pozitivna nula. Ipak, za veliku većinu hrvatskih tvrtki to je još jedna godina u nizu obilježena padom prihoda, porastom nelikvidnosti, povećanjem cijena energenata i smanjenjem kupovne moći korisnika njihovih proizvoda i usluga.
Mada se činilo kako se telekomunikacijski sektor snalazi bolje od ostalih precizniji uvid u stanje otkriva da je stagnacijsko gospodarsko okruženje nakon tri teške recesijske godine produbilo probleme s kojima se taj sektor suočava. Najvjerojatniji uzrok tome jest što je, za razliku od ostalih dijelova gospodarstva, telekomunikacijski segment nosio dodatni uteg u obliku posebnog nameta od šest posto na prihode od prodaje usluga mobilne glasovne i SMS komunikacije.
Za recesijsko-stagnacijsko poslovno okruženje karakteristični su procesi restrukturiranja, pojačani konkurencijski pritisci, spajanja i preuzimanja te pad investicija. Nijedan od spomenutih trendova nije prošle godine zaobišao ni hrvatski telekomunikacijski sektor:

Restrukturiranje: U okviru procesa restrukturiranja započetog u svibnju, Vipnet je otpustio 130 zaposlenika, odnosno smanjio broj zaposlenih za približno 12%. Hrvatski Telekom reorganizirao je svoje poslovanje godinu dana ranije, vrativši T-Mobile pod skute matične tvrtke. Slično kao Vipnet i HT je time značajno uštedio na troškovima za zaposlene.

Jačanje konkurencije: Tijekom teških godina konkurencija među operaterima jača jer izazivači u potrazi za novim izvorom prihoda počinju ulaziti u ono što se nekad smatralo tuđim dvorištem. Tako je u veljači Tele2 predstavio svoje prve pakete usluga namijenjenih malim i srednjim poduzećima s cijenama i do 30% nižim od konkurencije. Nakon tri mjeseca i H1 telekom je najavio ulazak u segment mobilne telefonije.

Spajanja i preuzimanja: S ciljem širenja poslovanja ili eliminiranja konkurencije velike ribe jedu male. Početkom lipnja Vipnet je uplatio 93 milijuna eura na račun austrijske tvrtke BEWAG i tako postao stopostotni vlasnik dionica najvećeg hrvatskog kabelskog operatera, tvrtke B.net. Time je drugi najveći mobilni operater zaokružio svoju poslovnu ponudu te postao drugi najveći all-round igrač na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu. U medijima su se potom pojavile brojne špekulacije o novim spajanjima i preuzimanjima koja su trebala vratiti narušeni balans snaga na prvobitnu poziciju. Međutim, ništa od najavljivanog nije se realiziralo.

Broj korisnika telekomunikacijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja cijena pada prosječna potrošnja - telekom tržišta većine razvijenih zemalja polako se smanjuju.

Pad investicija: Tvrtke koje manje zarađuju raspolažu manjim sredstvima za investiranje. Vrijednost kapitalne investicije najvećih operatera ostvarenih tijekom 2011. smanjena je za više od petine u usporedbi s prethodnom godinom. Dio pada vezan je i uz nastavak sukoba HT-a i HAKOM-a oko izgradnje optičke mrežne infrastrukture, odnosno uvjeta pod kojima bi taj operater trebao ponuditi svoju mrežu na korištenje drugim operaterima.
Osim nabrojenih trendova taj dio hrvatskog gospodarstva svjedočio je i promjenama s kojima se posljednjih godina suočavaju telekomunikacijske industrije gotovo svih država svijeta. Naime, tehnološke inovacije dovode do kreiranja novih, kvalitetnijih i jeftinijih usluga, što uvjetuje konstantnu migraciju korisnika. Tako, primjerice, korisnici tradicionalnih fiksnih glasovnih usluga prelaze na jeftinije i sve kvalitetnije VoIP usluge ili odabiru mobilne usluge koje karakterizira veća personalnost i dohvatljivost. Pristup Internetu s mobilnih uređaja postaje uspješna dopuna fiksnom širokopojasnom pristupu, a IP-VPN usluge već su zamijenile najveći dio ostalih standarda za prijenos podataka. Dakle, broj korisnika i prosječno korištenje telekomunikacijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja cijena pada prosječna potrošnja. Drugim riječima, telekomunikacijska tržišta u većini razvijenih zemalja polako se smanjuju.

Slično kao i prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više nego svi ostali zajedno.

Ti trendovi nisu od jučer. Već godinama oblikuju razvoj hrvatske telekomunikacijske industrije no, kako nemaju drastični utjecaj, tijekom prošle godine struktura te industrije doživjela je tek kozmetičke promjene. Ovaj segment hrvatskog gospodarstva i dalje sačinjava tristotinjak tvrtki koje se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga, proizvodnjom opreme, distribucijom telekomunikacijskih proizvoda, implementiranjem telekomunikacijskih rješenja te instaliranjem i servisiranjem telekomunikacijske opreme.

Ukupan prihod koji su tijekom 2011. ostvarile hrvatske telekomunikacijske tvrtke iznosi 15,54 milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pad od 4,9%. No, u usporedbi s godinom ranije pad je dvaput manji što se može pripisati donekle poboljšanoj gospodarskoj klimi u državi.


Analiza strukture prihoda otkriva nastavak izrazite dominacije nekoliko najvećih tvrtki. Slično kao i prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više negoli svi ostali zajedno, tri najveće tvrtke bile su zaslužne za gotovo četiri petine ukupnog prihoda, dok je pet najvećih generiralo gotovo 90% ukupnog prihoda telekomunikacijskog sektora. Najbolja potvrda teze o izrazitoj koncentraciji tog sektora jest ako se iz kalkulacije ukupnog prihoda izuzmu dva najveća igrača. U tom bi slučaju ukupan prihod telekomunikacijske industrije zabilježio rast od 0,4% na godišnjoj razini. Baš zato što prihodi dvaju najvećih operatera posljednjih godina bilježe natprosječni pad, udio najvećih se malo pomalo smanjuje. Mišljenja smo da je to u prvom redu posljedica liberalizacije tržišta telekomunikacijskih usluga, zbog koje se u igru uključuju novi, sve uspješniji pružatelji.


Ukupna dobit telekomunikacijskih tvrtki pala je za 8,4% u odnosu na godinu ranije, zaustavivši se na 2,40 milijarde kuna. Ovogodišnja stopa pada manja je za više od tri postotna poena od one zabilježene u prethodnoj godini. Kad bismo u kalkulaciju uključili i prijavljene iznose gubitka od poslovanja, ukupna dobit (minus gubitak) sektora za 2011. godinu pala bi na 1,92 milijarde kuna. Prema istovrsnoj kalkulaciji, rezultat za 2010. bio bi 2,07 milijardi kuna. Broj gubitaša tek se neznatno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, spustivši se sa 97 na 94.

Udio najvećih se malo pomalo smanjuje što je u prvom redu posljedica liberalizacije tržišta.

Posljednjeg dana prošle godine hrvatske su telekomunikacijske tvrtke zapošljavale 10.283 djelatnika. U odnosu na godinu dana ranije to je pad od 1,5%. Za razliku od prihoda i dobiti pri čemu je zabilježeno usporavanje negativnih trendova, stopa pada zaposlenih povećana je za 0,3%. Najveći krivci za smanjenje broja zaposlenih opet su najveće kompanije - Hrvatski Telekom i Vipnet. Tele2, Optima Telekom, B.net, Metronet i H1 Telekom, najvažniji izazivači spomenutog dvojca, odreda su u rubrici zaposlenici povećali brojke. Drugim riječima - oni čiji je prihod rastao su zapošljavali, a oni čiji je padao otpuštali.
Na popisu tisuću najvećih hrvatskih tvrtki po osnovi prihoda ostvarenog tijekom 2011. godine je i jedanaest telekomunikacijskih tvrtki - osam operatera, dva proizvođača i jedan distributer telekomunikacijske opreme. Sve te tvrtke ostvarile su u 2011. prihod veći od 100 milijuna kuna. Najveći telekom operater Hrvatski Telekom prodao je usluga u vrijednosti tek nešto manjoj od 8 milijardi kuna i ujedno je četvrta najveća tvrtka u državi. Ostali predstavnici telekomunikacijskog sektora među sto najvećih hrvatskih kompanija su Vipnet, Ericsson Nikola Tesla i Tele2.
Malo toga se promijenilo u strukturi prihoda s obzirom na vrst telekomunikacijske djelatnosti uz pomoć koje je ostvaren. Dakle, nastavlja se izrazita dominacija operatera, čiji je udio u ukupnim prihodima malo niži od 90%. Veliku većinu preostalog prihoda ostvarili su proizvođači telekomunikacijske opreme. Udio svakog od tri preostala segmenta - distributeri, implementatori i instalateri-serviseri - približno je jednak - 1%.
Što očekivati od 2012. i malo dalje budućnosti?
Sredinom ove godine u Hrvatsku je iz Eurozone uvezen novi udar krize. Nakon kratkotrajne stagnacije neoporavljeno gospodarstvo ponovno stenje pod negativnim stopama rasta. Opet raste nezaposlenost, cijene energenata i životni troškovi. Stopa inflacije doseže višegodišnje maksimume, a nedostatak stranih investicija upozorava da ćemo na oporavak morati pričekati još neko vrijeme. Pojačana porezna presija kao rezultat mjera nove Vlade dodatno snižava već ozbiljno umanjenu kupovnu moć stanovništva.

Drastično pogoršanje gospodarske situacije negativno će se odraziti i na poslovanje telekomunikacijskih tvrtki do kraja ove godine i barem tijekom prve polovice 2013. Drugim riječima, padat će im prihod, dobit i broj zaposlenih. U odnosu na stagnacijsku 2011. očekuje se značajniji pad čemu u prilog govore i rezultati poslovanja HT-a u prvih devet ovogodišnjih mjeseci koji u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prihoda od 7,1%, pad dobiti od 6,4% i smanjenje broja zaposlenih od 5,6%.
U beskrajnom crnilu ipak postoji i jedna svijetla točka. Nakon niza političkih igara - ukidanja u listopadu 2011. pa ponovnog nametanja u siječnju ove godine - početkom srpnja konačno je ukinuta naknada od 6% na prihod od usluga za glasovne i SMS usluge u pokretnim mrežama. To bi trebalo značajno poboljšati položaj operatera i osloboditi im prostor za ulaganja u optičku infrastrukturu i LTE mobilne mreže. Uz operatere, u kratkom roku živnuo bi i segment instalatera telekomunikacijske opreme, no ostale telekomunikacijske tvrtke ipak trebaju pričekati kraj krize i oporavak kupovne moći.
Hrvatskoj telekomunikacijskoj industriji predviđamo ples na granici stagnacije i negativnog rasta kroz duži rok. Pod pretpostavkom polaganog gospodarskog oporavka pad prihoda najvećih tvrtki trebao bi se postupno usporavati. Ipak, ukupan prihod operatera vjerojatno će ostati u negativnim okvirima zbog jačanja konkurencije, regulatornih pritisaka, primjene novih tehnologija, zamjene skupljih usluga jeftinijima i novih načina prodaje telekomunikacijskih usluga. Kako operateri čine daleko najveći dio hrvatske telekomunikacijske industrije i pod pretpostavkom značajnijeg rasta ostalih segmenata, stope rasta prihoda cjelokupnog sektora neće značajnije skočiti iznad nule.