Pravna zaštita računalnih programa

S developerima - oprezno

Odlazak developera iz tvrtke usred razvojnog ciklusa novog softvera ili provedbe nekog projekta nije rijedak slučaj. Pametan IT poduzetnik o rizicima treba razmišljati unaprijed.

PIŠE Tihomir Katulić

Ponekad poslodavci nisu svjesni kako izgledaju developerski prioriteti niti razumiju koliko je kvalitetan programerski kadar zaista tražen

Kvalitetni programeri traženi su stručnjaci na tržištu rada iako domaći mediji pretjeruju s ocjenama o njihovoj kvaliteti i brojnosti. Često se iznose nagađanja i teško provjerljive procjene iz kojih proizlazi da brojni domaći vrhunski programeri i web-developeri besposleno čekaju poslodavce, spremni raditi za prosječnu plaću. Tko se okušao u IT poduzetništvu zna koliko je teško osigurati usluge kvalitetnog developera, osobito ako se traže vještine izvan aktualnog tehnološkog mainstreama.

Aktualna gospodarska kriza koja je snažno pogodila i domaći IT sektor nije jamac da će tržište rada obilovati kvalitetnim programerima - oni najbolji zaposleni su i kad je najveća kriza. Mnogi od njih ionako svoj kruh zarađuju vani, bilo da su emigrirali ili su još u Hrvatskoj, ali surađuju sa stranim tvrtkama.
Međutim, kad poduzeće i uspije angažirati kvalitetnog developera ili više njih, ostaje pitanje koliko će ti vrlo traženi stručnjaci ostati lojalni poslodavcu tijekom trajanja projekta. Ako su prepoznani na tržištu i kvalitetni u onomu što rade, izvjesno je da će s vremena na vrijeme dobivati ponude za rad na atraktivnim projektima. Barem dio tih ponuda uključivat će uvjete koji su bolji od onih koje ima kod trenutnog poslodavca.

Dobar developer uvijek ima plan b
U uvjetima aktualne recesije, poslodavci često upadaju u zamku razmišljanja kako njihovi zaposlenici nemaju izbora, odnosno da trebaju poslodavce više negoli oni njih. Takva je situacija osobito opasna u kontekstu razvoja softvera i drugih IT projekata. Poslodavac ne bi trebao vjerovati na riječ da će zaposlenik - kvalitetni developer ostati u tvrtki trajno ili barem do kraja ugovora ili završetka projekta. Naiđe li mu bolja ponuda, u okviru ugovora o radu poslodavac može samo inzistirati da odradi otkazni rok.


Poslodavci često upadaju u zamku misleći kako njihovi zaposlenici nemaju izbora, odnosno da trebaju poslodavce više negoli poslodavci njih

U praksi se često događa da programeri preuzmu više obveza nego što su u stanju ispuniti. Ponekad uz redovan posao rade na nekoliko honorarnih projekata. Za te projekte često dobivaju honorare koji u kratkom razdoblju višestruko nadmašuju redovne prihode koje ostvaruju kao zaposlenici u nekom poduzeću. Programeri često govore kako stalno zaposlenje odnosno radni odnos promatraju kao svojevrsnu sigurnosnu mrežu, a ne mjesto na kojem će ulagati stopostotni trud. Poslodavci pak nisu svjesni kako izgledaju developerski prioriteti niti razumiju koliko je kvalitetan programerski kadar zaista tražen. Tržište rada za sve programere, pa tako i za one koji žive u Hrvatskoj, nije samo nacionalno ili regionalno već svjetsko. Nije rijetkost pronaći domaće developere koji zarađuju za život odrađujući projekte za naručitelje iz SAD-a, Zapadne Europe, ali i iz egzotičnijih zemalja poput Indije, Kine, Južne Amerike itd.

Drugi faktor koji treba uzeti u obzir jest pravna regulacija računalnih programa. Prema odredbama hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, aktualni pravni model zaštite računalnih programa predviđa autorskopravnu zaštitu. Drugim riječima, računalni programi su autorsko djelo i uživaju autorskopravnu zaštitu poput drugih kategorija autorskih djela.


Tržište rada za sve programere, pa tako i one koji žive u Hrvatskoj, nije samo nacionalno ili regionalno već svjetsko>

Hrvatski zakon za računalne programe, u skladu s međunarodnim standardima, predviđa nekoliko odstupanja od standardnog modela zaštite.
Član 108. hrvatskog Zakona odnosi se na regulaciju prava na računalnom programu stvorenom u radnom odnosu. Članak kaže: Ako je računalni program stvorio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac je isključivo ovlašten izvršavati sva imovinska prava na tako stvorenom programu, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Iz ove odredbe razvidno je da imovinska prava na računalnom programu koji programer razvije radeći kao zaposlenik za poslodavca u okviru svojih obveza ili po nalogu poslodavca -pripadaju poslodavcu. Ta okolnost motivira mnoge poslodavce da programere zapošljavaju u pravnom okviru redovnog radnog odnosa, temeljem ugovora o radu. Međutim, trebalo bi razmisliti o posljedicama takve odluke.

Kao što smo već istaknuli, takav oblik zapošljavanja programera može rezultirati suboptimalnim pristupom radu. Poslodavci se izlažu riziku da programer napusti tvrtku kada dobije ponudu za bolje plaćeni posao ili kad procijeni da ga zahtjevi dnevnog rada previše opterećuju i otežavaju mu obavljanje onih bolje plaćenih honorarnih projekata. Tada ga neće zadržati ni bolja plaća već će potražiti drugu sigurnu okolinu kako bi mogao na miru razvijati privatne projekte. Da suzbiju krađu vremena, odnosno neovlašteno korištenje informacijskih resursa poduzeća u privatne svrhe, poslodavci se služe raznim tehničkim trikovima, ali i internim pravilnicima o radu. No i to je upitno, dijelom i zbog toga što su takvi zaposlenici tehnički obrazovaniji i umješniji od onih koji bi ih trebali nadgledati.

Zbog toga poslodavci moraju odstupiti od svojih uhodanih obrazaca razmišljanja i poslovanja i prilagoditi se uvjetima tog specifičnog tržišta rada. U praksi, to znači oslanjati se na mehanizme ugovorne regulacije za svaki konkretni projekt.

  • Programere - autore računalnih programa i developere raznih web-portala i usluga može se plaćati prema učinku putem autorskih ugovora. Ako nema realne potrebe da programer svakodnevno surađuje s poduzećem - ne treba sklapati ni ugovor o radu. Imovinsko pravo na softver može se prenijeti i odredbama autorskog ugovora.
  • Ako poduzeće već zapošljava adekvatne programere može ih se dodatno motivirati sklapanjem autorskih ugovora prema potrebi. Primjerice, u slučaju novog poslovnog projekta poslodavac može sa zaposlenikom ugovoriti izradu novog softvera, web-stranica ili web-aplikacija uz klauzulu o isplati nakon završenog razvoja. Time bi developeri bili motivirani uložiti adekvatan trud i ostati do završetka posla kako bi bili plaćeni.
  • Poslodavac ugovorno može uvjetovati faze izrade softvera i obvezu programera da periodički dostavi aktualnu razvojnu inačicu softvera uz obvezu izrade popratne dokumentacije i komentar izvornog koda. Isplata honorara može, ali i ne treba pratiti dinamiku izrade. U interesu developera jest zahtijevati obročnu isplatu, no poslodavac može inzistirati na isplati punog iznosa tek nakon obavljenog posla.

Dakako, snagu pregovaračke pozicije jedne i druge strane odredit će konkretni tržišni uvjeti i poslovne okolnosti.