Uprava za e-Hrvatsku: Uvođenje reda u informatizaciju javnog sektora

Želimo biti dobri gospodari

Darko Parić: Ne namjeravamo se ponašati kao da je svijet počeo od nas niti to smijemo. Stvari koje su napravljene i koje su dobre, treba prihvatiti i nastaviti raditi na njima a ono što ne valja, moramo popraviti.

Pomoćnik ministra Uprave Darko Parić (1977.) diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer računarska tehnika, gdje je upisao i poslijediplomski doktorski studij elektrotehnike i informacijske tehnologije. Radno je iskustvo stekao u CARNetu gdje djeluje od 2003. na projektiranju i izgradnji optičkih mreža za e-gradove, širokopojasnoga Interneta i međunarodnim projektima CARNeta. Vanjski je suradnik i predavač na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Ustrojem nove Vlade Republike Hrvatske došlo je do promjena koje su zahvatile i dotadašnji Središnji ured za e-Hrvatsku. Postojeća je struktura Ureda ušla u sastav Ministarstva uprave pod nazivom Uprava za e-Hrvatsku kojoj je na čelu pomoćnik ministra Darko Parić.
Neposredno prije zaključenja ovoga broja InfoTrenda nazočili smo 8. ovog mjeseca vrlo posjećenom otvorenom skupu na kojem su se prisutnima obratili Milanka Opačić, podpredsjednica Vlade i predsjednica Vladinog povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnoga sektora, ministar Uprave Arsen Bauk a Uprava za e-Hrvatsku pripremila za zainteresirane iz IT branše prezentaciju, na kojoj je Darko Parić iznio saznanja o stanju informatizacije javnoga sektora i namjeravanim koracima koje Uprava namjerava poduzeti.
U intervjuu za čitatelje InfoTrenda Darko Parić dao je i neka dodatna objašnjenja od specifičnoga interesa za naše čitatelje. Uz tekst intervjua donosimo podatke iz prezenta-cije iz kojih se mogu iščitati planovi za rad Uprave u idućem razdoblju.

InfoTrend: Kako se, kao IT stručnjak, snalazite u novoj ulozi političara?
Darko Parić: Ja sam jedan od malobrojnih koji su dobili rijetku priliku spojiti svoja stručna znanja i politiku. Kao pomoćnik Ministra nepobitno postajem politička osoba, ali smatram se i nadalje stručnjakom koji je dobio zadatak riješiti IT probleme u javnome sektoru naše države. To je jako velik i težak zadatak i ujedno velik izazov. U prvom sam se trenutku toga uplašio, a mislim da tako i treba biti.

InfoTrend: Po onome što smo do sada saznali, bila bi, izgleda, velika pogreška suditi da je riječ o pukome nastavljanju djelatnosti Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku. Dakako, s novom čelnom osobom. No pitanje je je li Upravom za e-Hrvatsku država konačno dobila jedno središnje mjesto iz kojega bi se proizlazile strateške smjernice za sređivanje i razvoj informatike u javnome sektoru?
Darko Parić: Otkada sam došao ovamo, prije nešto više od mjesec dana, pokušavam ustanoviti kako stoje stvari s informatizacijom javnoga sektora. S obzirom na to da sam sve ove godine radio u okviru Ministarstva znanosti, a 2009. kao jedan od autora na projektu Analize stanja HIDRONet internetske mreže, već sam tada uočio mnogo toga što mi se nije dopalo. Ali, kada sam došao ovamo, razočarao sam se vidjevši da su neke stvari gore no što sam očekivao – sva ta raštrkanost IT-a u državi, ta nekonsolidarnost, nekoordidancija baš svega. Ni danas još nije točno definirano što treba poduzeti, zapravo smo tek počeli procjenjivati stanje IT-a kroz povjerenstvo koje smo osnovali pri Vladi. Naša Uprava za e-Hrvatsku nije središnje mjesto s kojega ćemo raspoređivati ulaganja, ali pokušavamo ustrojiti središnje mjesto s kojega ćemo koordinirati događanja.
Time prije svega želim reći da ćemo nadzorom pokušati spriječiti preklapanja da nam se jednaki projekti ne razvijaju više puta, da nam isti uredi državne uprave nisu povezani s pet linija prema Zagrebu, nego samo jednom. A zatim ćemo tako ušteđeni novac usmjeriti u druge potrebne projekte.
Danas imamo državu koja je u smislu IT-a jako hete-rogena. Ministarstvo je znanosti na jednoj razini, dok su Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova na drugoj, odnosno na trećoj razini, a to su tako velike razlike da je to nevjerojatno jer je riječ o istoj državi, o istoj državnoj vlasti. Naš je cilj i zadatak sav IT razvoj dovesti na istu razinu, i to na razinu koja je prihvatljiva za 2012. go-dinu.

InfoTrend: Namjerava li Vlada, odnosno Uprava za e-Hrvatsku donositi novu strategiju e-Governmenta ili dosadašnja može poslužiti kao osnova za razvoj?
Darko Parić: Ne želimo se ponašati kao da je svijet počeo od nas niti to smijemo. Stvari koje su napravljene i koje su dobre, treba prihvatiti i nastaviti raditi na njima a ono što ne valja, moramo popraviti.
Mislim da je glavni problem bio u tome što smo se svih ovih godina bavili strategijama, a ne praksom, odnosno provedbom tih strategija. Dolaskom u ovaj ured za e-Hrvatsku uvidio sam da postoji jako mnogo studija i strategija kako bi nešto trebalo provesti. Te studije i strategije izgledaju jako dobro, dapače, da su implementirane bilo bi fantastično. Na žalost, u praksi nije ništa provedeno, nula.
Ova će Vlada prije svega pokušati provesti projekte na osnovi strategija koje već postoje i koje su dobre, a ono što mislimo da ne valja, popravit ćemo. U svakome slučaju u nekom ćemo se trenutku početi baviti projektima jer je činjenica da se projekti nisu provodili.
Na nedavnoj sam prezentaciji govorio o konsolidaciji projekata i konsolidaciji baza podataka. U svim strategijama koje su zacrtane piše da baze trebaju biti povezane. Ali, usprkos tomu, ni jedna baza podataka nije povezana s nekom drugom srodnom bazom, a imamo preko dvije stotine velikih baza podataka. Primjerice, u Ministarstvu uprave već više od mjesec dana pokušavamo povezati baze podataka dvaju Ministarstava.
Mislim da je u tome srž problema. Mi ćemo se zbilja baviti konkretnim stvarima i konkretnim projektima i upravo je Povjerenstvo koje smo osnovali, kao i njegove radne skupine, pravi put za provedbu projekata.

Mnogo je dobrih studija i strategija, da su implementirane bilo bi fantastično. Na žalost, u praksi nije ništa provedeno

InfoTrend: Hoće li Uprava za e-Hrvatsku definirati minimalne standarde koje moraju zadovoljavati nove baze podataka i aplikacija? Što će biti s postojećima?
Darko Parić: Što se tiče povezivanja i kolanja podataka u bazama, naravno u skladu sa zakonskim propisima tehnika će to ionako odraditi, bez obzira na to je li neka baza rađena jednom, drugom ili trećom logikom. Tehnika će se uvijek prilagoditi i napraviti stvari kako treba. Međutim, kada je riječ o standardizaciji, nama su u državi sada mnogo bitniji procesi koji nisu standardizirani pa je rezultat da građane jednostavno vodamo od šaltera do šaltera zato što različita Ministarstva rade istu stvar na različit način.
Žrtve su cijeloga tog nesporazuma dakle građani, a na kraju krajeva država je tu zbog građana, a u praksi je samo pitanje kako to tko provodi. Naša je namjera građanima olakšati život da ne moraju za neki dokument, kao što je, primjerice, rodni list, otići na pet mjesta.
Na žalost, u državnim uredima smatramo da smo informatizirali proces ako koristimo računalo, umjesto pisače mašine. To nije informatizacija. Sustav moramo učiniti informatiziranim i transparentnim. Ako nešto informatiziramo, znači da uvodimo red, a ako uvodimo red, znači da stvari rade kako treba.

InfoTrend: Kako riješiti problem hijerarhijskog i financijskog podcjenjivanja informatičara u javnome sektoru čime se automatski odbija kvalitetno osoblje?
Darko Parić: Problem je informatike u državnoj upravi što se hijerarhijski nalazi tako nisko da ne može ništa konkretno učiniti. Zbog nekoliko razina odlučivanja iznad njih, a koje nemaju veze s informatikom, informatički bi proces – koji je netko u Ministarstvu htio provesti – jako često zapeo na ljudima koji nemaju veze s informatikom, ali o njoj odlučuju.
Jedan je od naših prijedloga da informatiku podignemo na višu razinu. Primjerice, u našem je ministarstvu informatika sada po prvi put na razini uprave, što znači da ima najvišu razinu koju može imati u jednome ministarstvu. Do sada je informatika bila hijerarski u tajništvu, na trećerazrednoj razini. Da biste nešto učinili ljudima, za to treba pružiti odgovarajuće mogućnosti. Informatičari to do sada nisu imali.
Ne tvrdim da će se sve izmijeniti preko noći, ali mislim da je to početak jednoga puta za koji se nadam da će nas dovesti do boljih rješenja. Na državu gledam kao na jedan tromi aparat, ali kada jedan takav aparat krene u nekome smjeru, i kad ga inercija ponese, jako ga je teško zaustaviti. Ako uspijemo s tog po meni krivog puta državu makar malo usmjeriti i gurnuti je u pravome smjeru, napravili smo veliku stvar. Projekti o kojima govorimo i način na koji ih pokušavamo realizirati dobro su definirani i sada imamo zadatak okrenuti cijeli aparat prema tomu cilju.
Ja sam također svjestan da je ulaganje u informatiku najprije trošak, ali u idućim koracima postaje racionalizacija. Stoga ćemo za neke projekte morati osigurati sredstva, ali to definitivno nije i ne smije biti kočnica. Neke ćemo stvari moći financirati preko projekata Europske unije. Mislim da je veći problem u ljudima i njihovim glavama nego u novcu i tehnici. Tehnika je uvijek bila najmanji problem. Naime, ja sam iz te tehničke struke i znam da se svaki tehnički problem nekako može riješiti.

InfoTrend: Prije nekoliko dana u Ministarstvu Uprave održan je Otvoreni razgovor o ovim temama koji se proširio i na pitanja digitalnoga društva. Opći je bio dojam nazočnih da je to prva najava ozbiljnijega rješavanja problematike informatizacije javnoga sektora i hrvatskoga društva. Nazočni su u više navrata postavljali pitanje kako se mogu uključiti u taj proces.
Darko Parić: Naše radne skupine namjeravamo otvoriti za cijelu državu. To nije upitno. Problem je, međutim, uvesti privatno poduzeće u radnu skupinu jer će se onda sva ostala privatna poduzeća, koja se bave istim poslom, smatrati zakinutima. Jedna je od ideja da nam udruge i stručne organizacije kao što su HUP, HGK ili neke druge udruge toga tipa istaknu ljude koji bi se bavili određenim temama. Protiv toga nemamo ništa, naprotiv, to apsolutno pozdravljamo. No, jako je teško uključiti pojedinca iz neke tvrtke i objasniti taj izbor. Ali ako HUP predloži tri osobe za radnu skupinu, onda i oni i mi imamo legitimitet raditi s tim ljudima.

Ulaganje u informatiku najprije je trošak, ali u idućim koracima postaje racionalizacija. Stoga ćemo za neke projekte morati osigurati sredstva, to definitivno ne smije biti kočnica. Mislim da je veći problem u ljudima i njihovim glavama nego u novcu i tehnici

InfoTrend: Zajedno ste sa sugovornicima dali pregled gorućih problema, a u svojoj ste prezentaciji odgovorili kako ih treba rješavati. S obzirom na to da se tu prvenstveno računa na povezivanje, suradnju i korištenje nutarnjih resursa javnoga sektora, gdje vidite prostor za opstanak domaće IT industrije?
Darko Parić: Definitivno ne mislimo kresati proračunska sredstva na informatici, ona će, nadam se, ostati u najmanju ruku takva kakva jesu, a u budućnosti ćemo ih povećavati. No ono što mi želimo je uvođenje reda.
Uvođenjem reda jedne ćemo stvari unaprijediti, a drugih ćemo se osloboditi. Oslobađajući sredstva na jednoj strani, možemo ih uložiti u neke druge IT projekte. Osim toga, mi u državi nemamo ljude da možemo sve sami odraditi i za to ćemo uvijek trebati privatni dio IT sektora i uvijek će imati tu priliku. Dakako, namjera nam je da onim što je naše upravljamo kao dobri gospodari, a država je do sada jako loše gospodarila svojim resursima bez obzira na to s kim je i na koji je način radila, tj. jednostavno je bilo situa-cija gdje su se za resurse države brinule tvrtke koje su radile za istu tu državu. Ako smo mi dobar gospodar i ako pametno i racionalno koristimo svoj novac, uvjeren sam da će se s druge strane otvoriti niz drugih projekata u kojima će naši ljudi iz privatnih sektora moći raditi pa će biti bolje i njima i nama u javnome sektoru.

InfoTrend: Početkom ovoga mjeseca osnovano je Vladino povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sektora, na čijem je čelu potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. Treba li Povjerenstvo djelovati unutar Ureda za e-Hrvatsku i koji su njegovi osnovni zadatci?
Darko Parić: Povjerenstvo je možda jedan od najboljih dokaza ozbiljnosti naših namjera. Osnovano je mjesec dana nakon osnutka vlasti, a osnovala ga je Vlada RH i zove se Povjerenstvo za koordinaciju i informatizaciju javnog sektora, znači njegov je primarni cilj koordiniranje informatizacije cijeloga javnog sektora. Povjerenstvo se može baviti svim projektima unutar javnoga sektora koji se tiču informatike i baviti se njihovom koordinacijom, vođenjem, preklapanjem ili kako god.
O ozbiljnosti Vlade govori i to da se u Povjerenstvu nalaze tri od četiri potpredsjednika Vlade i osam ministara Vlade RH. Ako pogledamo koliko ministara imamo, to je polovina Vlade RH. U jednome članku u Povjerenstvu jasno piše da sve odluke koje donesu projektne radne skupine i koje Povjerenstvo prihvati i smatra da su pravovaljane idu izravno na Vladu RH i ona ih kroz svoje kanale provodi u Odluku i tu je prvi put Vlada na tako visok način iskazala svoju želju i volju da zbilja riješi neko pitanje.
To Povjerenstvo možete gledati s dviju razina, političke i operativne. Političku razinu zbilja čini osam ministara, ope-rativnu razinu činim ja osobno, uključujući radne skupine unutar Povjerenstva. Povjerenstvo može osnovati koliko je potrebno radnih skupina na temu koju želi IT jer su radne skupine zapravo projektni timovi. U te timove možemo pozvati ljude iz bilo kojega dijela države da rade pa, prema tomu, apsolutno smo pokrili sve i osigurali radni, projektni i politički dio koji će dati potporu tome svemu, jer bilo koji najpametniji projekt na ovome svijetu koji izmislimo – ako nemamo potporu Vlade i politike – neće proći, a mislim da smo s ovime definitivno osigurali potporu Vlade, a ako imamo potporu Vlade onda definitivno možemo raditi i nadati se da će takvi projekti i zaživjeti. To je zbilja smisao Povjerenstva i njegova vrijednost i veličina.

 

Zaključci izvedeni iz prezentacije g. Darka Parića, pomoćnika ministra Uprave o stanju IT sektora u državnoj upravi: postojeći problemi, ciljevi koji se žele postići, organizacijska rješenja.

IT sektor u državnoj upravi

Uvodna zapažanja:
Nema centralnog nadzora ni strategije!
• Ukupan budžet svih IT projekata tijela državne uprave godišnje (ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije…) 1 MLRD kn
• Telefonske usluge (fiksne i mobilne) 300 M kn
• Poštanske usluge 180 M kn

U različitim se ministarstvima informatički projekti provode bez ikakve koordinacije i mogućega iskorištavanja zajedničkih resursa čime bi se izbjegla moguća preklapanja.
Primjer:
• Zemljišne knjige i katastar 30 M kn
• Podatkovni centar za mirovine 30 M kn
• Oba sustava rade sa samo 30% kapaciteta i samo su djelomice iskorištena. Zajedničkim bi se nastupom uštedjelo milijune kuna.

IT sektor u državnoj upravi
Stanje:
• podataka (registara) i ukupno oko 2000 izvedenih baza podataka.
• Većina bazâ nije međusobno povezana.
• Osnovni su podatci svakoga građanina upisani u različite registre različitih tijela državne uprave najmanje 16 puta.
• U državi ne postoji centralna i jedinstvena baza podataka, a MORALA bi postojati!
• Stanje je financijski lošije od pokazatelja jer se mnogi IT projekti kriju pod drugim imenima pa se ne mogu ni evidentirati kao takvi jer se financiraju iz drugih izvora državnoga proračuna.
• Ne postoje otvorene specifikacije niti su propisane da bi se svi mogli ravnopravno javljati na javne natječaje.
• Gotovo su svi programi i baze u vlasništvu tvrtki koje su ih radile, a državne se baze podataka nalaze svugdje pa čak i u privatnim tvrtkama.
• Ne postoje sustavni i specificirani poslovni procesi, sve se radi parcijalno od ministarstva do ministarstva.
• Ne postoje središnji sustavi praćenja rješavanja akata ni napredovanja u državnoj upravi.

Zaključak:
• Gotovo je sve rađeno neorganizirano i nepovezano, po otočnome načelu.
• Većinom nisu korišteni plaćeni ljudi iz državnih ustanova nego vanjski suradnici po mnogo višim cijenama.

Ciljevi:
• Osigurati nadzor nad trošenjem 1 MLRD KN predviđenih u proračunu za ICT projekte, racionalizirati načine trošenja ICT sustava različitih državnih tijela i time ostvariti uštede.
• Osigurati jedinstven način rada u svim državnim tijelima
• Osigurati online i jedinstvenu komunikaciju s građanima putem standardiziranih procesa unutar državne uprave.

Što učiniti za bolju organizaciju rada uprave
• Poslovanje državnih tvrtki (Apis, FINA, OiV…)
Promjena načela poslovanja. Posao koji rade izravno s državom, a bez javnoga natječaja, ne može imati komercijalne cijene.
• Korištenje vlastitih resursa ustanova i poduzeća unutar ministarstava (CARNet, Srce, MUP, HZZO …)
Omogućiti državnim poduzećima na proračunu (ljudi na plaći države) da rade i za ostatak državne uprave, a ne samo za ministarstva u kojima se nalaze.
• Razmjena ljudi, znanja i iskustava u državi (između ministarstava i ostalih tijela)
• Osigurati koordiniran razvoj IT-a i projekte centralno koordinirati.
Država u ovome slučaju treba razmišljati kao korporacija i gledati IT kao jedinstvenu i smislenu cjelinu, a ne da svatko radi za sebe kao do sada. Potrebno je centralno mjesto gdje će se koordinirati svi IT projekti i provjeravati preklapanje i moguća grupiranja projekata.
• Postaviti informatičke odjele kao samostalne odjele.
Problem je informatičkih odjela što su u hijerarhiji vrlo nisko pozicionirani i vrlo teško dolaze do ljudi koji mogu donositi strateške odluke, a vrlo su često sputani nadređenim osobama koje nemaju dovoljno sluha za informatiku pa dobre ideje ostanu neiskorištene.

Infrastrukturni projekti
OIB sustav
• Osnovni i jedinstveni registar (baza) svih građana, poslovnih subjekata, udruga i ostalih u RH.
• U vlasništvu je ministarstva financija i isključivo se koristi za potrebe ministarstva i porezne uprave (napravljen izvrsno i tako i radi).

Nedostatak primjene sustava:
• Ostala ga ministarstva u državi NE mogu jednostavno koristiti.
• Porezna uprava ne dopušta spajanje na svoj sustav, a ministarstva koja pune OIB sustav informacijama drugima ne daju izravno svoje podatke.

Rješenje:
• OIB sustav treba postati nacionalna baza podataka građana RH i dostupan svim ministarstvima s informacijama koje zakonom mogu dobiti.
• Na njega trebaju biti spojene sve baze RH (registri).
• Time bi se svi registri i podatci u RH povezali i to bi bila osnova buduće informatizacije državne uprave RH.

Državna optička mreža za sva tijela državne uprave
Privatne računalne mreže koje danas RH ima i plaća su: HITRONet, CARNet, MUP, MORH, Carina, Ministarstvo vanjskih poslova...
• Trošak se spajanja navedenih mreža po Hrvatskoj mjeri u nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje (to je samo spajanje velikih gradova po Hrvatskoj, takozvane jezgre mreže).
• Danas se svaka mreža samostalno financira i naručuje veze potrebne za povezivanje. Tako da za povezivanje na relaciji Split - Zagreb imamo četiri veze od istoga davatelja usluge. U praksi davatelj usluge sve spoji preko jedne svoje optičke parice, a to državi naplati četiri puta.
• Međutim, državne tvrtke imaju svoju optičku infrastrukturu koju su izgrađivale za svoje i/ili komercijalne potrebe i koja se nalazi po cijeloj RH. Neke čak i iznajmljuju državi optičke kapacitete po komercijalnim cijenama.

Rješenje:
• Izuzeti iz vlasništva državnih tvrtki dio optičkih niti za potrebe države.
• Donijeti zakon ili uredbu kojom se obvezuju državne tvrtke da za svaku buduću gradnju optičkih kabela dio niti odmah planiraju za državu.
• Uštede su velike i brze, a država ima SVOJU privatnu mrežu
OiV je to već naveliko počeo raditi, ali za komercijalne potrebe. Velik dio potrebnoga time već imamo riješen.

Razlog i primjer:
• Državne tvrtke o kojima govorimo su: HEP, HAC, ARZ, Plinacro, HŽ, Janaf.
• Potrebno je nastaviti projekte e-gradova koji bi se integrirali s državnom mrežom.
Izgradnja optičke mreže za potrebe CARNeta u Splitu (oko 60 km optičkih kabela za 120 lokacija) u vrijednosti od 2 M KN, isplatila se za 5 mjeseci!
• Potrebno je nastaviti projekte e-gradova koji bi se integrirali s državnom mrežom.

Državni cloud i izgradnja data centara
• Baze podataka države nalaze se svugdje po Hrvatskoj (čak i u privatnim poduzećima).
• Nema nadzora ni koordinacije, mnoge nemaju backup, većina nije povezana s drugima.
• Nužno je sve baze smjestiti u prostore države, sigurne i kontrolirane.
• Sistem sala države – centralni je i sigurni nadzor, sve na jednome mjestu.
• Danas u vlasništvu države postoji nekoliko velikih sistem sala (Apis, FINA, MUP, ARNet/Srce).

Backup sistem sala/disaster recovery
• Stari podzemni aerodrom kod UDBINE. Zajedničko financiranje MUP, MORH i državna uprava (EU fondovi).

CLOUD projekt
• Cloud je visoko skalabilna, kontrolirana i s koje aplikacije/programa/usluge bez potrebe da kupuje za to poseban hardver.
• Time bi sve možebitne aplikacije/programe/usluge državne uprave fizički smjestili na jedno virtualno mjesto i time otklonili potrebu za kupnjom novoga hardvera za većinu sastavnica državne uprave.

Prednosti:
• Goleme uštede na financiranju nabave novoga hardvera jer veliki dio države uopće više neće imati potrebe za kupnjom hardvera nego će ga dobiti (virtualno) na centralnome mjestu
• Centralizirani servisi i njihova visoka dostupnost građanima

Integracija podataka i baza podataka
• Imamo oko 200 osnovnih i 2000 izvedenih baza podataka (registara)
• Nužno sve povezati na razini programa kako bi se informacije dijelile unutar sustava bez intervencije službenika, a građani ne bi morali nosati papire od ureda do ureda.

Primjer:
• Slovenija je popis stanovništva obavila koristeći podatke koje ima u svojim registrima. I mi te podatke imamo, ali ih danas tehnološki ne možemo koristiti!
• Popis je stanovništva u RH stajao 170M kn, a daljnja će obradba podataka biti još 400M kn.

Slobodni softver i otvorene norme
• Godišnje za različite licence po nekim procjenama trošimo oko 200M kn.
• Samo plaćamo oko 40M kn, a službenici koji rade na računalima vrlo često koriste samo aplikacije za pristup Internetu i pišu dokumente (za što postoje rješenja koja su po kvaliteti slična Microsoftu, ali su besplatna).
• Oko 90% novca za licence završi u SAD-u dok za slobodni softver nije potrebno plaćati licence, a po kvaliteti je identičan plaćenomu.
• Koristi li se slobodni softver, novac bi od licenci ostao u državi u domaćoj IT industriji

Rješenje:
• Potrebno je poticati implementaciju rješenja na slobodnome softveru.
• Na razini Vlade započeti inicijativu i donijeti strategiju razvoja slobodnoga softvera, što bi izravno potaknulo i razvoj domaće IT industrije tako da ona postane uslužna, a ne trgovačka djelatnost.

Infrastrukturni projekti
• Standardizacija i informatizacija poslovnih procesa u tijelima državne uprave
• Uvođenje informatizacije u svakodnevno poslovanje državne uprave (po uzoru na Austriju – digitalni ured)
• Ministarstvo uprave kao pilot (procjene su 50% uštede na poštanskim troškovima)
• Središnja koordinacija i upravljanje IT projekata državne uprave
• Ubacivanje e-uprave u prioritete da bismo neke od tih projekata mogli financirati putem EU fondova.
• Objedinjena javna nabava gdje god se to može!

Primjer:
• Procjene uštede za svu telefoniju (fiksna i mobilna) su bile 68 M kn
• Objedinjena je javna nabava samo za mobilnu telefoniju donijela uštede mnogo više od očekivanoga: 30M kn

Planovi i operativni koraci
• Odlukom Vlade osnovano je povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sektora.
• Zadaće su Povjerenstva usmjeravanje razvoja i koordinacija svih poslova i projekata primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u javnome sektoru u cilju racionalizacije sustava uz istodobno povećanje kvalitete javnih usluga.
• Povjerenstvo osniva Radne skupine koje rade na konkretnim projektima – projektni timovi.
• Povjerenstvo će nakon obavljenih zadaća iz točke III. ove Odluke predložiti Vladi Republike Hrvatske odgovarajuće akte kojima će se osigurati provedba pojedinih projekata.

Planirane radne skupine:
• Radna skupina za integraciju računalno-komunikacijske infrastrukture
• Radna skupina za sustav osnovnih registara i elektroničku razmjenu podataka
• Radna skupina za standardizaciju procesa uredskoga poslovanja
• Radna skupina za primjenu otvorenoga koda i otvorenih normi
• Radna skupina za definiranje područjâ i temâ za objedi-njenu javnu nabavu
• Radna skupina za standardizaciju rješenja za korisnički pristup
• Radna skupina za elektronički identitet
• Radna skupina za “oblak javne uprave“
• Radna skupina za pripremu projekata za financiranje iz EU fondova

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••
Mišljenja, komentari, ideje, prijedlozi očekuju se na adresi:
#VladaUP@uprava.hr