PRIJE 35 GODINA POČELO JE SA MIKROELEKTRONIKOM…

Kuda ide Mipro?

Naša je ambicija pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije, malo istočnije i malo zapadnije

Intervju prof. dr. sc. Petar Biljanović, predsjednik programskoga odbora MIPRO-a

INFOTREND: Kako se tijekom 35 godina razvijao koncept MIPRO-a?
PETAR BILJANOVIĆ: Osnovni je koncept MIPRO-a bila mikroelektronika. Točnije, mikroprocesori i njihove primjene. Primjene su diktirali KONČAR, Digitron, ISKRA, PTT, te se išlo k procesnomu upravljanju i telekomunikacijama. Nije bilo lutanja jer smo u industriji imali zrcalnu sliku onoga što radimo. Radili smo zajedno. I to je bila golema prednost MIPRO-a u odnosu na ostale skupove u okruženju koji su bili po svim parametrima debelo iza MIPRO-a. I nisu imali industriju u svojim osnovama. Svake smo godine, počevši od 1978., uvodili nešto novo u sadržaje MIPRO-a usporedno s razvojem tehnologije. Prihvaćali bi svaku ideju koja je bila dobra neovisno o njezinu izvoru. Imali smo vrlo jak Znanstveni savjet u kojem je sjedjelo više ljudi iz industrije nego iz akademskih ustanova. Vodio ga je akademik Rajko Tomović, najcitiraniji jugoslavenski znanstvenik u području tehničkih znanosti. Bio je iskren u svojim pohvalama i još iskreniji u kritikama. Njegove su nam kritike više pomogle od njegovih pohvala. Kvaliteta je MIPRO-a bila u tome što je on bio ničiji i svačiji. Nitko nije na njega mogao staviti šapu unatoč mnogim pokušajima i svatko je mogao doći na MIPRO i realizirati svoju ideju nakon što ju je testirao Znanstveni savjet. MIPRO – to su ljudi koji su ga stvarali. Navest ću samo neke: Mihajlo Filiferović, Mika Lorencin, Branko Souček, Max Predrag Vranić, Predrag Matijević, Mirko Grgas, Marko Pavković, Peter Šuhel, Uroš Stanič, Pavle Oblak, Jadranko Novak, Antun Carić…….

INFOTREND: Kako je i kada došlo do odmaka od mikroprocesorske tehnologije? Na koga se pritom možete najviše osloniti?
PETAR BILJANOVIĆ: To je počelo sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Kuda je išla matica razvoja, tuda je išao i MIPRO. I tu su se vrlo brzo pojavile telekomunikacije, pokretne komunikacije i Internet, već ranije procesno upravljanje, tehnički i inteligentni sustavi te mikroelektronika kao podloga svega čime se bavi MIPRO. To je bilo ono za čim je krenula struka i mi smo išli tim putem. Kada pogledate, vidjet ćete da su naši sponzori i suorganizatori u prvome redu T-HT, VipNET, Odašiljači i veze, Ericsson Nikola Tesla, Nokia Siemens Networks, a kao korisnici ICT-a tu su Končar, HEP, Siemens i ostali. To su najjači subjekti u MIPRO-u i to je odraz stanja u toj industriji. U toj su priči fakulteti prisutni kao oni koji obrazuju kadrove i obavljaju istraživanja, i uvijek su nam bili podrška u stručnoj realizaciji MIPRO-a. Tu je i Institut Ruđer Bošković kao vodeća ustanova u hrvatskoj znanosti i kao sve prepoznatljiviji centar razvoja računalstva.

PETAR BILJANOVIĆ: Koji je razlog da se MIPRO posljednjih godina izravnije počeo baviti temama iz gospodarstva?
Petar Biljanović: Poznata MIPRO-va Strategija razvoja mikroelektronike iz 1986. već je bila gospodarski angažman MIPRO-a u jednoj užoj domeni. Imala je velik odjek u javnosti i preko godinu dana bila je tehnološka udarna tema u tisku, na radiju i na televiziji. To je dokaz da je MIPRO sebe doživljavao kao djelovanje zasnovano na gospodarstvu, tj. mi smo od početka gledali MIPRO i gospodarstvo kao jednu cjelinu.
Imam veliko iskustvo u organizaciji skupova, mnogo ih posjećujem i teško su mi prihvatljivi oni koji imaju neku “fah idiotsku” crtu, koji svoje teme odvajaju od okruženja i realnoga života. Gospodarstvo se zasniva na suradnji. Nedavno su Končar i Vipnet surađivali na projektu dobivanja energije iz vjetra i sunca, napravljen je uređaj za napajanje na načelu obnovljivih izvora koji Vipnet koristi u pokretnoj komunikaciji. I sada vi možete reći da vas nije briga za obnovljive izvore, ali ti su obnovljivi izvori na neki način upravljani. I stoga su naša tema uz ICT i obnovljivi izvori i ekologija. Na ovome su MIPRO-u organizirana i tri zelena događaja. Jednostavno, sve to ide skupa, ne vidim zašto ovdje ne bi došli zeleni ili oni koji se bave obnovljivim izvorima. Primjerice Končar, koji je naš skupni član i jedan od osnivača, vrlo je angažiran na području obnovljivih izvora energije i to je također neko tržište za ICT.

INFOTREND: Kakav će onda biti Mipro za 5 ili 10 godina?
PETAR BILJANOVIĆ: Ako me pitate koje će teme za deset godina biti na MIPRO-u, ja to, naravno, ne znam, ali znam nešto drugo, znam da će to biti one teme koje će biti aktualne. Najveći tehnološki prodori nastaju na sinergiji, kada se nešto iz jedne tehnologije primijeni u drugoj tehnologiji. Recimo, MIPRO je lani otvorio vrata brodogradnji i sada, kada razgovarate s ljudima koji žele ulagati u brodogradnju, oni počnu govoriti o nanotehnologiji jer nema broda bez nanotehnologije koja smanjuje troškove gradnje, održavanja i propulzije. Tehnologije ne možemo razdvajati, brodari koje ne zanima nanotehnologija sami su potpisali svoju propast. Mi se nećemo držati ICT-a na način kojim se pijanac drži plota. Bavit ćemo se svakom novom tehnologijom koja ima tržišnu vrijednost i koja treba ICT kao svoju supstancu.

Kada smo prije nekoliko godina zamolili Ministarstvo gospodarstva da nas podrži, tadašnji državni tajnik toga ministarstva poslao poruku da mu nije jasna veza između ICT-a i gospodarstva

INFOTREND: S obzirom na smjer u kojem se teme šire, ima li MIPRO preduvjete postati nacionalnim događajem…
PETAR BILJANOVIĆ: Naša je ambicija pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije, malo istočnije i malo zapadnije. Nemamo iluziju da će to postati mjesto kamo će masovno dolaziti Nijemci, Francuzi, Englezi, Amerikanci, Kanađani, Japanci – iako ima i njih na MIPRO-u – ali to je nekakva statistička fluktuacija. Međutim jugoistočna Europa da. Slovenci su shvatili mnogo prije nas da će znatno lakše prodati mrkvu Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori nego Engleskoj i mi trebamo to tržište „osvojiti“. Nama dolaze ljudi iz zemalja koje su bile u sklopu Jugoslavije, premda je njima teško platiti troškove puta i kotizacije, ali nadamo se da će se to stanje kod njih popraviti. Ono što bih još rekao i što je bitno jest da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture doista podržavaju MIPRO i da su već niz godina njegovi suorganizatori, pokrovitelji i sponzori. Nemamo, međutim, nikakvu komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, nismo ju nikada uspjeli uspostaviti, a bilo bi to jako važno. Čak je prije nekoliko godina, kada smo tražili da nas podrže, državni tajnik toga ministarstva poslao poruku da mu nije jasna veza između ICT-a i gospodarstva i da ne može podržati ono što radimo.

INFOTREND: Osvrnimo se sada na nedavno održan MIPRO 2012
PETAR BILJANOVIĆ: Ovogodišnji je jubilarni skup bio jako bogat sadržajima, trajao je pet dana, s deset savjetovanja, odnosno konferencija po užim područjima ICT-a, održano je više od 400 referata, autora iz trideset i pet zemalja. Tu je još bila sekcija studentskih radova s lijepim nagradama koje su podijelili Nokia Siemens Networks i Micro - Link.
Pokrenuta je i nova djelatnost nazvana MIPRO INOVA kao sekcija posvećena start-up poduzećima, ali i ostalima. Na desetak savjetovanja, koje sam prije spomenuo, mogli su se prezentirati rezultati istraživačkoga i razvojnoga rada.
To je kratak opis savjetovanja i konferencije na ovogodišnjem MIPRO-u. Što se tiče poučnoga seminarskog dijela, istaknuo bih onaj o primjeni ICT-a u elektroenergetskim sustavima, odnosno u HEP-u. Taj se seminar održava posljednjih 20-tak godina, namijenjen je stručnjacima iz HEP-a ali dođu i stručnjaci iz tvrtki koje su njihovi kooperanti. Seminar o zakonskoj regulativi u kontekstu ulaska u Europsku uniju, ove je godine bio usredotočen na obnovljive izvore energije, odnosno na regulativu u tome području. Ne bismo baš tvrdili da Hrvatska ima neku svoju politiku o obnovljivim izvorima pa je to što radi Končar pionirski posao. Čak kada se hrvatskoj televiziji govori o vjetroelektranama, onda će pokazati negdje na obali vjetroturbinu, ali ne onu na kojoj piše Končar nego nešto drugo. Kao da se sramimo domaćega proizvoda.
Dio izložbe koja je ove godine bila jako bogata bio je posvećen infrastrukturi za istraživačke projekte u sklopu programa Europske unije. Gospodin Karolj Skala uložio je velik napor da u jednome razmjerno kratkom vremenu to realizira, pod kraticom RIDE, u dogovoru s Brusselom. RIDE je, uz MIPRO INOVU, još jedna novost u sadržaju ovogodišnjega MIPRO-a koju namjeravamo nastaviti i razvijati na idućim skupovima. Sve su to bitne društvene teme. Naši okrugli stolovi nemaju namjeru da donose zaključke koji bi bili obvezujući za nekoga jer mi tu kompetenciju nemamo, nego da prezentiraju stajališta koja postoje, da ih učine javnima i da pomognu u prvome redu regulatornim tijelima u njihovu radu.