eGOVERNMENT - PRIMJENA SERVISA RAČUNALSTVA U OBLAKU NA WEB-PORTALE PODRUČNIH I LOKALNIH SAMOUPRAVA

eGovernment u oblaku?

Implementacija i korištenje određenih servisa računalstva u oblaku može unaprijediti postojeće internetske portale jedinica područne i lokalne samouprave, a korisnicima omogućiti neposredniji demokratski oblik komunikacije i suradnje. Tako bi građani mogli postati aktivniji sudionici zajednice, a mogli bi imati koristi i gospodarstveni subjekti.


Doktor sc. Željko Širanović doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na području informacijskih i komunikacijskih znanosti. Radio je u Tehničkom obrazovnom centru i Industrijsko-strojarskoj školi u Zagrebu, zatim u  Zavodu za platni promet i Financijskoj agenciji. Trenutno radi na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Član je Hrvatskog informatičkog zbora. Nositelj priznanja Kristalni globus koji dodjeljuje Hrvatska informatička zajednica.

PIŠE: ŽELJKO ŠIRANOVIĆ

Razina implementacije elektroničkih usluga i servisa na portalima područne i lokalne samouprave može biti pokazatelj koliko je neka zajednica informacijski razvijena i orijentirana prema svojim žiteljima. Kako su samoupravne jedinice ujedno dio neke regije odnosno države, analizom implementiranih e-usluga i servisa može se doći do određenih pokazatelja o njihovoj informacijskoj razvijenosti. To može biti važno pri donošenju i provedbi nacionalnih i regionalnih politika vezanih za razvitak pojedinih javnih e-usluga i servisa potrebnih građanima i poslovnim subjektima.
Europska unija također promiče korištenje računalstva u oblaku u javnim službama i tvrtkama vjerujući da tako može potaknuti i rast BDP-a. Kako je Republika Hrvatska postala članica EU pokazatelji razvijenosti javnih elektroničkih usluga i servisa bitni su zbog donošenja strategija i politika daljnjeg razvitka i usklađivanja javnih elektroničkih servisa i usluga s ostalim članicama.
Modeli elektroničkih usluga definiraju se kroz pet razina:

Informacija: podrazumijeva samo dostupne informacije preko Interneta.
Jednosmjerna komunikacija: uz informacije na Internetu dostupni su razni formulari u elektroničkom obliku koji se mogu pohraniti na računalu, kao i mogućnost njihovog otiskivanja preko pisača.
Dvosmjerna komunikacija: podrazumijeva interaktivno ispunjavanje formulara i prijava uz autentifikaciju pa je moguće pokrenuti i pojedinu usluga ili servis potreban korisniku.
Transakcija: cijela je usluga dostupna na Internetu pri čemu je uz popunjavanje formulara i autentifikacija moguće plaćanje i isporuka potvrde, narudžbe ili drugi oblici potpune usluge putem Interneta.
Targetizacija: javna proaktivna automatizirana usluga bez potrebe da se podnosi zahtjev jer se potrebni podaci za realizaciju takve usluge prikupljaju po službenoj dužnosti.

Politike razvitka usluga i servisa trebaju rezultirati standardizacijom internetskih stranica tijela lokalne i područne samouprave kako bi te usluge i servisi u potpunosti služili potrebama građana i poslovnih subjekata. Uz to postoji i zakonski okvir za pravo pristupa informacijama u kojem stoji da informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, moraju biti dostupne fizičkim i pravnim osobama.
Polazeći s jedne strane od poslovnih funkcija koje su u djelokrugu zajednica područne i lokalne te s druge strane mogućnosti primjene usluga iz računalnog oblaka želimo istaknuti neke od usluga i servisa koji bi se mogli relativno brzo i lako implementirati kroz njihove postojeće portale. Tako bi građani i drugi subjekti bili bolje informirani, mogli bi izravnije i neposrednije odlučivati i zadovoljavati svoje potreba.


Poslovni djelokrug područne i lokalne samouprave
Republika Hrvatska je administrativno podijeljena na 20 županija, 127 gradova (Grad Zagreb ima status kao županija) i 429 općina. Prema Ustavu RH jedinice lokalne samouprave čine općine i gradovi. Županije predstavljaju više jedinice tzv. područne samouprave, ustrojene od općina i gradova. Djelokrug rada općina, gradova i županija je reguliran njihovim statutima i Ustavom. Statutom koji donose općinska, gradska i županijska predstavnička tijela, podrobnije se uređuje samoupravni djelokrug, ustrojstvo, ovlasti i način rada te obavljanje poslova, kao i ostalih pitanja iz djelokruga pojedine samouprave i pripadajućih upravnih službi koje su u njihovom sastavu. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima. Specificiranje i prepoznavanje djelokruga poslova i nadležnosti regionalne i lokalne samouprave bitno je zbog analize, kreiranja strategije i razvojne politike te funkcionalne standardizacije i implementacije potrebnih servisnih i aplikativnih tzv. oblak-rješenja za web-portale županija, općina i gradova. Primjer nepostojanja jedinstvene razvojne politike može se vidjeti već iz neujednačenosti naziva web-sjedišta, a slično je i kod nekih gradova i općina.


Modeli računalstva u oblaku
Računalstvo u oblaku naziv je za model i način sveobuhvatnog brzog i prilagodljivog pristupa konfiguriranim dijeljenim računalnim resursima (npr. mrežama, serverima, spremištima podataka, aplikacijama i servisima) koji se mogu brzo koristiti uz minimalno upravljanje i administriranje ili interakciju s davateljem usluge. Model isporuka oblak-usluga s obzirom na programe, platformu i infrastrukturu, dijeli se na tri modela:

Softver kao servis (SaaS): model u kojemu se za interakciju s udaljenim servisima koriste određene instalirane desktop-aplikacije ili web-preglednici.
Platforma kao servis“ (PaaS): paket operacijskih i drugih softverskih servisa koji korisnicima omogućuju razvoj i korištenje aplikacija smještenih u oblaku (aplikacije, baze podataka i sl.).
Infrastruktura kao servis (IaaS): virtualne platforme odnosno virtualni serveri, skladišta podataka.

Europska unija promiče korištenje računalstva u oblaku u javnim službama i tvrtkama vjerujući da se tako može potaknuti i rast BDP-a

Aplikacije računalstva u oblaku mogu biti gotova programska rješenja opće namjene ili specijalizirane poslovne aplikacije poput praćenja odnosa s korisnicima. Programske platforme omogućuju razvoj i smještaj korisničkih aplikacija u tzv. oblak okruženje. Vlada RH promiče za javnu upravu informatička rješenja temeljena na otvorenom kodu, vjerujući da to može biti generator razvoja lokalne informatičke industrije.
Infrastruktura računalstva u oblaku zamjenjuje stvarnu korisničku fizičku infrastrukturu (poslužitelje, diskove, baze podataka, uređaje za sigurnost). S obzirom na to kako je razvijena infrastruktura računalstvo u oblaku dijeli se na:

Privatni ili interni oblak koji pripada isključivo jednoj organizaciji koja ima potpunu kontrolu nad podacima, sigurnošću i kvalitetom usluga. Resursi se ujedinjuju kroz cijelu organizaciju i obično je taj model prvi korak prema računalstvu u oblaku. Kad se organizacija želi otvoriti prema vanjskom svijetu onda obično implementira usluge oblaka kroz virtualni privatni oblak kojemu se pristupa putem sigurne veze.
Javni oblak gdje dobavljači usluge daju aplikacije, spremišta i ostale resurse na raspolaganje nekom općenitom korisniku što obično i naplaćuju.
Zajednički oblak partnerski dijeli nekoliko organizacija ili zajednica koje imaju određene zajedničke interese ili potrebe. Takvim oblacima mogu upravljati same organizacije ili netko drugi (npr. dobavljač usluga). Troškovi koji proizlaze iz takvog modela (npr. korištenje i održavanje) dijele se između organizacija ili zajednica. Zajednički oblak je javni oblak najčešće pod dobrim nadzorom.
Hibridni oblak je sastavljen od dva ili više različitih privatnih, javnih ili zajedničkih oblaka. Kombinira javne i privatne modele i nudi prednosti različitih razvojnih modela. Hibridni oblak uvodi dodatnu složenost određivanja kako raspodijeliti aplikacije u javnom i privatnom oblaku.


Neovisno o modelima, za primjenu računalstva u oblaku važna je dostupnost servisa i usluga koje se na taj način isporučuju, kao i brzina pristupa Internetu. Isto tako treba voditi računa i o tome da pojedini udaljeni krajevi, npr. otočke općine, možda nemaju takav pristup ili koriste mobilni pristup Internetu. S druge strane, pouzdanost usluge ovisi o pouzdanosti davatelja oblak-usluge kao i o pouzdanosti svih internetskih veza između krajnjega korisnika i davatelja oblak-usluge.
Prelaskom na računalstvo u oblaku moguće je uštedjeti na troškovima vezanim uz IT resurse jer ne treba kupovati hardver, a troškovi softvera koji se najčešće plaćaju unaprijed mogu biti niži u odnosu na razvoj vlastitog rješenja ili kupnje gotovoga. Troškovi održavanja ili nadogradnje također su niži jer se ne mora plaćati prostor za smještaj poslužitelja niti zapošljavati osobe koje će brinuti o njima.
Problem koji se javlja pri uvođenju računalstva u oblaku potencijalno je vezan uz sigurnost i mogućnost gubitka kontrole jer su servisi i usluge smještene u javnom ili hibridnom oblaku. Odabir javnog ili hibridnog modela dovodi do toga da je veći dio aplikacija, mreže, računalnih sustava i podataka pod kontrolom trećih osoba - davatelja usluga.

Problem koji se javlja pri uvođenju računalstva u oblaku potencijalno je vezan uz sigurnost i mogućnost gubitka kontrole jer su servisi i usluge smještene u javnom ili hibridnom oblaku

Informacijske razine
Kada se govori o razini informatiziranosti jedinica područne i lokalne samouprave ne postoji nijedna koja nema vlastitu web-stranicu. Općine, gradovi i županije, kao i njihovi pojedini upravni odjeli imaju na svojim web-stranicama uglavnom dostupne informacije o svojim uslugama (npr. razni pravilnici, obavijesti i sl.). To se na skali mjerila praćenja informatiziranosti koju je utvrdila Europska komisija smatra prvom razinom informatiziranosti. Sljedeću razinu predstavlja jednosmjerna komunikacija koja omogućuje građanima i privrednim subjektima preuzimanje dostupnih formulara u elektroničkom obliku koji se mogu pohraniti lokalno na računalu korisnika i poslije otisnuti na pisaču. U prvom slučaju ne može se govoriti o nekom posebnom rješenju ili servisu računalstva u oblaku. Praktički, riječ je o informacijskim sadržajima koji se realiziraju klasičnim alatima za razvitak web-sadržaja pri čemu se neke, npr. obrasci, mogu preuzeti i pohraniti na korisnikovo računalo.
Primjena aplikacija i servisa računalstva u oblaku prema skali informatiziranosti pripada u višu razinu informatiziranosti, a to su:

- jednosmjerna komunikacija
- dvosmjerna komunikacija
- transakcijske usluge
- automatizirano proaktivna usluga potpuno prilagođena krajnjem korisniku.


Politike razvitka usluga i servisa trebaju rezultirati standardizacijom internetskih stranica tijela područne i lokalne samouprave kako bi te usluge i servisi bili usmjereni prema građanima i služili njihovim potrebama

Transakcijske i automatizirane usluge uglavnom se odnose na određene servise, obrasce i potvrde za koje se obično vežu autentifikacijski servisi računalstva u oblaku. Taj oblik informatizacije više se veže uz realizaciju javnih servisa i usluga državne e-uprave.
Tu se više govori o uslugama i servisima koji se zasnivaju na jednosmjernoj i dvosmjernoj komunikaciji pa se mogu relativno brzo i lako implementirati u postojeće web-portale područne i lokalne samouprave. S druge strane očekuje se da bi efekt implementiranih usluga i servisa vrlo brzo uvidjeli i prepoznali zainteresirani subjekti. Građani bi imali koristi u smislu bolje informiranosti, izravnijeg i neposrednijeg odlučivanja i ostvarivanja svojih potreba.

Mogućnost jednosmjerne komunikacije
Jednosmjerna komunikacija najčešće obuhvaća online novosti te razne jednostavne online obrasce ili upitnike. Gotovo svaka jedinica lokalne samouprave ima vlastite web-stranice na kojima se mogu pronaći najnovije informacije vezane za rad tog lokalnog tijela. To su uglavnom birokratsko-administrativne informacije poput zaključaka, odluka ili akta koje donose nadležna tijela, lokalna vijeća ili skupštine.
Kod takvog tipa komunikacije bilo bi dobro kada bi web-stranice područne i lokalne samouprave sadržavale informacije ili poveznice na druge privatne, javne i zajedničke oblake u zajednici. Odnosno na one koji su od lokalnog značaja i u okviru samoupravnog djelokruga obavljaju ili neposredno ostvaruju potrebe građana i poslovnih subjekata. To su obično informacije koje se odnose na uređenje naselja i prostorno-urbanističko planiranje, komunalno gospodarenje, na skrb o djeci i socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, civilnu i protupožarnu zaštitu, i sl. Web-stranica lokalne samouprave trebala bi biti servis koji na pregledan i inteligentan način nudi poveznice prema drugim web-sjedištima, preko kojih građani mogu doći do potrebnih informacija kao što su raspored rada liječnika primarne zdravstvene zaštite, komunalnog poduzeća, kulturnih i sportskih udruga i društava i sl.

Usluge i servisi
koji se zasnivaju
na jednosmjernoj i
dvosmjernoj komunikaciji
mogu se relativno brzo
i lako implementirati
u postojeće webportale
područne i
lokalne samouprave

No, online obrasci mogu se iskoristiti i za prikupljanje određenih povratnih informacija od članova zajednice. Obrasci se koriste gotovo na isti način kao i svaka druga web-stranica. Mogu biti vrlo jednostavni s pitanjima koja traže odgovor da-ne pa sve do onih složenijih. Svaka anketa može imati mogućnost uvida u trenutno stanje. Obrasci mogu imati ugrađene dodatne interaktivne elemente poput: polja za unos informacija, za izbor, akcijske gumbe i sl. Mogu ih koristiti građani i drugi zainteresirani subjekti kako bi izrazili svoje mišljenje, želje, sugestije, pohvale, prijedloge, kritike i sl. Mogu poslužiti i za prikupljanje mišljenja anketiranjem o nekoj određenoj temi (npr. zadovoljstvo komunalnim uslugama).

Web-stranica lokalne samouprave trebala bi biti servis koji na pregledan i inteligentan način nudi poveznice prema drugim web-sjedištima, preko kojih građani mogu doći do potrebnih informacija kao što je npr. raspored rada liječnika primarne zdravstvene zaštite, komunalnog poduzeća, kulturnih i sportskih udruga, društava i slično.

Različiti događaji unutar zajednice, kao što su npr. kulturne ili sportske priredbe mogu se jednostavno organizirati pomoću web-baziranih kalendara. Za takvo informiranje najčešće služe plakati koji se postavljaju na oglasne ploče, nakon čega obično slijedi usmeno prenošenje informacija, a ponekad se koristi i elektronička pošta. Problem je što se plakati i obavijesti obično postavljaju samo na određena mjesta (npr. na općinskoj oglasnoj ploči) pa ih ne može svatko vidjeti. To se može jednostavno riješiti web-baziranim kalendarima koji se mogu napraviti nakon kreiranje javnog korisničkog računa na nekom od servisa iz oblaka. Svi događaji koji se objave na kalendaru mogu biti dostupni svim članovima zajednice. Nakon toga treba samo proširiti informaciju da svatko u zajednici zna za web-bazirani kalendar (npr. Yahoo ili Google kalendar). Tako su sve informacije o bilo kojem relevantnom događaju u zajednici promptno dostupne svima. U kalendar se mogu jednostavno unijeti i promjene pa svatko tko ga pogleda može to odmah vidjeti. Naprimjer, ako se otkaže neki događaj ili pomakne termin - sve to se jednostavno rješava preko web-baziranog kalendara. Prednosti web-baziranih kalendara su:
- mogućnost slanja alarmnih obavijesti pretplatnicima na e-poštu, mobilni uređaj i slično.
- sinkronizacija kalendara (npr. Microsoft Outlook, CalDav i sl.) i na raznim mobilnim uređajima koji imaju te mogućnosti
- dijeljenje rasporeda među korisnicima različitim načinima dijeljenja kalendara (javno dijeljenje, dijeljenja po određenim grupama i sl.)
- mogućnost dodavanja raznih kalendara kojima može pristupiti više korisničkih grupa
- kalendari mogu imati različite razine pristupa tako da im mogu pristupati samo određeni korisnici.


Mogućnosti dvosmjerne komunikacije
Kako bi informacije brzo i jednostavno dolazile do građana bitna je adekvatna komunikacija. Svaki put kada bilo koja grupa ljudi u zajednici treba međusobno komunicirati i surađivati web-bazirane aplikacije mogu biti dobar način da se putem elektroničke komunikacije aktiviraju građani i potakne njihovo kreativno razmišljanje. Slanjem i primanjem kreativnih informacija lokalna zajednica može bolje reagirati, dati nove poslovne prilike te načine rješavanja pojedinih lokalnih problema. Lokalne vlasti tako mogu postati dobri upravitelji koji brinu o interesima zajednice, a ne da budu birokratski gospodari koji pune proračun.
Jedan od tipičnih servisa računalstva iz oblaka koji se može svrstati u kategoriju dvosmjerne komunikacije je elektronička pošta. Tim se servisom može znatno poboljšati komunikacija prema tijelima područne i lokalne samouprave, lokalnim ispostavama državnih upravnih tijela, odnosno općenito u društvenoj zajednici. Adekvatan način primjene elektroničke pošte može dati velike prednosti za cijelu zajednicu, susjedstvo, sportske timove i edukacijske ustanove.

Korištenje tradicionalnih aplikacija elektroničke pošte (npr. Microsoft Outlook i Windows Mail i sl.) može biti problematično ako se te aplikacije nalaze na stolnom računalu u uredu ili u kući jer korisnik nije uvijek za svojim računalom. Bolje rješenje za komunikaciju putem elektroničke pošte u zajednici je web-bazirana e-mail aplikacija (npr. Gmail, Microsoft Hotmail, Yahoo Mail i sl). Web e-mail baziranim aplikacijama, koje su riješene kao servis računalstva u oblaku može se pristupati s bilo kojeg računala ili pametnog telefona ako postoji veza na Internet. Pomoću web-preglednika moguće je provjeriti i slati e-mail poruke koje se spremaju unutar oblaka, jednako kao da se koriste tradicionalne desktop aplikacije za elektroničku poštu. Elektroničke poruke preko web-baziranih e-mail aplikacija iz računalnog oblaka mogu se primiti i slati od kuće, posla ili s bilo kojeg drugog mjesta. Neke zajednice čak imaju posebne web-bazirane e-mail račune samo za komunikaciju s njima.
Jedan od korisnih servisa koji može poslužiti za dvosmjernu komunikaciju u zajednici su internetski forumi. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima pri čemu sve nalikuje na oglasnu ploču. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u skupine prema aktualnim temama. Poruka poslana na jedan forum vidljiva je samo na njemu. Forum se uglavnom sastoji od nekoliko kategorija unutar kojih korisnici otvaraju pojedine teme. O svakoj temi se diskutira pisanjem poruka, odnosno objavljivanjem postova. Svi razgovori i diskusije ostaju sačuvani na forumu dok ih moderator ne izbriše. Postoji mogućnost dodavanja prava korisnicima foruma, ograničavanje čitanja pojedinih ili svih diskusija i sl.
Pomoću programa za vođenje diskusije moguće je ostvariti bolju povezanost građana u lokalnoj zajednici čak do razine mjesnog odbora kao i olakšati rad unutar mjesnih odbora. Jednostavno i lagano mogu se dogovoriti termini skupština, međusobno dijeliti različiti podaci, izvještaji, statistike itd. te diskutirati oko različitih problema. U tim diskusijama mogu sudjelovati i građani. Ono o čemu treba voditi računa jest da se na forumima, diskusijama i socijalnim grupama mogu susresti razni ljudi dobrih i loših namjera, zbog čega takav model komunikacije treba kontrolirati.

Primjena aplikacija i servisa računalstva u oblaku u zajednici mogla bi omogućiti sudjelovanje u različitim raspravama još većeg broja građana koji tako mogu podijeliti svoja mišljenja o stanju u zajednici i eventualno ponuditi nova rješenja pojedinih problema

Područna i lokalna samoupravna tijela generiraju mnoga izvješća i brojne dokumente koje često moraju sastavljati i pisati u suradnji s drugima. Dobro rješenje za suradnju na izvješću su servisi online kolaboracije. Umjesto slanja Microsoft Word dokumenta drugim suradnicima (npr. županijskim, gradskim ili općinskim vijećnicima) putem elektroničke pošte, mogu se koristiti web-bazirani programi za obradu teksta iz računalnog oblaka. Većina tih aplikacija omogućuje osim teksta i umetanje fotografija, tablica i grafikona. Svaki takav servis omogućuje da onaj tko ima ovlasti može nešto dopuniti ili promijeniti u dokumentu pri čemu ostali sudionici mogu tu promjenu odmah vidjeti i eventualno komentirati. Rezultat je kvalitetan dokument koji odražava istinsku prirodu suradnje na projektu.
Upravna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave rade na raznim projektima. Većina njih radi barem na jednom većem projektu koji se sastoji od pojedinih manjih dijelova, od kojih svaki ovisi o završetku prethodnih zadataka. Praćenje svih individualnih zadataka, trošenje financijskih sredstava, tijek i dinamika projekta može biti važna informacija, ne samo za građane već i za privredne subjekte. Za vođenje i upravljanje projektima i projektnom dokumentacijom, mogu se koristiti pogodni alati iz računalnog oblaka. Svaki član projektnog tima može individualno raditi na svom dijelu izvješća. A kad su svi individualni dijelovi izvješća gotovi voditelj tima i ostali zainteresirani mogu pogledati cijelo izvješće ili pojedine dijelove.
Često dinamika dorade takvih projekata može utjecati i na poslovne odluke privrednika u toj zajednici (npr. informacija o dovršenju određene komunalne infrastrukture). Praćenje projekta i dinamika izvještavanja zainteresiranih subjekata u zajednici može se pojednostaviti pomoću web-baziranih aplikacija za upravljanje projektima. Članovi projektnog tima mogu otvoriti aplikaciju s bilo kojeg mjesta i tako pristupiti određenim datotekama. Ovlaštene osobe potom mogu dodavati i ažurirati projektne zadatke, označiti što je dovršeno, dodavati i objaviti informacije o naplati za pojedine zadatke i sl. Budući da je aplikacija za vođenje projekata u računalnom oblaku, svaki član tima vidi isti gantogram i isti popis zadataka. Podaci unutar datoteke odmah se osvježe čim neki član projektnog tima unese promjenu. Mnoge aplikacije za upravljanje projektima imaju dodatne funkcije kao što su web-bazirano dijeljenje datoteka, oglasne ploče, praćenje vremena i troška projekta i sl., tako da uvid u projekt mogu imati izabrani predstavnici građana, a po potrebi i ostali građani.

Sudjelovanje građana
Računalstvo u oblaku podrazumijeva niz Internet/intranet servisa, aplikacija i usluga široke primjene. Internetske stranice općina, gradova i županija trebale bi omogućiti poveznice prema široj paleti elektroničkih usluga i servisa, kako bi građani i drugi zainteresirani subjekti mogli s jednog mjesta doći do korisnih informacija i servisa u svojoj zajednici. Vlasti područne i lokalne samouprave mogu imati koristi od internetskih servisa računalstva u oblaku jer preko njih se poboljšava informacijska učinkovitost, pružaju i proširuju usluge građanima. Prihvaćanjem i primjenom internetskog načina komuniciranja može se osnažiti suradnja i poslovanje između subjekata zajednice. Primjena aplikacija i servisa računalstva u oblaku mogla bi omogućiti sudjelovanje još većeg broja građana u različitim raspravama gdje mogu izraziti svoje mišljenje o stanju u zajednici i eventualno ponuditi nova rješenja problema.
Usluge i servisi računalstva u oblaku koji se zasnivaju na jednosmjernoj i dvosmjernoj komunikaciji mogli bi se relativno lako i brzo implementirati u postojeće web-portale lokalne i područne samouprave i njihovih upravnih tijela. Građani bi imali koristi zbog bolje informiranosti, pri izravnijem i neposrednijem odlučivanju i ostvarivanju potreba. Implementirane usluge i servisi mogli bi prepoznati i prihvatiti i građani i gospodarstvenici.
Građani lokalne zajednice mogli bi prihvatiti usluge i servise koje im nudi lokalna i područna samouprava na svojim internetskim stranicama i tako prepoznati one koje im nastoje pomoći. Prihvaćanjem i uvođenjem novih modela internetske komunikacije i suradnje pruža se mogućnost usmjeravanja prema građanima biračima, a ne birokraciji.