PROFESIJA JE SPREMNA ZA PRIMJENU

Pravni ekspertni sustavi

Nitko se ne veseli parničnom ili kakvom drugom sudskom postupku. Osim što su dugotrajni, skupi i neizvjesni, njima rukovode više ili manje motivirani i pripremljeni stručnjaci. Greške su moguće i skupe. Postoji li alternativa?

Usprkos tendencioznom podnaslovu, pozitivno-pravni propisi koji u Republici Hrvatskoj reguliraju sudske i druge službene postupke te govore o zastupanju osoba pred sudom nisu se bitno promijenili desetljećima. Utjecaj informacijske tehnologije na pravo, barem u domeni sudskih i drugih zakonom reguliranih postupaka još je minoran i zaustavlja se na regulaciji elektroničkog potpisa koji se gotovo i ne primjenjuje u domaćoj praksi.

Ipak, razvoj događaja ukazuje kako postoji šansa da nam budućnost donese značajne promjene. Najviše se očekuje od primjene ekspertnih sustava koji bi za početak trebali olakšati posao pravnim profesionalcima. Iako prava umjetna inteligencija još nije na vidiku - bez obzira na to što o tomu misle hrabri futurolozi poput Raymonda Kurzweila koji dolazak AI-ja, odnosno tehnološke singularnosti predviđa za dvadesetak godina - šire društvene promjene uzrokovane upotrebom informacijske tehnologije zahvaćaju sve društvene pore pa tako i pravosuđe.
Kompletna pravna profesija zrela je za primjenu novih informatičkih usluga jer većina sudova i odvjetničkih ureda već iskorišćuje neke od dobrobiti informacijskih tehnologija, doduše, tek na rudimentaran način.


Umjetna inteligencija u pravnom segmentu još nije na vidiku.

Nakon dugogodišnjeg razvoja, ovih dana je napokon predstavljen e-spis, dugogodišnji nacionalni projekt informatizacije sudova, ne samo u vulgarnom daj-mi-printer-i-internet smislu već kao prilagođeno rješenje za upravljanje dokumentima (document management system). U stvarnosti, taj je projekt tek skromni korak naprijed, a njegov razvojni tijek bolje ilustrira naše navike, otpore i strahove od novoga negoli mogućnosti koje pruža tehnologija. Drugim riječima, dok zakoni i pravilnici reguliraju postupke kao da smo u XIX. stoljeću, nikakva nas tehnologija ne može sama prebaciti u XXI.

Situacija je slična i s druge strane sudnice. Svaki odvjetnički ured koji nastoji raditi kvalitetno ima neki sustav pohrane podataka i pretraživanja brda dokumenata koji se vrlo brzo nakupe i u najjednostavnijim parnicama. Tko je ikad malo duže prosjedio u odvjetničkom uredu zna da se važni dokumenti često oštete ili zagube, a i razina pripremljenosti odvjetnika na ročištima ponekad je vrlo niska. Na učestalost tih pojava zasigurno utječe nemar, no poplava relevantnih podataka, normativni stampedo zakonodavca i žestoka konkurencija što tjera odvjetnike da gomilaju spise, znajući da će naplatiti možda četvrtinu svog posla, sigurno ne pridonose kvaliteti njihovog rada. Automatizirani sustavi za pohranu i pripremu dokumenata danas su nužni svakom pravnom profesionalcu.

Predmet ovog osvrta su zanimljivi informacijski sustavi koji ne samo što olakšavaju posao odvjetnicima i sucima već mogu umjesto njih obaviti i dio posla. Riječ je o ekspertnim sustavima odnosno alatima koji identificiraju i statistički obrađuju obrasce na osnovi kojih mogu donijeti odluku pomoću kriterija i pravila kojima se služe stručnjaci u drugim područjima.

Od posljednjeg osvrta na tu tematiku u domaćem stručnom tisku proteklo je gotovo deset godina pa je zanimljivo primijetiti u kojem su se smjeru razvijali ti sustavi.
U ranijem osvrtu prikazali smo dva sustava - GetAid i SplitUp. To su namjenski ekspertni sustavi koje je razvila kompanija JustSys uz suradnju Sveučilišta Ballarat u australskoj saveznoj državi Viktoriji. SplitUp tako koristi gotovo stotinu varijabli kako bi mogao donijeti procjenu o šansama klijenta pri pokretanju brakorazvodne parnice i imovinsko-pravnih zahtjeva koje parničari mogu imati jedan prema drugom. Ipak, budući da je ponekad teško podvesti konkretan slučaj pod nekakva generalizirana pravila, odnosno uvažavajući činjenicu da je svaki slučaj specifičan za sebe, trebalo je omogućiti da ekspertni sustavi uče na sudskoj praksi. Tako se ekspertni sustav trenira da na osnovi podataka o rezultatima prethodnih parnica prilagodi donošenje odluka kako bi buduće odluke bile preciznije.



Ekspertni sustavi omogućuju efikasniju organizaciju poslovnih procesa

Pravna je profesija već zrela za primjenu novih informatičkih usluga

U Ujedinjenom kraljevstvu razvijeni su sustavi ASHSD-II, Judge, The Latent Damage Project i Shyster. ASHSD-II je hibridni pravni ekspertni sustav koji kombinira pravila i case-based reasoning metodu na području engleskog bračnog prava. Judge je ekspertni sustav na području kaznenog prava za kaznena djela ubojstva (namjere i nehaja), teške tjelesne ozljede i drugih kaznenih djela protiv života i tijela.
Shyster je pravni ekspertni sustav razvijen u Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri. Originalno razvijen na temelju doktorske disertacije Jamesa Popplea, Shyster pripada u podskupinu tzv. legal analysis expert-systems, za razliku od legal-retrieval systems, a u odnosu na dosad spomenute primjere zamišljen je za primjenu na području privatnog prava - u analizi trgovačkih ugovora, na području intelektualnog vlasništva itd. Za korisnika, sustav generira izvještaj koji daje prognozu ishoda slučaja na temelju referenciranih i analiziranih slučajeva sličnih zadanom.


Uza Sveučilište Ballarat nalazi se i tehnološki park u kojem start-up kompanije rade na komercijalizaciji pronalazaka

Koliko su ti ekspertni sustavi precizni?
GetAid implementiran u saveznoj državi Viktoriji sredinom prošlog desetljeća, koji je bio prvotno namijenjen odabiru kandidata za besplatnu pravnu pomoć, ima preciznost od preko 98%. U pet stotina predmeta procjena GetAida se od službene odluke sudova razlikovala u samo 2% slučajeva koji su poslije podrobnom provjerom izdvojeni kao granični slučajevi. Zato su australske savezne vlasti odlučile taj sustav uvesti i u preostalih sedam saveznih država.
Ipak, nekima se može činiti da je poput liječništva i odvjetništvo posebno regulirana profesija otporna na društvene promjene zbog svoje specifične društvene uloge. Ta uloga jamči da ni odvjetnike baš kao ni liječnike ne mogu jednostavno zamijeniti strojevi i računalni programi koliko god bili dobro napisani. Činjenica je da mnogi danas ulaze u parnične i druge sudske i upravne postupke bez ikakvog stručnog savjeta. Kao što može uzeti lijek na svoju ruku, laik može pokušati i sam riješiti spor u svoju korist, no uz profesionalnu pomoć šanse za pozitivan ishod su mnogostruko veće. Budući da si mnogi ne mogu priuštiti adekvatnu profesionalnu pomoć, u razvijenim društvima u porastu su institucionalizirani oblici besplatne pravne pomoći kroz pravne klinike koje nastaju u okviru pravnih fakulteta i drugih institucija.
Već smo istaknuli da je pravna profesija izrazito konzervativna. To je s jedne strane potpuno razumljivo s obzirom na zaštitnu ulogu koju pravni profesionalci imaju u društvu. Ipak, konzervativizam često služi za prikrivanje nesposobnosti održavanja koraka s društvenim razvojem. Ta pojava je dobro poznata svima koji proučavaju pravnu povijest i komparativno pravo. Slično se događalo i ranije u pravnim sustavima s dužom tradicijom i boljom reputacijom od našega.


Australsko sveučilište svjetski je lider u razvoju ekspertnih sustava u području pravne prakse

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća britansko je pravosuđe naručilo softver kako bi olakšali posao imigracijskoj službi. Taj je program na osnovi podataka o kandidatu interpretirao propise o imigraciji i prosuđivao je li je pojedinac pogodan postati novi kraljičin podanik. Reakcija pravnog establishmenta bila je snažna i očekivano negativna jer su uz taj program i laici mogli prilično efikasno rješavati imigracijske dozvole, što je dotad u britanskom sustavu bilo rezervirano za pravne profesionalce. Nakon nekoliko mjeseci usijane debate ipak je postalo jasno da upotreba programa ne ugrožava status pravnika. Štoviše, sam alat je omogućio bržu i efikasniju obradu slučajeva.
Slično se zbilo i u SAD-u kad je sredinom devedesetih tvrtka Quicken (poslije poznatija kao jedna od Microsoftovih akvizicija) razvila program namijenjen širokom tržištu nazvan Family Lawyer. Godine 1999. teksaški je sud zabranio daljnju distribuciju tog programa smatrajući da je riječ o nadripisarstvu. U potezu karakterističnom za praktično i utilitarno common law pravosuđe, nadležni prizivni sud je ubrzo ukinuo zabranu, poprativši svoju odluku pozivanjem na ustavno pravo koje svakom pojedincu garantira slobodu informiranja.
Ekspertni sustavi zaista nisu prijetnja pravnim profesionalcima kao što nisu ni liječnicima, inženjerima ili poslovnim ljudima drugih profila. Na trenutnoj razvojnoj razini to je moćno oruđe koje profesionalcima daje relevantne informacije i olakšava donošenje operativnih odluka te odlično sredstvo za ubrzanje ponavljajućih, rutinskih poslova koji ionako ne bi trebali oduzimati vrijeme visoko obrazovanom kadru. Ima li pak previše liječnika ili odvjetnika jasno je da će implementacija ekspertnih sustava razotkriti taj višak. Konačno, visoki stupanj zaposlenosti vrhunski obrazovanog kadra sam po sebi ne znači ništa ako ti ljudi obavljaju poslove za koje su sposobni i slabije obrazovaniji jeftiniji djelatnici ili pak strojevi. U doba elektroničke trgovine i instantne komunikacije, galopirajuće globalizacije i stvaranja jedinstvenog svjetskog tržišta, teško je opravdati takvu neefikasnost.

Automatizirani sustavi za pohranu i pripremu dokumenata danas su nužni svakom pravnom profesionalcu

Dakako, u praksi svih zanimanja postoje situacije na koje se ne može šablonski primijeniti neki postojeći kriterij. Ekspertni sustavi još nisu umjetna inteligencija i ne mogu donijeti vlastitu, diskrecijsku odluku u slučajevima koji izlaze iz okvira postavljenih prethodnim iskustvom i parametrima programiranja – tako da se odvjetnici ne trebaju plašiti elektroničke konkurencije. Ipak, zanemariti napredak na tom području uistinu bi bilo kratkovidno. Pravni ekspertni sustavi su dostupniji i pouzdani pri davanju kvalitetnog pravnog savjeta što i sudsku praksu čini ujednačenijom. Tako se podiže razina pravne sigurnosti, što je ionako temeljna funkcija pravosuđa.



Teksaški sud najprije je zabranio, a onda dopustio komercijalnu upotrebu pravničkog softvera

Na kraju treba istaknuti da su pravni sustavi po prirodi stvari uglavnom specifični i teritorijalno vezani, tako da od ekspertnih sustava pisanih i treniranih za pravne sustave određenih zemalja u hrvatskim okvirima ima malo koristi. Treba se nadati da će se i kod nas naći zainteresirani stručnjaci koji će ovu uzbudljivu tehnologiju razviti i prilagoditi hrvatskom pravnom sustavu.

Strah od konkurencije
Kako je pokazao sudski postupak protiv tvrtke Quicken u Texasu krajem 1999. američki se pravni sustav nije uplašio elektroničkih pravnika. U zasad hipotetskom slučaju nastanka hrvatskog softverskog paketa koji bi nudio pravno savjetovanje, sličan ishod nije nimalo zagarantiran, a evo i zašto.
Postojeći propisi, uz sitne iznimke, jamče apsolutni monopol odvjetničkoj struci za davanje pravnih savjeta uz naplatu. Ne treba smetnuti s uma da osim odvjetnika postoje i brojni pravni profesionalci koji nisu članovi Odvjetničke komore. Konkretno, nisu jasni stručni razlozi zbog čega se neki korporativni pravnik, pravnik iz državne uprave ili bivši sudac ne bi mogao baviti pravnim savjetovanjem iz područja svojeg djelovanja. Jedino je jasno da monopol nikad ne donosi kvalitetniju uslugu niti ne pogoduje potrošačima.