KOJI SU TRENDOVI TRENUTNO AKTUALNI I ŠTO IZRANJA NA HORIZONTU?

Produktivnost u pokretu

Na što bi IT-tvrtke koje se bave mobilnom tehnologijom trebale obratiti pozornost i kamo bi trebale usmjeriti svoje resurse?

PIŠE MATE STRGAČIĆ

Pametni telefoni opremljeni Wi-Fi-jem, GPS-om, barcode skenerom, RFID-čipom, kamerom visoke rezolucije i sličnim high-tech uređajima svuda su oko nas. A kad se jedan hardverski tako moćan i kompaktan uređaj koristi na području s dobrom pokrivenošću Wi-Fi i 3G (a uskoro i s 4G) mreža otvaraju se nezamislive mogućnosti.

Pokušaj zabrane korištenja pametnih telefona za pristup tvrtkinim resursima bilo s interne ili vanjske mreže, osuđen je na neuspjeh

Ono što posebno ohrabruje u vezi mobilne tehnologije je njen dugoročni potencijal. Njome se koriste sve mlađi uzrasti, generacije koje će u bliskoj budućnosti postati aktivna radna snaga. Dok starijima koji nisu odrastali s mobitelima pametni telefoni služe uglavnom za pozive i SMS poruke, mlađe su generacije mnogo prijemljivije pa tu tehnologiju koriste puno praktičnije. To su razlozi koji potiču tehnološke tvrtke da se prilično samouvjereno posvete upravo tom poslovnom segmentu ne brinući o nedostatku potencijalnih klijenata u budućnosti.
Koji su trendovi trenutno aktualni i što izranja na horizontu? Na što bi IT-tvrtke koje se bave mobilnom tehnologijom trebale obratiti pozornost i kamo bi trebale usmjeriti svoje resurse?

BYOD, MDM i EMM
Neslavno bi završio pokušaj da korisnicima potpuno zabranimo korištenje pametnih telefona za pristup tvrtkinim resursima bilo s interne mreže ili kroz vanjske, često otvorene Wi-Fi mreže. Zanemarivanje ili stihijski pristup tom, uvjetno rečeno, problemu sigurno će rezultirati još većim sigurnosnim incidentima.

Implementacija BYOD koncepta inicijalno će povećati troškove IT-odjela, ali će se kasnije isplatiti kroz povećanu produktivnost

Trend Bring Your Own Device (BYOD) u kojem zaposlenici koriste vlastite uređaje za pristup tvrtkinim resursima, prvi je put spomenut još 2004. godine, ali je u širu praktičnu primjenu ušao tek posljednjih godina. Na taj je trend vrlo propulzivno utjecao napredak na području tehnologije pametnih telefona koji se danas sa svojim hardverskim specifikacijama mogu ravnopravno nositi i s klasičnim računalima.
Teško je izračunati ukupne uštede ili gubitke koji nastaju uvođenjem BYOD koncepta. Po jednom izračunu, poslodavac može uštedjeti godišnje po zaposleniku od 1000 (u Njemačkoj) do 3000 američkih dolara (u SAD-u), ali to ovisi o nizu faktora, prvenstveno o prirodi tvrtkine djelatnosti.
Implementacija BYOD koncepta inicijalno će povećati troškove IT-odjela, ali bi se u kasnijim fazama trebala isplatiti kroz povećanu produktivnost zaposlenika. BYOD zahtijeva mnogo rigidniju sigurnosnu politiku jer njegovim uvođenjem IT-odjel mora omogućiti pristup tvrtkinoj infrastrukturi nizu novih uređaja (i različitih proizvođača i s različitim operacijskim sustavima) dok istodobno neovlaštene korisnike (i hakere) mora zadržati izvan perimetra. Ti su zahtjevi iznjedrili dva potpuno nova područja – Mobile Device Management (MDM) te Enterprise Mobility Management (EMM). Glavna zadaća takvih alata jest omogućiti legitimnim korisnicima pristup tvrtkinim resursima (kroz njihove vlastite uređaje) uz istodobno blokiranje neautoriziranih, a ujedno služe i za grupno podešavanje password, remote wipe i enkripcijskih politika na uređajima. BYOD trend sigurno se neće prekinuti pa se razvoj MDM i EMM alata - koji su još prilično rudimentarni - pokazuje kao vrlo perspektivno područje, a budućnost im vjerojatno leži u integraciji s kolaboracijskim i document management sustavima poput Microsoftovog SharePointa.

Najbrže rastući globalni sustav bežičnog povezivanja
Procijenjeno je da je već 2008. godine postojalo više uređaja spojenih na internet nego što je bilo ljudi na Zemlji, a druga procjena govori da će do 2020. biti spojeno na internet više od 50 milijardi uređaja! Pod uređajima podrazumijevamo ne samo usmjernike (routere) i poslužitelje, već i različite tipove senzora te uređaje za koje se baš otprve i ne bi reklo da su spojivi s internetom - poput klima-uređaja i televizora. I sve to zahvaljujući trendu Internet of Things tehnologiji koja je popularno nazvana treći val kompjutorizacije i najbrže je rastući globalni sustav povezivanja bežičnih senzora i kontrolnih uređaja.
Što se sve može povezati najbolje pokazuje sljedeći primjer - jedna danska start-up tvrtka razvila je sklop koji se priključi na kravu i preko interneta na aplikaciju smještenu na poslužitelju šalje niz podataka (oko 200 MB godišnje po životinji) tako da farmer uvijek ima ažurne podatke vezane za svoju trčeću imovinu. Podaci se šalju virtualnom poslužitelju smještenom na Windows Azure, popularnu Microsoftovu PaaS i IaaS cloud-platformu.
Spoj naizgled nespojivog tipičan je primjer kako će se vrlo vjerojatno razvijati stvari u budućnosti. Uspjeh tvrtki koje razvijaju mobilne aplikacije ovisit će prvenstveno o mašti i imaginaciji njihovih menadžera, a tek će na drugom mjestu biti vještina njihovih razvojnih inženjera.
U okruženju gdje će se sve veći broj uređaja spajati na internet, pametni telefoni i tableti imat će ulogu centralnog huba - koji će povezivati više takvih uređaja - te portala za njihovu kontrolu i konfiguraciju. Tehnologija koja bi ovakvu komunikaciju trebala omogućiti (bluetooth, Wi-Fi, GPS, NFC…) je već implementirana kod novih mid-end i high-end pametnih telefona.

Nativne ili web-aplikacije?

Kad govorimo o aplikacijama za pametne telefone i tablete treba napraviti razliku između nativnih i web-aplikacija. Nativne se instaliraju na uređaj dok se web-aplikacijama pristupa kroz neki web-pretraživač poput Internet Explorera. Razvoj nativnih aplikacija je u startu malo skuplji u odnosu na web-aplikacije, a kada se uzme u obzir činjenica da se jedna takva aplikacija razvija za pojedinačnu platformu te da se za svaku drugu mora razvijati od početka - stvar postaje financijski neisplativa. Web-aplikaciji se može prići s bilo koje platforme dok god imamo dovoljno ažuran internetski pretraživač što je financijski znatno isplativije rješenje. Prednost nativnih aplikacija jest što uvjetno rečeno imaju bolje performanse jer se izvršavaju lokalno na uređaju dok performanse njihovih web-pandana ovise o nizu faktora, a prvenstveno o brzini podatkovne veze između pametnog telefona i poslužitelja na kojem se aplikacija nalazi. Očekuje se da će bolja pokrivenost 3G i 4G signalom s introdukcijom novijih verzija HTML-a (6, 7…) potpuno ukloniti taj nedostatak. Ozbiljan problem web-aplikacija je što u većini slučajeva ne mogu pristupati hardveru pametnog telefona (kameri, GPS-u, G-senzoru…) za razliku od nativnih koje hardver koriste potpuno transparentno. Razlog tog ograničenja web-aplikacija je prvenstveno sigurnost. Zbog toga su nativne aplikacije jedini izbor ako aplikacija mora pristupati core funkcijama uređaja.
Dakle, izbor između nativne i web-aplikacije ovisi o nizu faktora, a prvenstveno o tomu što točno i koliko brzo želimo da aplikacija može izvesti i kojim mogućnostima pametnog telefona joj želimo dati pristup.

Bežično zdravlje i beskontaktno plaćanje
Iznimno prominentan segment Internet of Things trenda je i Wireless Health model koji bi trebale omogućavati sve brojnije healthcare aplikacije kojima je osnovna zadaća praćenje fizioloških parametara pojedinca u svrhu pravodobnog otkrivanja zdravstvenih poteškoća. Na liječenje kroničnih bolesti se utroši gotovo trećina sredstava zdravstvenog proračuna razvijenih zemalja, a takvi bi sustavi na tom području trebali donijeti znatne uštede prevenirajući hospitalizaciju i vrlo često skupe dijagnostičke pretrage.
Drugi tip aplikacija koji će u budućnosti sasvim sigurno biti sve više zastupljen su aplikacije za mobilno beskontaktno plaćanje. Dosad je najveći implementation stopper za širu primjenu takvih Mobile Payment sustava bila sigurnost podataka. No, s obzirom na to da su ti problemi uglavnom uklonjeni sasvim je sigurno da će beskontaktno plaćanje biti sve zastupljenije.
I na kioscima jednog našeg novinskog izdavača možemo vidjeti POS aparate s PayPass simbolom, a sve više banaka izdaje kreditne kartice koje imaju mogućnost beskontaktnog plaćanja tako da možemo reći da je riječ o već aktualnom trendu.
Standard, odnosno aplikacija koja se najviše razmahala na tom području je Google Wallet App (opširnije o Google Wallet App sustavu čitali ste u Infotrendu broj187).



Uz to što ima najveći broj širokopojasnih mobilnih konekcija, Azija (ako ne računamo Afriku) pokazuje najveći potencijal za daljnji razvoj tog područja sa samo 18% zasićenosti tržišta. Europa je na trećem mjestu s prilično dobrim zasićenjem tržišta i stabilnim rastom od 49% godišnje.

U okruženju gdje se sve veći broj uređaja spaja na internet, pametni telefoni i tableti imat će ulogu centralnog huba

Područja koja bi još mogla postati prilično važna u budućnosti su Asset Tracking - sustavi za praćenje tvrtkinog inventara te interne socijalne mreže poput Microsoft SharePointa ili Yammera, tako da bi se na jednom mjestu mogla objediniti znanja svih relevantnih i kompetentnih zaposlenika neke tvrtke što bi moglo znatno poboljšati produktivnost pojedinaca te podići kredibilitet cijele tvrtke. Jasno je da bi takvom fondu znanja pojedinci morali imati pristup s terena i to čim im zatreba neka informacija. To implicira upotrebu pametnih telefona ili tableta koji su kompaktni pa ih zaposlenik stalno nosi sa sobom.
Integriranje svih tih elemenata u siguran i funkcionalan sustav bit će pravi izazov za svaki IT-odjel, a tu će im biti od velike pomoći različiti MDM i EMM alati. Manje tvrtke čiji se IT-odjel sastoji od jednog ili dvojice polivalentnih informatičara zasigurno će morati angažirati vanjskog partnera dokazanog na području implementacije mobilnih rješenja. Riječ je o iznimno dinamičnom području tako da trendovi koje smo spomenuli mogu pokazati određena odstupanja, a uz njih se mogu pojaviti i neki novi, posve neočekivani koncepti.

Nova usluga - m-kupi

Početkom rujna predstavnici Zagrebačke banke, Konzuma i Tiska predstavili su u zagrebačkom centru Cvjetni novu Zabinu uslugu m-kupi za koju treba na pametni telefon instalirati m-zaba aplikaciju za bankarstvo putem mobitela.
Postupak je vrlo jednostavan. Želite li plaćati putem mobitela upozorite blagajnicu i na svom pametnom telefonu pokrenite m-zaba aplikaciju pa unutar nje odaberite opciju m-kupi. Aplikacija će generirati barkod koji će blagajnica skenirati i teretiti vaš tekući račun za iznos kupnje. Uz račun dobivate i potvrdu o plaćanju zbog kontrole troškova. Korisnici ove usluge iznimno su zadovoljni jer znatno ubrzava i pojednostavljuje naplatu. Mogu se čuti tek manji prigovori jer se pri pokretanju m-zaba aplikacije čak i na području s dobrim 3G signalom čeka tridesetak sekundi za uspostavu komunikacije s bančinim poslužiteljem.
Zasad taj način plaćanja važi samo na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska, no ako tu uslugu potrošači dobro prihvate možda se ubrzo pojavi i na drugim prodajnim mjestima.
M-kupi aplikacija je razvijena u suradnji Zagrebačke banke i tvrtke Asseco, a implementacija je trajala oko dva mjeseca. M-zaba aplikaciju za mobilno bankarstvo trenutno primjenjuje više od 200.000 korisnika što pretočeno u postotke iznosi oko 80% hrvatskog tržišta. Tijekom promocije nove usluge, članica uprave Zagrebačke banke, Danijela Roguljić-Novak naglasila je da je Hrvatska po primjeni direktnih kanala za financijske transakcije poput bankomata, interneta i mobilnog bankarstva u samom europskom vrhu.