SPAMCOP.NET

Spamolovka

Iako se čini da s vremenom dobivamo sve manje spamova, površan pogled u spam-mape pružatelja e-mail usluga govori da taj oblik komercijalnog elektroničkog uznemiravanja ne jenjava

PIŠE MARIN ROŽIĆ

Izraz spamming označava zloupotrebu elektroničkih sustava za razmjenu poruka kako bi se putem njih slale reklame odnosno netražene komercijalne poruke. Iako je taj pojam najšire prepoznan kao sinonim za e-mail-spam, razvoj mobilnih telekomunikacija omogućio je i instant messaging spam, spamanje news grupa, spam putem blogova, mobilnih telefona pa čak i preko neželjenih faks-poruka.
Pita li se još netko zašto je fenomen spama toliko raširen i kako spameri nalaze ekonomsku računicu koja bi opravdavala njihovo u najvećem dijelu civiliziranog svijeta kažnjivo ponašanje, razlog je što takav oblik marketinga ima minimalne operativne troškove i relativno nizak rizik od kaznenog progona, usprkos bombastičnim naslovima o multimilijunskim dolarskim i višegodišnjim zatvorskim kaznama.
Kako su danas tehnologija i vještine da bi se postalo spamer široko dostupne ne samo vrhunski tehnički obrazovanim stručnjacima, već praktički svakom zainteresiranom, ne čudi kontinuirani rast te iritantne pojave koja negativno djeluje na produktivnost i na troškove poslovanja. Osim ISP-ova koji kontinuirano dograđuju svoje kapacitete kako bi se borili s povećanim prometom i zahtjevima za pohranu podataka i obični korisnici gube sve više vremena filtrirajući na razne načine svoje sandučiće.



SpamCop je vodeći svjetski servis za prijavu spama

Što je SpamCop?
SpamCop.net je besplatni servis za prijavu spama koji omogućuje svima koji zaprime nezatraženu komercijalnu elektroničku poruku da prijave incident ISP-u - tvrtki pružatelju internet-usluga pošiljatelja takve poruke. SpamCop osnovao je 1998. godine Julian Haight koji taj servis održava i nakon što ga je 2003. preuzela tvrtka IronPort Systems. Tu je tvrtku pak 2007. kupio Cisco, čime je SpamCop praktički postao njegov servis.
SpamCop servis funkcionira na temelju prijava primatelja spama. Korisnici koji zaprime spam, kao i pružatelji usluga pristupa internetu i drugi pozvani su da prijave adrese pošiljatelja SpamCop servisu. SpamCop na temelju tih dobrovoljnih prijava stvara crnu listu pošiljatelja - SpamCop Black List. Treba napomenuti da je kreiranje popisa spamera na osnovi prijave incidenta i IP-adrese kontroverzni pristup njihovu otkrivanju zbog tehnika kojima se služe pri slanju poruka, što uključuje i krivotvorenje headera email poruka. To može zavarati SpamCop, slične servise i programe pa na crnim listama mogu završiti i legitimni mail serveri, što može znatno otežati razlikovanje legitimnih poruka i pošiljatelja od onih neželjenih.
SpamCop provjerava adrese spamera analizom zaprimljenih logova, no u servis je ugrađen svojevrsni sigurnosni prekidač. Iako se svaki pošiljatelj spama inicijalno blokira jer se IP-adresa s koje je odaslan spam svrstava na crnu listu SpamCop servisa, sustav će brzo provjeriti je li s te adrese stigao kakav novi spam pa će ako je riječ o izoliranom incidentu ukloniti IP-adresu s popisa blokiranih. To je posebno korisno kod novootkrivenih infekcija malicioznim programima ili sigurnosnih propusta, kad se zamijeti tendencija povećanja napada s određene adrese koji jenjavaju nakon otklanjanja crva i ostalih malicioznih programa koje spameri koriste pri svojoj raboti.
Od onih koji prvi put prijavljuju spam preko usluge SpamCop Parsing and Reporting sustav traži ručnu prijavu incidenta i provjeru IP-podataka kako ne bi došlo do greške ili namjerne zloporabe. Nove korisnike koji se služe automatiziranim alatima za prijavu spama, one koji prijavljuju poruke koje nisu spam ili pogrešne adrese otkud spam dolazi sustav može odbiti.



Statistike o detektiranim spam-porukama



SpamCop je 2007. preuzela tvrtka Cisco


SpamCop je 2007. preuzela tvrtka Cisco

Kako postati korisnik?
Da postanete korisnik SpamCop servisa treba se registrirati i prihvatiti njegove uvjete pri ispunjavanju spam-prijava. Ta je usluga besplatna, a žrtvama spaminga pruža i određenu satisfakciju.
Onima koji imaju pop3 SpamCop omogućuje i smtp servere za primanje i slanje elektroničke pošte te filtriranje prometa od neželjenih poruka. Ta usluga košta tridesetak američkih dolara godišnje, a ako se odlučite za više usluga mogući su i dodatni popusti.
U proteklih je nekoliko godina oko SpamCop servisa narasla je velika zajednica više-manje zahvalnih korisnika. Zasigurno je pomogao mnogima, no što je popularniji to je veća mogućnost da i sam postane žrtvom spamera i njihovih nalogodavaca. Na forumima koji prate SpamCop mogu se pročitati iskustva korisnika koji su zbog angažmana pri prijavljivanju počinitelja sami postali žrtve još žešćeg spamminga, a ima i negativnih komentara na općenitu efikasnost takvih servisa. Iako su uglavnom anegdotalni i nepouzdani ti se komentari mogu shvatiti kao još jedan dokaz u prilog tvrdnji da se spam razvija i prilagođuje pa je za cyber-kriminalce i dalje privlačan posao.