ERPII - Značajan tehnološki napredak ili IT-Iluzija?

Upravljanje potencijalima poduzeća

Predvidivi razvoj osnovne informatičke infrastrukture proizvodnih tvrtki

PRIPREMIO NIKO MAJDANDŽIĆ


Autor, prof. dr. sc. Niko Majdandžić, član je  Hrvatske akademije tehničkih znanosti, razreda za informacijske sustave. Radio je u SOUR-u Đuro Đaković na poslovima pogonskog inženjera, rukovoditelja pripreme alata, upravitelja proizvodnje, direktora radne organizacije, potpredsjednika za razvoj i zamjenika generalnog direktora. U jednom mandatu bio je prodekan za razvoj te u dva mandata dekan Strojarskog fakulteta. Predavao je na poslijediplomskim studijima na Ekonomskom i Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, na Mašinskom fakultetu u Tuzli i Mašinskom fakultetu u Zenici. Bio je mentor 12 magistarskih i 5 doktorskih radova. Objavio je 150 znanstvenih radova i napisao 12 knjiga. Autor je originalnog modela višerazinskog planiranja i terminiranja -VRPT.

Mnogobrojni novi softverski proizvodi - potrebni za postizanje konkurentnosti i uključivanje u informacijsko društvo - najavljuju ili rješavaju razno-razne probleme u informatizaciji proizvodnih i uslužnih tvrtki. To je u Europskoj uniji definirano Digitalnom agendom do 2020. godine koja treba omogućiti izlaz iz gospodarske krize i pripremu EU za iduće desetljeće ostvarenjem gospodarskih i društvenih pogodnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu.
S obzirom na to da su programski sustavi ERP (Enterprise Resource Planning) opravdano prihvaćeni i većinom uspješno primijenjeni kao osnovna informatička infrastruktura proizvodne tvrtke, treba analizirati njegov daljnji razvoj koji dolazi kao nadogradnja sustava (prošireni ERP, ERPII, ERPIII, inteligentni ERP) kroz razvoj paralelnih programskih sustava u tehničkoj domeni (razni CA-programski sustavi, umjetna inteligencija, modeli optimalizacije) ili u poslovnoj oblasti (CRM-upravljanje odnosima s kupcima, SRM-upravljanje odnosima s dobavljačima, BI-poslovna inteligencija, BP-plan poslovanja, BPR-redizajn poslovnih procesa itd.). Posebne razlike u definiranju i poimanju daljeg razvoja ERP-sustava nastaju (ne samo u Hrvatskoj) upravo na pristupima temeljenim na tehničko-tehnološkim i proizvodnim zahtjevima te zahtjevima poslovnih procesa (upravljanje poslovanjem, analiza rezultata poslovanja, optimiranje financijskih rezultata i tijekova prihoda i troškova kao i priljeva i odljeva).
Ako tomu dodamo nove proizvodne strategije, nove menadžmentske metode i alate, postaje složeno kako izabrati IT-proizvode koji integrirani u ERP-sustave mogu u značajnoj mjeri pridonijeti povećanju efikasnosti poslovanja uz najmanje ulaganje. Temeljem 30-godišnjeg iskustva na razvoju ERP-sustava ovim se radom pokušava pojasniti sadržaj ERPII-sustava i njegovo mjesto u informatizaciji proizvodne tvrtke, kao i ostvareni rezultati na koracima njegovog razvoja.

Nedostaci postojećeg ERP sustava za potrebe suvremene proizvodnje
Uvođenjem ERP-sustava, koji se počeo primjenjivati kao koncept informatizacije proizvodnih tvrtki od 1990. godine, osim integracije podataka u zajedničku podatkovnu bazu integrira se i sam proces. Na slici 1 prikazan je primjer integracije procesa u razvoju, projektu, konstrukciji, prodaji, pripremi proizvodnje, nabavi i skladištu. Pritom razlikujemo internu i eksternu integriranost. Interna integriranost znači integraciju procesa u ERP-sustavu radi skraćivanja vremena izvedbe i ponavljanja istih poslova na više funkcija, kao i integraciju tehničkih, pripremnih, proizvodnih, računovodstvenih i financijskih podataka. Eksterna integriranost podrazumijeva integraciju ERP-ova svih tvrtki povezanih na zajedničkim poslovima.



Slika 1: Primjer integracija procesa pripreme u proizvodnji

U odnosu na pojedinačne neovisne informacijske sustave (informatički otoci) primjena ERP-sustava donosi neposredno i posredno mjerljive efekte.
Osim toga ERP-sustav podiže organizacijsku razinu i odgovornost, omogućuje lakšu kontrolu kvalitete rada svih izvršitelja na obradi informacija, standardizaciju radnih postupaka, jasniju podjelu odgovornosti i preciznije praćenje izvršenja zadataka. Tijekom primjene ERP-a u njegovom osnovnom sadržaju pokazalo se da treba ponešto doraditi i ukloniti nedostatke koji su se pojavili kao potreba praćenja cjelokupnog organizacijskog i tehnološkog razvoja te primijeniti nove mogućnosti koje pruža brzi razvoj IT-tehnologija. To su uglavnom:
• ERP je interno orijentiran na podatke i procese u tvrtki dok mu elektroničko poslovanje i novi programski sustavi (CRM, SRM) omogućuju integraciju s kupcima, kooperantima i dobavljačima.
• Osim ERP-a u poduzećima postoje i značajno se primjenjuju samostalni programski sustavi iz tehničke (PLM, CAD, CAM…), proizvodno-planske (MS-Project, PRIMAVERA…) ili poslovne oblasti (CRM, SRM, BP…) koji ne koriste direktno podatke iz ERP-sustava niti izlazne rezultate svog rada prenose direktno u ERP-sustav što njihovu efikasnu primjenu čini složenom i ograničava je vremenski.

Primijenjeni ERP-sustavi donijeli su neposredno i posredno mjerljive efekte u odnosu na pojedinačne neovisne informacijske sustave

Primjena ostalih novih IT-softverskih proizvoda koji rade neovisno o ERP-u zahtijeva dodatno vrijeme za punjenje potrebnim podacima i vođenje računa o zajedničkom šifarskom sustavu te unosu njihovih rezultata u ERP-sustav. ERP u svom standardnom obliku - zbog različitih zahtjeva ne samo u drukčijim već i u istim tipovima i vrstama proizvodnje - ima značajne razlike i posebne zahtjeve za informatičkim rješenjima pojedinih procesa.
Može se reći da ERP sadrži puno relevantnih podataka i tvrtka je njima vrlo bogata, ali prema novim potrebama i poprilično siromašna integriranim informacijama iz različitih programskih sustava (slika 2). Informacije su temelj za znanje, a kvalitetne odluke se temelje na znanju. U ERP-sustavu su u odnosu na postojeće IIS do 1990. godine rasli opsezi i količine podataka, ali se povećavao i jaz između podataka i integriranih informacija.



Slika 2: Bogatstvo podacima i nedostatak integriranih informacija u ERP sustavu

ERPII
Spomenuti nedostaci i razvojne potrebe za dogradnjom i proširenjem ERP-sustava rješavali su se i rješavaju na dva načina:
• Proširenjem ERP-ovih mogućnosti (integracija sa samostalnim programskim sustavima, dogradnja i dodavanje novih podsustava kao i modula za rješavanje posebnih zahtjeva)
• Definiranjem ERPII-sustava s potrebnim internim i eksternim integracijama na određenoj razini razvoja tvrtke kao nadogradnja ERP-a.
I za prvi i za drugi način teško je reći kad neka tvrtka ima ERPII. Izgradnja ERPII je kontinuirani razvojni proces i nije moguće reći kad je završen kao ni za razvoj proizvoda ili tehnologije. Već same definicije ERPII ukazuju na nove informacijske procese koji se nadograđuju na postojeći ERP. Ti su procesi počeli 2000. godine. Može se reći da je izgradnja ERPII dodatna interna integracija gotovih programskih samostalnih sustava i ERP-a te eksterna integracija ERP-a s ostalim ERP-sustavima kupaca i dobavljača zasnovana na web-tehnologijama i SOA-i (Service Orijented Architecture).
Prema Gartneru ERPII je poslovna strategija i skup domenskih industrijski posebnih aplikacija koje izgrađuju vrijednosti u odnosima kupca i dioničara omogućujući i optimizirajući zajedničke operacijske i financijske procese unutar tvrtke i među tvrtkama.
Međutim, ciljevi tih eksternih integracija kao i međusobnih samostalnih programskih sustava i programa te ERP-sustava su različiti za različite proizvodne tvrtke. Možda bi bila prihvatljiva definicija da je ERPII sustav u kojemu su u proizvodnoj tvrtki svi primijenjeni programski sustavi (BP, CRM, SRM, MRPII, CAD/CAM, CAPC, EXCEL…) kao i hardverski IT-proizvodi (RFID, RF, tableti, pametni mobiteli, računala u oblacima) primijenjeni za efikasno funkcioniranje procesa pripreme, proizvodnje i poslovanja, integrirani u ERP (ERPI) sustav tako da za svoj rad koriste njegove podatke, te rezultate rada vraćaju u ERP-ove informacijske procese i omogućuju direktnu komunikaciju s ERP-sustavima drugih poslovno povezanih tvrtki.
U svakom slučaju govori se o proširenju mogućnosti i funkcionalnosti ERP-sustava.


Slika 3: Primjer ERP-sustava (ERPINS sustav tvrtke Informatički inženjering - ININ iz Slavonskog Broda) s nekoliko proširenja i internih integracija za metalnu i elektro proizvodnju.



Slika 4: Rebalans plana prema trenutnoj gotovosti i prognozi očekivanog trajanja za izabrani radni nalog



Slika 5: Rezultati terminiranje rada peći za sušenje

Novi moduli u ovom proširenom ERP sustavu su:

  • Novi moduli u osiguranju kvalitete i izrada certifikata proizvoda
  • Održavanje kapaciteta s izradom plana preventivnog održavanja i planskih popravaka povezanih s terminiranjem proizvodnje u cilju proračuna raspoloživih kapaciteta te sa statističkim pokazateljima rezultata eksploatacije i održavanja opreme (pouzdanost, raspoloživost, srednje vrijeme do kvara, srednje vrijeme između kvarova)
  • Praćenje proizvodnje i radnog vremena korištenjem barkod-čitača, RF-terminala ili RFID-uređaja s direktnim povezivanjem planirano-ostvareno
  • Planiranje i terminiranje proizvodnje koje koristi podatke iz ERP-a i vraća ih nakon obrade u ERP za potrebe ostalih podsustava, pogotovo za posebne zahtjeve kontrole proizvodnih procesa u tvrtki
  • Dio e-poslovanja s kupcima koji imaju tu mogućnost (ponude, fakture)
  • Automatsko generiranje sastavnice nakon izrade nacrta u CAD-u, integracija CAD-a (samo Windchill) i ERP-a
  • Integriranje proračuna proizvoda, automatsko generiranje tehničkih podataka i unos u sastavnicu ERP
  • Automatsko generiranje tehnologije prema reprezentantu i integracija CAM sustava za plazma rezanje i ERP.



Slika 6: Shema integracije Windchil-ERP (ERPINS)



Slika 7: Proračun proizvoda i izbor materijala te prijenos podataka u bazu ERP sustava

U cilju boljeg razumijevanja prikazat ćemo neke ugrađene nove module ili povezivanje s postojećim gotovim samostalnim programskim sustavima.
U ERP je integriran sustav višerazinskog planiranja i terminiranja – VRPT koji preuzimajući osnovne podatke iz ERP-a izrađuje i vraća u ERP osnovne planove odjela, planove izvršitelja u odjelima s prijavom gotovosti danog zadatka, planove montaže ili faza s planovima proizvodnih organizacijskih cjelina, planove potreba materijala i ugradbenih jedinica, terminski plan kapaciteta sa zadacima svim proizvodnim kapacitetima uz prikaz raspoloživih i zauzetih kapaciteta u željenom vremenskom razdoblju, kao i stanja gotovosti prema prijavama gotovosti barkod-čitačima u proizvodnji. Uz te standardne mogućnosti poznatih sustava planiranja i terminiranja VRPT omogućuje proračun očekivanih promjena rokova u planovima uvjetovanih kašnjenjem ili ranijim završetkom aktivnosti pripreme ili operacije u montaži ili proizvodnji prema primjeru na slici 4.
Isto tako sustav VRPT otvoren je za ugradnju modela za terminiranje posebnih kapaciteta gdje je primjer rješenja za peći za sušenje prikazan na slici 5. Posebni zahtjevi kod terminiranja peći su: od početka operacije do završetka proces traje neprekidno, vrijeme trajanja operacija ovisi o sastavnici proizvoda (sadržaju pojedinih materijala i količini podređenih proizvodnih elemenata ), maksimalnoj količini određenih tipova proizvoda koji se mogu raditi istovremeno u peći i naponskom nivou, te se ono računa za svaki proizvod a kapacitet peći je dvodimenzionalan: pored vremena tu je i zapreminski smještaj proizvodnih elemenata s istim ili manjim vremenom trajanja.
Na slici 6 shematski je prikazan primjer integracije ERP i PDM sustava riješenog za sustav Windchill.
Sustav za upravljanje podacima o proizvodu - PDM služi konstruktorima za upravljanje podacima (modelima, crtežima, dokumentima). Dio tehničke dokumentacije je i sastavnica proizvoda koja pokreće pripremu i proizvodnju u poduzeću.
Na slici 7 je primjer automatskog proračuna, prema kupčevim zahtjevima, i provjere radnih karakteristika opruge, izrada kalkulacije prema izabranom materijalu te automatsko otvaranje šifre i prijenos podataka o proizvodu u bazu ERP-a.Na slici 8 je prikazan primjer automatskog proračuna normativa i generiranje tehnoloških operacija u drvnoj industriji prema reprezentantu i ugrađenim formulama za različite parametre proizvodnog elementa.
Na slici 9 prikazan je model integracije tabličnog kalkulatora EXCEL i ERP sustava.



Slika 8: Automatsko generiranje tehnoloških postupaka prema reprezentantu



Slika 9: Shema integracije EXCEL-ERP



Slika 10: Integracija tehnoloških i proizvodnih procesa s računovodstvenim podacima za izradu modela financijskog plana i rezultata poslovanja.

ERP-sustav sadrži mnogo relevantnih podataka i tvrtka njima može biti bogata, ali ipak siromašna integriranim informacijama iz različitih programskih sustava

Prednosti sustava ERPII i uvjeti uvođenja
Kod proširenja ERP-sustava evidentne su brojne prednosti i iz samih primjera:

  • kraće vrijeme pripreme proizvodnje i manje grešaka na relaciji projekt-konstrukcija-priprema proizvodnje kao i brže, pravodobno naručivanje materijala i usluga
  • kraće vrijeme pripreme i prijenosa podataka iz sustava u sustav
  • manje dokumenata i prepiski među odjelima i izvršiteljima
  • kontrola svih radnih procesa u odnosu na kvalitetu i rokove u tvrtki i tvrtkama povezanim na zajedničkom poslu
  • brza izrada financijskih planova u varijantama i dobivanje promjena prema promjenama u osnovnom planu i planu proizvodnje
  • sve promjene u proizvodnji vezane uz resurse i promjene rokova automatski se odražavaju i na plan poslovanja i ostvarenje plana u tom razdoblju
  • uvodi se standardiziranost u izbor pojedinih samostalnih programskih rješenja unutar tvrtke i u tvrtkama povezanim na zajedničkom poslu
  • prema stanju planova u odnosu na planirano moguće je dobiti očekivane rokove završetka te uz dodatna angažiranja kooperacije i vlastitih kapaciteta nove očekivane rokove i troškove za svaku plansku varijantu.

Na slici 10 prikazan je način izrade poslovnih planova iz kojeg se mogu ocijeniti efekti na primjeru izrade financijskih planova poslovanja prema rezultatima stanja resursa, osnovnog plana i terminskog plana proizvodnje te dobivanje pokazatelja poslovanja prema dinamičkom planu i trenutnom stanju proizvodnje.
Na shemi su prikazani integrirani tehnološki, nabavni, proizvodni i računovodstveni procesi, podaci integrirani s financijskim podacima i modelima za računanje poslovnih podataka u analizi stanja poslovanja. Prednosti ovog integriranog sustava su:

  • Početni godišnji plan poslovanja izrađuje se u varijantama gdje se u elemente poslovnog plana automatski prenose ugovoreni poslovi, poslovi u ponudama i procjene očekivanih potražnji kupaca
  • Ostali poslovni elementi se unose posebno, ako nisu povezani u ERP (kamate, dividende …)
  • Prema ugovorenim rokovima isporuke u osnovnom planu raspoređuju se aktivnosti pripreme, unatrag od rokova isporuke, a za proizvodnju se izrađuje terminski plan prema tehnologiji i raspoloživim kapacitetima
  • Prema ugovorenim ili procijenjenim rokovima te mogućnostima njihovog ostvarenja u proizvodnji izrađuju se varijante godišnjeg plana te dobivaju ukupni planovi ili za izabrano razdoblje. Na osnovi analize rezultata poslovanja obavljaju se korekcije i izrađuju nove varijante plana od kojih se određuje važeći godišnji plan poslovanja.
  • Praćenjem svih procesa i promjena u ERP-u se automatski prikazuju novi dinamički planovi s mogućnosti usporedbe rezultata u odnosu na važeći plan.
  • Posebno se mogu definirati koristi od eksternih integracija (CRM, SRM) u ostvarenju mogućnosti upravljanja i kontrole tvrtki povezanih zajedničkim poslovnim interesima.

Može se reći, tvrtke kojima je cilj razvoj informatizacije i imaju kadrove sa znanjem za odabir puta i programskih sustava za njegovo ostvarenje, ERPII je značajni tehnološki korak naprijed. A za one koji ga uzimaju kao modni informatičko-tehnološki trend postat će još jedna skupa razvojna iluzija.

Stanje i primjena u svijetu i kod nas
Tehnološki gledano, mnogi autori navode veći broj mogućih integracija programskih sustava, novih IT-proizvoda ili metodologija u ERP kao pretpostavku za izgradnju ERPII sustava:

  • Integracija MRPII, CAD/CAM i CIM u ERP
  • Integracija CRM, SRM, BP i BI u ERP
  • Intenzivan razvoj mreža i komunikacija
  • Novi podaci (slika, zvuk, multimedija)
  • Novi modeli za upravljanje radnim procesima (CAPC-ERP)
  • Nove baze i skladišta podataka
  • Novi protokoli i WWW
  • Nova grafička sučelja i ERP
  • Novi mrežni servisi
  • E-poslovanje i ERP
  • Računala u oblacima.

Vodeći proizvođači ERP-sustava - SAP, Oracle, QAD, Lawson, PeopleSoft, Mapics, Navision, Scala i drugi već su značajno prisutni na razvoju ERPII ostvarujući te integracije.
A najveći svjetski proizvođači već su u svoje ERP-sustave ugradili te integracije te ih ovisno o korisnicima kroje pri uvođenju prema specifičnim potrebama korisnika i za određene proizvođače programskih sustava koji se integriraju u ERP.

Kako izabrati IT-proizvode koji integrirani u ERP-sustave mogu značajno pridonijeti učinkovitijem poslovanju uz najmanja ulaganja?

Prema saznanju na osnovi tvrtki s kojima komuniciram kod nas i u Bosni i Hercegovini u početnoj fazi primjene ERPII su: Aluminij d.d. Mostar (integracija planiranja i terminiranja i ERP, integracija procesa mjerenja i dodavanje dodataka u elektropećima za lijevanje i ERP), Končar mjerni transformatori d.d. ( integracija CAD-Windchill i ERP, integracija EXCEL-ERP, integracija planiranja i terminiranja i ERP), Končar elektronički visokonaponski aparati d.d.(integracija ukupnog procesa pripreme proizvodnje i ERP), Končar metalne konstrukcije d.d., (integracija CAM-plazma rezanje i ERP), Instrumentarija d.o.o. Zagreb (integracija sustava terminiranja i ERP), ĐĐ-Termoenergetska postrojenja (planiranje zavarivanje toplinske obrade i ispitivanje i ERP, atesti ugrađenog materijala i ERP, atesti zavarivača i ERP, integracija EXCEL i ERP za razmjenu podataka s kooperantima, projektnim biroima, investitorima, nadzornim organima i vlasnikom i ERP), Werkos d.o.o, Osijek (integracija rada i održavanja opreme kao i rezultata rada na gradilištu i ERP) i ESCO-FOFONJKA d.o.o. Bjelovar (integracija proračuna proizvoda, kalkulacije i ERP, plan poslovanja i ERP).
Značajna rješenja ostvarena su u SDI Lipovljani d.d. koja su nažalost, u recesiji proizvođača drvne industrije ostala na proizvodnji pilanske građe te ne koriste mogućnosti koje su bile razvijene u dogradnji ERP-sustava.

Očekivani razvoj
U daljnjem razvoju ERP sustava može se očekivati praćenje i uključivanje u opći tehnološki razvoj koji se već najavljuje kao četvrta industrijska revolucija:

  • Izgradnja tvrtki bez papira s digitalnom komunikacijom
  • Razvoj komunikacija i integracije stroja sa strojem i čovjeka sa strojem - pri automatizaciji i robotizaciji proizvodnog procesa strojevi će sami javljati u sustav gotovost i broj napravljenih komada, vrijeme početka i završetka, probleme u radu i zastoje zbog kvara (digitalne tvrtke)
  • Komunikacije ERP-sustava međusobno kao i ERP-sustava i raznih institucionalnih informacijskih sustava (carine, javnih uprava, porezne uprave, ministarstva, komora, istraživačkih institucija, EU-institucija itd.)
  • Prilagodba ERP-sustava aditivnoj proizvodnji i drugim novim vrstama tehnoloških procesa

Očekuje se sve učestalije uključivanje umjetne inteligencije (ekspertni sustavi, neuronske mreže, genetički algoritmi) i modela za optimizaciju procesa.

STUDIJA SLUČAJA

KONČAR-Mjerni transformatori d.d. Zagreb

Dr. sc. Davor Pavlić, dipl.inž.stroj.
Rukovoditelj IT odjela (CIO)

a) Prije prelaska na novi poslovni sustav Končar-Mjerni transformatori koristili su poslovni sustav AS-400 koji se i danas primjenjuje u nekoliko poduzeća grupe KONČAR. Glavni razlozi koji su nas primorali da prijeđemo na novi poslovni sustav bili su prestanak razvoja sustava AS-400 i problemi s održavanjem kako programskog dijela tako i fizičkih poslužitelja. Potreba za prelaskom na novi poslovni sustav javila se je još krajem prošlog desetljeća, ali s obzirom na specifičnosti proizvodne djelatnosti odluka je donesena nakon što su razjašnjeni svi preduvjeti.
b) Osnovni uvjeti pri odabiru poslovnog sustava odnosili su se na mogućnost integracije sustava za upravljanje podacima o proizvodu koji se koristi u Tehničkom odjelu te mogućnosti planiranja i terminiranja cjelokupnog proizvodnog procesa.
c) Uvođenje novog poslovnog procesa bilo je podijeljeno u dvije faze. Prva je obuhvaćala procese vezane uz ERP, a druga uz ERPII. Za uvođenje novog poslovnog sustava bio je određen voditelj projekta te ključni korisnici unutar svakog odjela. Zadaća voditelja bila je voditi cjelokupni projekt, a ključni korisnici su bili zaduženi za pojedine procese unutar odjela. Takvim pristupom smo većinu kadrova rasteretili mnogih poslova oko toga.

Pitali smo korisnike
a) Kakav ste poslovni informacijski sustav koristili ranije? Kada i kojim povodom ste osjetili da postojeći sustav ne zadovoljava vaše potrebe?
b) Koji su bili osnovni zahtjevi i potrebe za dogradnju ili nabavku novog sustava s elementima interne ili eksterne integracije iz sadržaja sustava ERPII?
c) Kako se proces dogradnje ili uvođenja odrazio na tekuće poslovanje, je li bilo teškoća oko prilagodbe kadrova?
d) Dosadašnja iskustva u primijenjenim modelima ERPII, polučene prednosti i koristi.
e) Vaši daljnji planovi u razvoju ERPII sustava ?

Ipak, najviše je posla bilo u trenutku kada smo istodobno koristili novi i stari poslovni sustav. Tu su ljudi bili maksimalno opterećeni jer se je svaka transakcija morala dvaput upisati - prvi put u stari sustav, a drugi put u novi. Takav je pristup bio neophodan, kako zbog provjere točnosti novog sustava, tako i zbog nesmetanog odvijanja svih tekućih poslova.
d) Uvođenje novih poslovnih procesa unutar ERPII sustava treba podijeliti u što više neovisnih koraka. Tako se jedan veliki proces koji nije ni jednostavan ni lagan, može lakše sagledati, pojedini koraci se brže završavaju, a time se ujedno povećava i vjerojatnost završetka cjelokupnog procesa. U današnje vrijeme više nije upitno omogućuju li nam informacijski sustavi jednostavnije poslovanje ili ne, samo je pitanje kako će tvrtke biti primorane krenuti u to. Što se prije počne s uvođenjem informacijskih sustava to će tvrtke brže postići konkurentnost na tržištu.
e) Daljnji poslovi vezani uz razvoj ERPII odnose se na uvođenje sustava za upravljanje dokumentima (Document Management) kojim bi se trebao zaokružiti cilj postizanja tvrtke bez papira (e-company).


Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja d.o.o. Slavonski Brod

Nenad Mileusnić
dipl. ing. stroj.
ITCS manager

a) U početku smo koristili nekoliko međusobno nepovezanih sustava baziranih na jeziku clipper i dbf bazi podataka. No, ti sustavi više nisu uspješno podržavali rastuće potrebe poslovnih procesa pa je prijetila opasnost od urušavanja dijelova sustava uslijed nedostatka adekvatnog održavanja. Za navedena rješenja više nismo iznalazili načine proširenja i uklapanja prema drugim naslonjenim sustavima i potrebama strane grupacije čiji smo postali član. Zamijenili smo ih sustavom baziranom na Oracle bazi i prilagođenim klijentskim aplikacijama razvijenim po našim zahtjevima. Sve veći broj naslonjenih eksternih sustava i potrebe za trenutnom provedbom transakcija ponajviše na otvorenom skladišnom prostoru ponukale su nas na traženje rješenja u pravcu ERPII.
b) Osnovni zahtjevi su fizičke prirode, dosadašnji uredsko orijentirani pristup više nam nije udovoljavao, tragali smo za načinom da ERP transakciju obavimo na mjestu njenog događanja. Drugi osnovni zahtjev potjecao je od vanjskih sustava na koje nismo mogli utjecati. Trebalo je iznaći dovoljno fleksibilno rješenje prilagodljivo vanjskom okruženju tvrtke.
c) Poteškoća je bilo samo u inicijalnoj fazi no nakon prvih i dojmljivih rezultata te stvaranja kritične mase krajnjih korisnika koji su anticipirali rješenje ono je postalo zamašnjak procesa. Visoka specijalizacija u sferi primjenjivanih dijelova rješenja mogla se riješiti samo uz prisutnost eksperata iz pojedinih područja. Ulogu koordinacije i sukladnog djelovanja nekoliko cjelina zadržali smo za vlastite resurse kako bismo implementirano rješenje mogli i samostalno dopunjavati, usavršavati no opet uz suradnju s ekspertima za pojedina područja.
d) U našem području primjene udovoljavajući primarnom zahtjevu odvijanja transakcije na otvorenom skladištu materijala, dakle na samom mjestu nastanka, artikle smo označavali barkod-oznakama, ručnim bežičnim industrijskim računalima i specifičnim rješenjem bežičnih pristupnih točaka koje su osigurale dinamiku kretanja skladišnih djelatnika. Pri izradi barkod-oznaka vodilo se računa o ekstremnim vremenskim uvjetima i zahtjevima trajnosti oznaka, kod ručnih računala o njihovoj robusnosti, dok je kod komunikacijskog rješenja bila bitna fleksibilnost u industrijskom okruženju i značajkama prostora. Tek uskom suradnjom eksperata iz više područja postigli smo željenu funkcionalnost i skladno djelovanje svih elemenata sustava.
e) Snažnije povezivanje s vanjskim sustavima, fleksibilnija veza prema office skupini paketa prisutnih na svakom desktopu. Virtualizacija i replikacija serverske strane.


Instrumentaria d.o.o. Zagreb

Stevica Hodić
dipl. ing. stroj.
Tehnički direktor

a) Od 2005. godine koristili smo program Opera Opus. Promjenom uprave 2010. i novom razvojnom strategijom došlo se do zaključka da svi procesi unutar tvrtke moraju reagirati značajno brže na vanjske i unutrašnje impulse kako bi tvrtka bila konkurentna na zahtjevnom tržištu medicinskih implantata. Jedan od bitnih čimbenika na tom putu je i informacijski sustav koji će pratiti sve procese unutar tvrtke i davati izvještaje u približno realnom vremenu. Shvatili smo da nam trenutni informacijski sustav ne može omogućiti sve što smo htjeli zbog objektivnih i subjektivnih razloga. Zato se uprava odlučila za promjenu informacijskog sustava s jasnim ciljem što želimo dobiti.
Nismo bili zadovoljni ni programskim dijelom računovodstva - praćenjem troškova pogonskog knjigovodstva, posebno po određenim radnim nalozima.
b) Osnovni zahtjevi koje smo postavili pred novi informacijski sustav bili su planiranje i terminiranje proizvodnje. Cilj nam je bio smanjenje gubitaka u dobavi materijala, uskim grlima proizvodnje i gomilanju zaliha na skladištu, svesti ih na najmanju moguću mjeru. Željeli smo detaljno pratiti troškove na pojedinim mjestima u približno realnom vremenu. Tamo možemo usporedbu planskih i prodajnih cijena kontrolirati na dnevnoj bazi sa stvarnim troškovima, što našoj prodaji daje fleksibilnost i mogućnost trenutne reakcije na tržišne promjene. Detaljnim menadžerskim izvještajima omogućiti upravi donošenje ispravnih poslovnih odluka za unapređenje poslovanja.
c) Nije bilo velikih teškoća oko prilagodbe kadrova. Uvijek ima nešto individualnih problema jer uvođenje novih zahtjeva i promjena povlači za sobom i osobnu zainteresiranost, spremnost svakog pojedinca za usvajanje novih znanja i vještina. Uz dodatan napor svakog pojedinca, što je kod takvih promjena sustava uobičajena stvar, većih problema na tekuće poslovanje nije bilo.
d) Proces uvođenja modela ERPII omogućio nam je transparentnije praćenje troškova tekućeg poslovanja pa se na njih može djelovati trenutno. Značajne uštede imali smo na planu nabave repromaterijala. Putem izvještaja u modulu nabave bili su vidljivi traženi parametri različitih dobavljača za iste proizvode, pa je odabir povoljnijih bio brži i transparentniji. Vrijednost zaliha se smanjila jer je pravilnim planiranjem skraćeno vrijeme zadržavanja repromaterijala i gotovog proizvoda na skladištu. Dogovoreni rokovi isporuka se poštuju u cijelosti. Kalkulacije proizvoda nam omogućuju pravilno formiranje planskih cijena.
Trenutno nam je glavno težište aktivnosti na potpunoj implementaciji terminiranja proizvodnje. Najveći dio već je implementiran i trenutno smo u fazi razrade detalja koji će nam taj modul učiniti praktičnijim i jednostavnijim za upotrebu - preglednost izvještaja i sl.
e) Nakon provedene implementacije većine modula moramo definirati određene dodatne menadžerske izvještaje koji će još detaljnije analizirati određena područja poslovanja. Nakon toga treba implementirati podsustav pohrane i distribucije dokumenata i radnih zadataka DQM te daljnji razvoj sustava za praćenje proizvodnje, skladištenja i otpreme pomoću RF-terminala.