eGovermnent: URED ZA E-HRVATSKU - OD OSNUTKA DO EU

Država bez papira

Ne namjeravamo se ponašati kao da je svijet počeo od nas niti to smijemo. Dobre stvari koje su napravljene treba prihvatiti i nastaviti raditi na njima, a ono što ne valja moramo popraviti. Rekao nam je to Darko Parić, pomoćnik ministra Bauka, prije otprilike godinu i pol dana kad je preuzeo dužnost voditelja Ureda za e-Hrvatsku. Pripremajući prilog e-Hrvatska/e-Government za prvi broj našeg časopisa koji izlazi u okviru Europske unije, posjetili smo gospodina Parića i zajedno provjerili što je od planiranoga ostvareno.

INFOTREND: Počnimo od financija – ukupan budžet svih IT projekata tijela državne uprave bio je planiran na milijardu kuna, ne računajući telefonske i poštanske usluge. Je li to bilo realno?
PARIĆ: Dakako, mi nismo izravno raspolagali tim novcem. Bila je to procjena koliko novca država u tom IT sektoru troši, a mi smo to trebali uobličavati. Zapravo, kroz godinu dana velikim dijelom smo se bavili politikom ICT-a u državnoj upravi pa su nam sad stvari puno jasnije negoli za prvog intervjua, a odonda se i mnogo toga promijenilo.
Kada smo prije godinu i pol počeli s tim poslom državna uprava mnogo toga nije obavljala koordinirano, nismo čak ni dijelili poslovne informacije jedni s drugima. Odonda je mnogo učinjeno na koordinaciji ICT-a u tijelima državne uprave, napravljeni su neki veliki iskoraci u njenom funkcioniranju.

INFOTREND: Od samog početka naglasak je bio na razmjeni podataka?
PARIĆ: Mi u Ministarstvu uprave najviše smo to kočili, a onda smo prvi brutalno krenuli u široku razmjenu podataka. Otada smo praktički uspostavili taj čuveni OIB sustav, odnosno Government Service Bus koji se nalazi u APIS-u i preko njega smo počeli dijeliti informacije s jako puno državnih segmenata.
U pripremi je takozvani JOPPD obrazac koji će preko OIB sustava i preko Government Service Busa sadržavati neke ključne informacije o građanima. Sad radimo na pripremi zakona koji će regulirati takva područja. To je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, a u međuvremenu smo prošle godine proveli vladine odluke koje se tiču sređivanja stanja temeljnih registara u državnoj upravi.
Naime, vrlo brzo smo uočili da u temeljnim registrima i u politici prema njima vlada veliki nered. Neću reći „nitko nije znao“, ali u Upravi je vrlo malo ljudi znalo što su temeljni registri, što su autentični ili oni temeljni podaci u tim registrima i tko je za što zadužen. Vladala je praksa da građani moraju davati iste informacije na petnaest mjesta, da od ministarstva do ministarstva moraju nositi iste informacije koje bi ona trebala razmjenjivati među sobom.
Za početak smo definirali koji su to temeljni registri pa zatim registre fizičkih i pravnih osoba, registre prostornih podataka... i dali smo nekih šest mjeseci svim tijelima državne uprave da urede podatke u tim registrima. Naša sljedeća odluka u tom smjeru je zahtjev tijelima državne uprave da se od građana ne smije tražiti nijedan dokument s podacima koji se već nalaze u temeljnim registrima. To znači da država više ne bi smjela od građana tražiti temeljne podatke poput rodnog lista, prebivališta, potvrde o državljanstvu i slično. Danas je već pripremljeno 90 % zakona koji će početkom sljedeće godine biti pušteni u proceduru, a definirat će cijelo to područje. Cilj je svih tih odluka i zakona projekt koji zovemo država bez papira.

INFOTREND: Čini se da time dolazimo na teren interoperabilnosti. Jesu li sva upravna tijela osposobljena za međusobnu komunikaciju?
PARIĆ: Bitno je da osposobimo infrastrukturu koja će omogućiti međusobnu komunikaciju. Na tome zadnjih godinu dana radimo zaista intenzivno i mnogo smo toga odradili. Temeljna infrastruktura za interoperabilnost države je u APIS-u, tamo se nalazi GSB. A sva bitna tijela državne uprave apsolutno su svjesna tog posla, faze u kojoj se nalazimo i činjenice da i njih tamo očekujemo. I to ne dobrom voljom i nagovaranjem već jednom strategijom i po sili novog zakona.
Cijela ta priča bit će zatvorena početkom sljedeće godine, što se tiče zakonskog pa i tehničkog okvira, a onda će upravna tijela dobiti neki rok za prilagodbu. Kad smo došli zatekli smo vrlo dobre tehničke pretpostavke da se nešto takvo napravi, ali falila je koordinacija i politika. Povjerenstvo za informatizaciju jako nam je pomoglo u političkom smislu. Sve odluke koje je trebala odobriti Vlada najprije bismo donosili na Povjerenstvo za informatizaciju koje je radilo u skladu s drugim ministarstvima i zatim ih predlagalo Vladi. I tada više nije bilo problema.


Vrlo brzo smo uočili da vlada veliki nered u temeljnim registrima i u politici prema njima. Definirali smo koji su to temeljni registri pa zatim registre fizičkih osoba, pravnih osoba, registre prostornih podataka. Slijedi zahtjev tijelima državne uprave da se od građana ne smije tražiti nijedan dokument s podacima koji se već nalaze u temeljnim registrima. Cilj je svih tih odluka i zakona, projekt koji zovemo država bez papira.

INFOTREND: Ekonomska je kriza pokazala svu ranjivost hrvatske informatičke industrije. Oslanjajući se pretežno na velike narudžbe državnih ustanova, industrija nije izgradila obrambene mehanizme i sposobnosti za natjecanje na slobodnom, pogotovo međunarodnom tržištu. Vrijedi li i tu staro pravilo tržišnog gospodarstva -“ono što te ne uspije ubiti, to će te ojačati”?
PARIĆ: Mislim da je kriza apsolutno pozitivan šok jer donosi sređivanje sa svim njegovim posljedicama. Za neke su pozitivne, za druge negativne, ali ako se sređuje kako treba, u konačnici će svima biti bolje. U razgovorima o planovima ovog Ureda neki su se šokirali negativno a drugi pozitivno, no rezultat je da ćemo već sljedeće godine imati apsolutno sređene sve temeljne podatke koje vodi Ministarstvo uprave, baš onako kako građanima treba i to je ovaj put napravljeno s minimalnim novcem.
Ono što mi pokušavamo napraviti jest optimizirati cijelu tu stvar, a pritom netko dobiva, a netko gubi. Ako informacijske sustave koji su sad na nekoj nižoj razini, dignemo i ponudimo građanima puno više od onoga što imaju danas, onda to treba odraditi ono isto tržište koje je radilo i prvu priču. Zato smatram da razvojem i koordinacijom ICT-a u državi, u konačnici svi dobivaju, a industrija će u međuvremenu prebroditi sadašnje probleme.

INFOTREND: Jedna od Vaših temeljnih namjera bila je optimizirati korištenje postojećih IT resursa ustanova i tvrtki?
PARIĆ: Istina je da sam to rekao i danas upravo to radimo. A za sve što smo dosad uradili nije bila utrošena nijedna nova kuna iz državnog proračuna bar što se tiče Ministarstva uprave u okviru kojeg djeluje Uprava za e-Hrvatsku. Svi smo radili s istim novcem koji smo dotad imali, s jako puno dobre volje i entuzijazma. A kada je donesen hrvatski okvir za interoperabilnost, mislim 2010., tada je trošak uspostavljanja e-sustava za građane bio procijenjen na nekakvih pedesetak milijuna kuna. Danas ćemo cijelu tu priču napraviti za višestruko manje novca surađujući s istim subjektima koji su i tada bili uključeni.

INFOTREND: Što je s promjenama u IT sektoru državne uprave?
PARIĆ: Nešto je isprva svima promaklo - gledano informatički, ova država do prije godinu dana uopće nije imala sustavan popis birača. Kada smo došli 2012. godine, zatekli smo nekakvih 250 i više raznih baza s popisima birača. Na tome radimo godinu i pol dana i do kraja ove godine prvi put ćemo imati u jednom informacijskom sustavu, na jednom mjestu, na jedan način vođene kompletne popise birača, rođene, vjenčane, umrle i knjigu državljana. Već nekoliko mjeseci, popis birača i knjiga državljana sređeni su u jednom jedinom informacijskom sustavu i to nam je omogućilo sve ostalo što je Ministarstvo uprave radilo, sve te promjene zakona, rad s biračima, uređene baze i u konačnici, smanjenje broja birača. To je bio golem posao koji smo radili mjesecima i još ga usavršavamo. A sve je odrađeno za 7 do 8 puta manje novca nego što je procijenjeno prije 2012 godine.

INFOTREND: Otvara li sređivanje podataka na državnoj razini mogućnosti za nove usluge građanstvu?
PARIĆ: Radeći sve to paralelno smo pripremali još jedan veliki projekt koji zovemo e-Građanin i koji treba oživjeti već početkom sljedeće godine. On podrazumijeva prije svega postojanje središnjeg portala za Vladu, sva ministarstva i tijela državne uprave. U sklopu tog portala bi bio i postojeći portal Moja uprava koji je u principu jedna jako dobra i dobro provedena ideja središnjeg portala za građane o funkcioniranju države.
Naša ideja jest da ga malo redefiniramo, obnovimo i postavimo na malo drukčiji način. Bilo bi to središnje mjesto za građane RH gdje bi mogli obavljati različite elektroničke usluge prema državi, nešto kao e-banking sustav. Kako danas građani u e-bankingu mogu preko Interneta platiti račune, prebaciti novac, otvoriti tekući račun ili nešto drugo, želimo omogućiti da na jednak način komuniciraju s državom.
Već početkom sljedeće godine svaki bi građanin mogao dobiti nekakvu vjerodajnicu poput korisničkog imena, passworda ili slično, dok ne dobije elektroničku osobnu iskaznicu koja će od sljedeće godine također biti dio tog sustava. S tim vjerodajnicama građani bi imali pristup u nešto što se zove korisnički pretinac, državni poštanski pretinac, kroz koji bi mogli komunicirati s državom i država s njima. Primjerice, građanin bi u taj pretinac dobio poruku da mu osobna iskaznica ili putovnica istječe za 30 dana, da mu je riješen porodiljni za suprugu, da dječji doplatak stiže na vrijeme, da mu je HZMO nešto riješio... I obrnuto, građanin će moći zatražiti različite elektroničke usluge poput naručivanja putovnice, promjene liječnika, vidjeti kakva su davanja, doprinosi na plaću, plaća li mu poslodavac sve to ili ne, kontrolirati u školi ocjene svog djeteta.
Uglavnom, riječ je o jednom strukturiranom informacijskom sustavu od početka do kraja koji će građaninu omogućavati potpuno drukčiji uvid u tijela državne uprave. Dosad građani nisu imali pojma što država s njima radi, kakve ima podatke o njima i što radi s tim podacima niti su mogli sustavno pristupiti državi na bilo koji način. Dizanjem takvog sustava potpuno se mijenja oblik komunikacije građani-država. Planiramo dignuti taj sustav s nekih 15 do 20 početnih usluga, a potom s vremenom povećavati broj usluga i broj građana koji će tako nešto koristiti.


Temeljna infrastruktura za interoperabilnost države postoji, sva bitna tijela državne uprave apsolutno su svjesna posla koji radimo, faze u kojoj se nalazimo i činjenice da i njih tamo očekujemo. I to ne dobrom voljom već po sili novog zakona.

INFOTREND: Stagniranjem tiskovina televizija je postala glavni kanal javne komunikacije. Ali, statistike gledanja dnevnika i emisija s političkim i društvenim temama su porazne pa možemo zaključiti da je država vrlo nevješta i neuspješna u obraćanju svojim građanima. Kako onda Ured za e-Hrvatsku planira prevladati tu pasivnost i pronaći kanal kojim će informirati građane o svim tim novim servisima i pogodnostima?
PARIĆ: I kad dignemo cijeli taj informacijski sustav svjesni smo da će veliki postotak naših građana i dalje koristiti tradicionalne načine komunikacije. No, činjenica je da se danas u Hrvatskoj 900 tisuća ljudi služi e-banking sustavima različitih banaka, da jedan post na Vladinom Facebooku linka oko 70 tisuća korisnika i to je naša ciljana skupina. U ovom prvom razdoblju želimo pridobiti sve one građane koji koriste Internet kao nekakav dnevni oblik komunikacije. Želimo da ti ljudi više ne idu na sve moguće šaltere nego da to odrađuju putem Interneta.
Banke su puno uložile u e-banking sustave ali s druge strane to znači da je 900 tisuća ljudi manje na njihovim šalterima. Naša ideja je da cijeli taj sustav e-Građanina postavimo na isti način i da se kroz njega mogu obavljati različite transakcije s državom. Dakako, u početku one malo jednostavnije, a s vremenom i kompleksnije.
Cijelo vrijeme postoji famozni mit o državi da se ništa ne može napraviti bez digitalnog potpisa, bez e-osobne iskaznice. To nije točno, može se napraviti puno i bez toga jer digitalni potpis je pretpostavka za sofisticirane usluge. Osim toga, u suradnji smo s Ministarstvom unutarnjih poslova i Povjerenstvom za informatizaciju i očekujemo da u prvoj polovici iduće godine konačno bude dostupna i e-osobna iskaznica. Tako da danas, nakon godinu dana, zaokružujemo cijeli proces i stvaramo sve tehničke pretpostavke da se ostvari veliki projekt države bez papira.

INFOTREND: Možemo li usporediti razinu razvoja informacijskih sustava u nas i u okruženju?
PARIĆ: Mi smo članica ReSPE (Regional School of Public Administration), dakle regionalne škole javne uprave u koju su učlanjene sve zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije plus Albanija. Što se tiče tih zemalja mi smo daleko odmakli. Kada je u pitanju Slovenija, prema mojim saznanjima, u nekim stvarima smo mi bolji, u nekima oni - tu smo negdje. S druge strane, iznenadio sam se kad se pokazalo da imamo neke prednosti u odnosu na Austriju koja je danas apsolutni broj jedan za e-government. Stoga vjerujem da smo uistinu na pravom putu i da možemo u relativno kratkom vremenu stići jako daleko.
Pogledajmo samo što je sve postiglo naše e-zdravstvo, zatim Ministarstvo znanosti s online upisima u srednje škole i na fakultete, matice, e-dnevnik i sve ostalo. U pravosuđu je dignut e-spis pa građani mogu vidjeti gdje im se nalaze sudski predmeti koji se rješavaju i sve ostalo. Kad objedinimo sve te stvari sustavom e-Građanin, tek tada će doći do punog izražaja sve ono što je u ovoj državi napravljeno. Iznenadili biste se koliko dobrih stvari postoji već danas, što je sve napravljeno, ali manjkala je koordinacija da to optimalno proradi.

INFOTREND: Možemo li se osvrnuti na ostvarenje infrastrukturnih projekata koje ste planirali? Jedan od njih bio je i OIB no to je već stara priča...
PARIĆ: OIB sustav je ključna tehnološka pretpostavka da se uopće može dogoditi sve ovo o čemu razgovaramo. Kroz gradnju OIB sustava postignuto je puno više od onoga što je početno zamišljeno. Njime je izgrađen i početak Government Service Busa i cijeli temelj za interoperabilnost. Bukvalno, mi smo s Ministarstvom financija na neki način taj OIB sustav dali na korištenje kompletnom ostatku države kako bi postigli interoperabilnost.

INFOTREND: Državna optička mreža za sva tijela državne uprave…?
PARIĆ: U e-Hrvatskoj imamo u središtu pažnje tri mega projekta - država bez papira, e-Građanin i konačno - optička mreža. Pitanje državne optičke mreže stvarno smo priveli kraju. Danas je sve spremno i preostalo je samo potpisivanje konačnih ugovora s državnom tvrtkom Odašiljači i veze koja upravlja cijelim projektom i tvrtkama koje daju infrastrukturu. Očekujem da će Odašiljači i veze ovog ljeta početi raditi na tome operativno.
Državne tvrtke kao što su HEP, HAC, Plinacro, HŽ i ostale koje su gradile tu optičku infrastrukturu uz svoje primarne projekte - autoceste, struju, plinovod i slično, uložile su u sve to oko milijardu i pol kuna. U Hrvatskoj je izgrađeno oko osam i pol tisuća kilometara optičke infrastrukture i bila nam je osnovna namjera da tih milijardu kuna i osam i pol tisuća kilometara cijele infrastrukture privedemo svrsi. S tim projektom prvi put objedinjujemo cijelu tu infrastrukturu, stavljamo je pod jednu kapu i dajemo Odašiljačima i vezama da time upravljaju. Njihov je zadatak da odgovorno i savjesno upravljaju cijelom infrastrukturom i da iz cijele te priče izvuku neku dobit, ali to nije primarni cilj.
Zastupljenost širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj je nekih 20% - u EU 27%. Do 2020. godine, EU planira postići preko 30 % zastupljenosti što znači da mi moramo napraviti jedan veliki skok kako bismo dostigli Europsku uniju, a to bi zahtijevalo velika ulaganja. Stoga je zamisao ovog projekta da iskorištavanjem postojećih potencijala dođemo brže i jeftinije s 20% na 27% zastupljenosti. Uz taj potencijal koji postoji danas u Odašiljačima i vezama, uz korištenje strukturnih europskih fondova, uz suradnju s lokalnom upravom i samoupravom, uz različita javno-privatna partnerstva, privatni kapital, jedan od temeljnih zadataka je da se izgrade optičke mreže u ruralnim predjelima ili ondje gdje nema kvalitetnih optičkih mreža da se radi na razvoju širokopojasnog Interneta. Ono što se 2001. godine prvi put pojavilo kao ideja, evo, nakon 13 godina je u završnoj fazi.

INFOTREND: Državni oblak i izgradnja data centara?
PARIĆ: Iskreno govoreći na tome u ovom razdoblju nije puno napravljeno. Data cloud generalno je fantastična stvar, ali prije toga treba riješiti prioritetne probleme o kojima smo razgovarali.
Oblak je svakako u planu, ali dok nemamo integrirane podatke i dok ne uspostavimo interoperabilnost ne vidim za to previše smisla. Kada do kraja riješimo ove pretpostavke dolazi na red i oblak.

INFOTREND: Nazočni smo pojavi da država otkazuje usluge vlastitim tvrtkama ako nisu cjenovno konkurentne. Hoće li se takav stav primjenjivati i pri nabavi softvera, odnosno, jača li trend prema korištenju slobodnog softvera u državnoj upravi?
PARIĆ: Ono što je u državnoj ili javnoj upravi dobro, to je zakon o javnoj nabavi gdje je jedan od osnovnih kriterija uvijek cijena. Tako je i država, s obzirom na liberalizaciju tržišta, morala primjerice odabrati jeftinijeg ponuđača električne energije. A što se tiče slobodnog softvera, neću tvrditi da smo učinili jako puno, ali napravili smo veliki iskorak kroz Povjerenstvo za informatizaciju javnog sektora i nekoliko radnih skupina koje su se među ostalim bavile i tim problemima. Osnovana je i radna skupina za open source, slobodni softver i otvorene norme u kojoj su ključni upravo ljudi iz open source zajednice. Na tome već četiri ili pet mjeseci intenzivno radimo i s obzirom na obavljene pripreme, na radnu skupinu koja je osnovana i ljude koji se nalaze u toj radnoj skupini, u predstojećem razdoblju očekujem velike pomake. Po meni je ključno da smo rješavanje povjerili upravo onima koji su za to najviše zainteresirani, dakako, pod koordinacijom ovog Ureda i Ministarstva uprave.

INFOTREND: Ni u ovom razgovoru ne možemo mimoići i najaktualnije pitanje ovog za Hrvatsku povijesnog trenutka. Što, dakle, Hrvatska donosi u Europsku uniju, a što može očekivati od nje na području informacijsko-komunikacijske tehnologije?
PARIĆ: Što se tiče ICT-a javne uprave u EU nikako ne ulazimo kao inferiorni partner. Kao država imamo jako mnogo naprednog ICT-a, puno genijalnih rješenja. Kada bismo napravili analizu svih naših ICT dostignuća mnogi bi se iznenadili koliko je u nas pametnih rješenja već na djelu. Međutim, ono što nam je uvijek manjkalo bila je koordinacija i organizacija cijelog tog procesa. Našem smo uredu stoga postavili kao osnovni zadatak upravo koordinaciju, da bi cijeli taj sustav počeo raditi sinkrono. I zato smatram da u EU ulazimo vrlo spremni. Već smo riješili problematiku popisa birača i provođenje izbora sukladno našim zakonima, a kroz informacijski sustav Republike Hrvatske.
Ali, provedba europskih izbora nešto je sasvim novo i već sljedeće godine dužni smo osigurati pristup svakom građaninu. Dužni smo osigurati da se svi glasači mogu provjeravati kroz europske informacijske sustave, a time se naš informacijski sustav uključuje u golemu skupinu popisa birača u cijeloj Europskoj uniji. Već sada s kolegama iz EU pripremamo taj projekt i mogu reći da u njega ulazimo apsolutno spremni. U stanju smo napraviti sve što oni od nas traže. Govoreći bez pretjerivanja, smatram da će za nekih godinu dana kada završimo projekte o kojima smo razgovarali, mnogi u EU imati što vidjeti i prihvatiti kao primjer dobre prakse. Naša je poruka jednostavna - što se tiče ICT-a, mi smo potpuno spremni.

Sve što je urađeno usmjereno je na još jedan veliki projekt koji zovemo e-Građanin i koji treba oživjeti već početkom sljedeće godine. Kroz taj će sustav sličan e-bankingu građani obavljati različite transakcije s državom - isprva jednostavnije, a s vremenom sve složenije.

Vrlo brzo smo uočili da vlada veliki nered u temeljnim registrima i u politici prema njima. Definirali smo koji su to temeljni registri pa zatim registre fizičkih osoba, pravnih osoba, registre prostornih podataka. Slijedi zahtjev tijelima državne uprave da se od građana ne smije tražiti nijedan dokument s podacima koji se već nalaze u temeljnim registrima. Cilj je svih tih odluka i zakona, projekt koji zovemo država bez papira.

Temeljna infrastruktura za interoperabilnost države postoji, sva bitna tijela državne uprave apsolutno su svjesna posla koji radimo, faze u kojoj se nalazimo i činjenice da i njih tamo očekujemo. I to ne dobrom voljom već po sili novog zakona.

INFOTREND: Kakav je kapacitet vašeg ureda, jeste li ekipirani za zadatke koji vas čekaju?
PARIĆ: Iskreno rečeno još smo premali pa smo usredotočeni na nekoliko stvari koje su nam ekstremno hitne. Ne želim reći da zanemarujemo ostale zadatke, ali zasad nemamo ljudske, tehničke ni druge pretpostavke da zahvatimo više od toga. Radimo i živimo u uvjetima kakvi jesu, s ljudima koliko ih ima, s novcem kojim raspolažemo i trudimo se postići što više.