ULOGA ISTRAŽIVAČKE I EDUKATIVNE INFRASTRUKTURE U PODIZANJU ZNANSTVENE PRODUKTIVNOSTI I GOSPODARSKOG RASTA

Infrastruktura za rast i napredak

U vrijeme globalne gospodarske krize Europska je unija u strateškom planiranju rasta do 2020. postavila pet ambicioznih ciljeva kojima se želi potaknuti zapošljavanje, inovativnost, obrazovanje, društvena uključenost te održiva energetska politika. Prof. dr. sc. Karolj Skala, voditelj je Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković, i sam sudionik više projekata Europske zajednice, pojašnjava koje su namjere i putevi do ostvarivanja tih europskih ciljeva.

PIŠE Karolj Skala

Razvoj istraživačkog i inovacijskog kapaciteta u EU je jedan od ključnih tematskih ciljeva europske strukturne i kohezijske politike. Očekuje se da svaka članica aktivno sudjeluje u tim inicijativama i surađuje na njihovu ostvarenju gledajući lokalne, nacionalne i europske interese te strateške odrednice.

Prof. dr. sc. Karolj Skala, voditelj je Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković.
Voditelj je nekoliko nacionalnih znanstvenih i tehnoloških projekata, inicijator nacionalnog programa CRO GRID iz kojega je nastao CRO NGI. Sudionik je projekta Europske zajednice COST 254, COST 276 i COST IC 0805 iz Hrvatske. Utemeljio je u nas e-Science tehnologiju i djeluje u smjeru e-infrastrukturnog povezivanja s ERA-om. Pokrenuo je niz e-Science znanstvenih servisa i opremio vizualizacijski laboratorij pomoću projektnih EU-sredstava. Član je Hrvatske akademije tehničkih znanosti i pridruženi član Mađarske akademije znanosti.
Dr. Skala je nacionalni predstavnik u Europskoj komisiji za istraživačku infrastrukturu, član je ERIC-a (European Research Infrastructure Consortiuma) i zamjenik predsjednika povjerenstva za znanstvenu infrastrukturu MZOS-a.

Temeljni dokument strateškog razvoja nazvan je Inovacijska unija (Europe 2020 Flagship Initiative – Innovation Union). U njemu se predviđa da u razdoblju proračunskih ograničenja, velikih gospodarskih promjena i globalne konkurencije europska kompetitivnost i sposobnost revitalizacije, stvaranje novih radnih mjesta te općenito rast životnog standarda ovisi o inovativnim procesima koji će dovesti do inovativnih proizvoda i usluga te poslovnih i društvenih odnosno životnih modela. Istodobno, inovacijama i inovativnošću može se učinkovito pristupiti razrješavanju današnjih društvenih izazova kao što su ekološke ugroze, klimatske promjene, nedostatak energije i sirovina, zdravstveni problemi i problemi starenja populacije.
Strateški EU-dokumenti nude jasne izazove što uključuje i u kojem se smjeru očekuje razvoj.
Ti strateški izazovi usmjereni su prema promidžbi razvoja preko inovacijskog pristupa u svim životnim okolnostima kojima bi se trebalo unaprijediti moć proizvodnje i kvalitetu života. Sva ta stremljenja su moguća pod uvjetom da raspolažemo intelektualnim kapitalom i istraživačkom infrastrukturom.
Pojam istraživačke infrastrukture uključuje opremu, dobra i sredstva što omogućuje vrhunska znanstvena, razvojna i tehnološka istraživanja u širokom rasponu svih područja od tehničkih do društveno-humanističkih znanosti. Danas crpimo novo znanje i s njim povezanu inovaciju možemo stvoriti samo u okruženju s primjerenom istraživačkom infrastrukturom. Važno je istaknuti da se pod pojmom infrastrukture podrazumijevaju i ustrojbene jedinice centara znanja, centri kompetencije, tehnološki inkubatori koji pružaju usluge namijenjene široj istraživačkoj i inovacijskoj zajednici, a temeljeni su na skupu znanja, specifičnih tehnika i vještina.



dr Zoran Stančić zamjenik direktora DC Connect Europske komisije prati predstavljanje O ZIP projekta Instituta Ruđer Bošković.

Istraživačke infrastrukture mogu biti vezane za jedno mjesto, raspodijeljene ili virtualne. U novije vrijeme javlja se i pojam mobilna istraživačka infrastruktura.
Infrastrukturne organizacijske jedinice mogu poprimiti razne oblike koji ovise o svrsi i oblicima istraživačkih i inovacijskih projekata koje podupiru. Istraživačka infrastruktura u sprezi sa znanstveno-razvojnim djelovanjem omogućuje da postanemo sami sebi samosvjesno progresivni.

Budućnost se ne može predvidjeti, ali se može otkriti znanjem i inovacijama u infrastrukturnom okruženju

Primjeri istraživačke infrastrukture obuhvaćaju: namjenske istraživačke instalacije i postavke, fizička mjerno-eksperimentalna okruženja, složene eksperimentalne postavke, posebne knjižnice i arhive, baze eksperimentalnih mjernih podataka, čiste laboratorijske prostore, znanstveno-istraživačke brodove i zrakoplove, razne opservatorije, teleskope, sinkrotrone, akceleratore i td. Posebnu skupinu predstavlja najsuvremenija mrežno-računalna oprema koja se zove e-infrastruktura. Korištenje e-infrastrukture omogućuje e-Science tehnologija koja stvara alate za učinkovit znanstveni rad na e-infrastrukturi. Razvoj e-infrastrukture i e-Science tehnologije je učinkovito proveden preko nacionalnog tehnološkog poliprojekta CRO GRID. Time je uspostavljena nacionalna grid-infrastruktura koja je povezana s Europskom grid-infrastrukturom (EGI). U tom pogledu značajan doprinos je dao Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković sudjelovanjem u četrnaest EU FP6 i FP7 projekata s temom izgradnje e-Science tehnologije. Glavni programski motor provedbe (implementacije) europske strategije je Obzor 2020 (Horizon 2020) koji u simbiozi sa strukturnim i kohezijskim fondovima želi oblikovati i razviti Europski istraživački prostor (ERA).

Istraživačka infrastruktura u sprezi sa znanstveno-razvojnim djelovanjem omogućuje da postanemo sami sebi samosvjesno progresivni

Suvremena znanstvena istraživanja i obrazovanje u području rješavanja kompleksnih problema u svim znanstvenim područjima oslanjaju se na naprednu i složenu znanstveno-istraživačku infrastrukturu. U ERA-i se istraživačka infrastruktura sustavno integrira i izgrađuje preko raznih strateških programa (ESFRI RoadMap, ERIC). U tom pogledu prepoznaje se važnost nacionalnih strateških razvojnih odrednica kako bi se osigurali optimalni uvjeti za kvalitetan i globalizirani znanstveni rad. Hrvatska se nalazi u izuzetno važnom trenutku dodatnog povezivanja s ERA-om i reizgradnjom znanstveno-edukativne infrastrukture iz strukturnih fondova.


MIPRO kao najveća ICT strukovna udruga povezuje i stvara stručno mijenje i daje preporuke za strateške odrednice u smjeru optimalnog razvoja i investicija u istraživačku infrastrukturu.

Kako bi se pospješio proces pripreme projekata za strukturne infrastrukturne fondove u sklopu MIPRA u svibnju smo organizirali okrugli stol Uloga edukativne i istraživačke infrastrukture u podizanju znanstvene produktivnosti i gospodarskog rasta. Okrugli se stol tematski i informacijski oslanjao na RIDE (Research Infrastructure Dissemination Event) koji se održavao u izložbenom prostoru MIPRA s namjerom svjedočenja stanja i projekata te njihovog usustavljenja u okviru programskih EU-odrednica u razvoju nacionalne strategije za istraživačku infrastrukturu. Za okruglim se stolom potaknula rasprava o akcijskim planovima poglavito glede EU-programa te projekata koji će se financirati iz strukturnih fondova. Kao rezultat odnosno zaključak stvorene su preporuke koje su dostavljene mjerodavnim državnim institucijama. Programske EU-odrednice su navedene kao naglašene izreke i uz to su dani pogledi i preporuke za razmatranje u nacionalnom strateškom programu glede istraživačke infrastrukture.
1. Mudra specijalizacija: samo održivo je pametno (Green Growth): eko-inovacije, kvaliteta života i energetska učinkovitost. U tom pogledu neminovna je znanstvena i gospodarska simbioza preko istraživačke infrastrukture (RI).
2. Digitalna agenda: omogućuje da se znanje širi po cijelom području spajajući regije i discipline. Virtualna integracija mudre specijalizacije.
3. Klasteri za regionalni razvoj i rast: inovativna poslovnost, poslovna ekologija koja potiče sveobuhvatni rast i progres.
4. Inovacijska poslovna okruženja za mala i srednja poduzeća: napredna poslovanja s konkurentskim tvrtkama u inozemstvu i globalno u cjelini.
5. Društvene inovacije: novi organizacijski oblici za pokretanje društvenih izazova, procesa i servisa. Socio-ekonomska podrška naprednim ICT-tehnologijama.
6. Jači fokus na financijski inženjering: sveobuhvatni angažman pritoka novca za investicijske i razvojne aktivnosti. Strukturni i H2020 fondovi su katalizator i moderator, a financijsku nadogradnju treba osigurati iz nacionalnih fondova, EU-investicijske banke za gospodarske subjekte i privatni sektor. Uključivanje novih instrumenata i oblika garancije.
7. Cjeloživotno učenje i usavršavanje u istraživanju i inovacijama: podrška trokutu znanja i suradnje instituta i fakulteta s poduzećima, posebno SME.
8. Key Enabling Technologies (KETs): sustavni potencijal za strukturne promjene s jakom integracijskom tendencijom na EU-razini.
9. Razvoj istraživačke infrastrukture uključujući centre izvrsnosti i centre kompetencije uz potporu ESFRI i ERIC, sa širokom i intenzivnom difuzijom kvalitetnih i vodećih rezultata istraživanja u EU.
10. Kreativnost i industrija kulture: sveobuhvatna inovativnost (inovacija izvan tehnologije i izvan proizvodnje). Inovacija za progres u društvu i unapređenje načina i kvalitete života.
11. Javna nabava za poticanje tržišta: neupitna pravedna konkurentnost i otvaranje novih inovativnih tržišnih niša.
12. Spajanje FP7 i H2020 u simbiozi i sinergiji sa strukturnim investicijama, podržavanje RI stvarajući poveznicu potrebama znanosti, industrije i društva u cjelini.
13. Integracija dionika težnja da država, društvo i industrija budu dio istraživačke infrastrukture kao vlasnici, korisnici i trajni održavatelji.


RIDE na MIPRU tradicionalno predstavlja javnosti velike znanstveno-istraživačke infrastrukturne projektne prijedloge  iz strukturnih fondova EU.

Iskoristimo naše šanse
Hrvatska treba iskoristiti jedinstvenu šansu koja se pruža ulaskom u Europsku uniju. U tom tranzijentnom vremenu do 2020. imamo priliku da uz pametnu strategiju i dobro provedenu akciju pronađemo našu šansu za integraciju i pozicioniranje u ERA-i. Moramo osmisliti provedljiv i održiv program realizacije (RoadMap) koji će usmjeravati i optimizirati mogućnosti kako bismo nailazeće investicijske programe proveli na najučinkovitiji način. U tom pogledu ovih trinaest preporuka ima značaj usmjerivačkih vektora. Nadajmo se da ćemo mudrom specijalizacijom i nacionalnim strateškim planom prepoznati i identificirati sebe unutar Hrvatske i Europske unije.