STRATEGIJA KREATIVNE EUROPE

Sinkronizacija kreativnosti

Golemom popisu naših neiskorištenih potencijala stalno se dodaju nove inicijative koje niču svugdje oko nas. No ima jedna koja povezuje sve, a to je kreativno djelovanje u svim gospodarsko-društvenim segmentima od proizvodnje, turizma do kulture. Kreativnim pristupom svemu što činimo i što nas prati mogli bismo povećati kvalitetu svakodnevnog rada i življenja.

U nas malo poznata strategija Kreativna Europa traži svoje vrijednosti u kreativnoj suradnji, odnosno - kako je to okarakterizirao profesor Davor Pavuna u ovom broju InfoTrenda - koherenciji. Koherencija djelatnosti različitih industrija, medija, umjetnosti, kulture mogla bi stvoriti nove duhovne i materijalne vrijednosti. Otkad, čemu, kako... pitali smo akademsku slikaricu Ivanu Nikolić Popović, predsjednicu udruge za razvoj i kreativnost MRAK i novoosnovanog Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.


Naša sugovornica, slikarica Ivana Nikolić Popović odlično poznaje područje odnosa s javnošću, kreativnosti i situaciju u području kreativnih i kulturnih industrija. Ima veliko iskustvo u razvoju i koordinaciji komunikacijskih projekata iz područja vladinih institucija, DOP-a, kulture, edukacije, umjetnosti... Kao EU-ambasadorica ženskog poduzetništva od 2010. do 2012. godine održala je mnoge radionice i motivacijska predavanja, a ove je godine izabrana za predsjednicu Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (Marko Lukunic/PIXSELL)

INFOTREND: Što je kreativna industrija, koje djelatnosti i područja obuhvaća?
IVANA NIKOLIĆ POPOVIĆ: Kroz različite institucije koje se bave temom mapiranja i definiranja kreativnih industrija postoji nekoliko podjela, međutim najviše se koristi ona koju je definirao UNESCO, a preuzela ju je Europska komisija. Ujedno, to je jedna raznorodna industrija s mnogo različitih područja djelovanja pa ju nije jednostavno objediniti i definirati zajednički interes. Ono što nas sve povezuje je kreativno djelovanje odnosno kreacija i to bi bili redom podsektori: oglašavanje, arhitektura, elektronički mediji, sva područja dizajna (grafički, modni, produkt i dizajn interijera), videoigrice i novi mediji, film, fine umjetnosti (spisateljstvo, vizualne umjetnosti, izvedbene umjetnosti), knjižnice i muzeji, glazba, fotografija, printani mediji i izdavaštvo te primijenjene umjetnosti (staklo, keramika, nakit, zanati…)

Zašto je važna kreativna industrija?
Danas jednostavno više ne možete zamisliti nijedan životni segment bez barem jednog iz područja kreativne industrije. Kad razmislite, od jutra i četkice za zube do navečer i posteljine u koju liježemo, sve to je oblikovao i promišljao neki vrijedni kreativac. Vrijednost te industrije jest što je horizontalno povezana s gotovo svim današnjim industrijama koje poznajemo. Regulacija takve industrije - čime bi joj se dao poseban prostor i valorizacija a samim tim i dubinsko razumijevanje - nužna je i važna za njen realni razvoj, što bi, naravno, jednoj u Hrvatskoj dosad potpuno neprepoznanoj industriji otvorio velike mogućnosti zapošljavanja i dodatnog rasta prihoda kako nje same tako i cjelokupnog BDP-a. Također, iznimno važna vrijednost te industrije jest da je zadužena za oblikovanje identiteta svega, od proizvoda kojima namjeravamo konkurirati na velikom europskom tržištu pa do identiteta gradova, regija i cijele Hrvatske.

Koje su osnovne značajke strategije kreativne industrije EU?
Strategija Kreativna Europa donesena je 2011. godine i u smjeru njenog razvoja budžetirano je 1,8 milijardi eura na razini Europe u trajanju od 2014. do 2020. godine. Glavne teme kojima se bavi Kreativna Europa jesu: poticanje zaštite i promicanja europske kulturne i jezične raznolikosti te jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora s ciljem promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta. Kao specifične ciljeve definirana je podrška kapacitetu kreativnih i kulturnih sektora u smjeru razvoja prekogranične suradnje, zatim promicanje međudržavne cirkulacije kulturnih i kreativnih radova u svrhu stvaranja nove publike u Europi i izvan nje, jačanje financijske sposobnosti kreativnog i kulturnog sektora posebice u segmentu SME-a, kao i podrške međunarodnoj političkoj suradnji u svrhu njegovanja politike razvoja, inovacija, izgradnje publike i novih poslovnih modela.


Ivana Nikolić Popović već 15 godina uspješno vodi vlastitu tvrtku, a kao asistent predaje na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu na kolegiju Prezentacijski praktikum. Objavila je brojne članke iz područja kreativnosti i odnosa s javnošću, često nastupa kao gost predavač i za svoj je rad primila nekoliko značajnih nagrada. (Marko Lukunic/PIXSELL)

Što treba učiniti Hrvatska... što slijedi?
Brojne zemlje Europske unije već imaju razvijen sektor kreativnih i kulturnih industrija pa kod njih ta strategija podrazumijeva nadogradnju postojećih lokalnih strategija. Hrvatska zasad osim strategija koje se odnose na pojedine segmente kreativne i kulturne industrije - i to većinom s naglaskom na kulturnu industriju ili pojedine povezane industrije kao drvna i produkt dizajn - nema razvijenu sveobuhvatnu strategiju na razini države jer ta industrija dosad nije ni prepoznana kao relevantna. Samim tim ni ne postoji kvalitetno mapiranje kreativnog i kulturnog sektora po regijama i segmentima pa će to zasigurno biti jedan od prvih koraka koje ćemo odraditi kako bismo uopće imali kvalitetnu poziciju za daljnji rad. Naravno, paralelno će se raditi na projektima usmjerenim za financiranje prema strukturnim fondovima iako moram naglasiti da ako ne postoji vizija teško ćemo postići rezultate koji su definirani ciljevima strategije Kreativna Europa. Postoji još puno segmenata koje bismo kao Hrvatska morali definirati, a jedan od važnijih je povezanost sa svim ostalim sektorima i implementacija dijela kreativnog i kulturnog sektora unutar pojedinih sektorskih strategija.

Kako kreativna industrija stvara nove vrijednosti u drugim industrijama?
Kreativna i kulturna industrija neminovno je povezana sa svim ostalim industrijama, ali kako nije regulirana uvijek zauzima neku vrst marginalnog položaja. Unatoč tome, kako sam već napomenula, suvremeni svijet je nezamisliv bez kreativnih industrija jer stvarno je velika šteta kad pomislimo na to da imamo naprimjer vrhunsku drvnu sirovinu koju izvozimo i unatoč našim vrhunskim dizajnerima uvozimo gotovi namještaj iz Italije. Lako je izračunati koliko možemo naplatiti samo sirovinu, a koliko bismo dobili za gotov proizvod i koliko uz vrhunski dizajn možemo dodatno zaraditi. To je samo jedan vrlo tipičan primjer, a imamo ih jako puno - od turizma preko svih ostalih proizvodnih industrija. Recimo, u turizmu nije definirano ni regionalno ni nacionalno koje su specifičnosti pojedinih gradova, područja, također veći dio gradova nema definiran ni osnovni turistički proizvod ili kako ga popularno zovemo suvenir. S kvalitetno osmišljenim sadržajem cijeli sustav jednog grada ima znatno veću zaradu negoli na način kako to uglavnom funkcionira.

Ako nema vizije teško ćemo postići ono što je definirano ciljevima strategije Kreativna Europa. Postoji još puno segmenata koje bismo mi u Hrvatskoj morali definirati, a jedan od važnijih je povezanost sa svim ostalim sektorima i implementacija dijela kreativnog i kulturnog sektora unutar pojedinih sektorskih strategija.

Što je vaše područje interesa i bavljenja u kreativnoj industriji?
dosadašnjim iskustvom pokrivam mnoga područja kreativnog i kulturnog sektora pa ukratko mogu reći da je moj interes podignuti cijeli sektor na višu razinu. U tome imam dugogodišnje iskustvo i svjesna sam većine nedostataka, rekla bih čak očajničkog vapaja pojedinaca koji se već godinama bore za razvoj regulativa koje bi konačno sektor kreativnih i kulturnih industrija podigle na zasluženi nivo. U svakom slučaju, ako želimo postići ciljeve zadane strategijom Kreativna Europa, pred nama je velik posao. Baš zbog toga smo se povezali u klaster kako bismo cijelom sektoru dali platformu kroz koju bismo sustavno artikulirali potrebe i zajednički definirali alate kojima ćemo uz pomoć naših regulatora postići bolje učinke tog važnog segmenta.