Splitski projekt za pomoć freelance programerima već ima 180 tisuća korisnika širom svijeta

Codeanywhere programiraj bilo gdje

Poslovni anđeli mogu pomoći malim startupovima, ali veće investicije treba tražiti od stranih VC fondova

RAZGOVARAO MATE STRGAČIĆ


Naš sugovornik Ivan Burazin

Svake se godine na raznim web-portalima kreira lista najtraženijih zanimanja. U samom njenom vrhu svaki put se nalaze programeri. Osim što ih naveliko traže već etablirane tvrtke, uz malo poslovne umješnosti programeri imaju i veliku mogućnost samozaposlenja. Samozaposlenje obično implicira veći broj manjih klijenata koji zahtijevaju da im je programer stalno na raspolaganju za različite on-fly modifikacije određene aplikacije. Codeanywhere je projekt koji bi baš takvim freelance programerima trebao omogućiti da uređuju postojeći ili generiraju novi kod s bilo kojeg mjesta i to samo uz pomoć web-klijenta poput Internet Explorera. Taj je projekt započeo splitski programer Vedran Jukić, a cijelu je stvar podigao na višu razinu splitski tehnološki poduzetnik Ivan Burazin s kojim smo osim o Codeanywhere projektu razgovarali i o trenutnom stanju startup scene u Hrvatskoj. Osim po vođenju i savjetovanju nekoliko startup (i onih već uhodanih) tvrtki, Burazin je poznat i kao organizator SHIFT konferencije, najvećeg startup događaja u regiji.

Svaki se startup u Hrvatskoj u ranim razvojnim fazama suočava s velikim problemima vezanim za financiranje zbog nepostojanja VC fondova. Takvi fondovi ulažu u male i slabo razvijene, ali perspektivne kompanije. Veliki rizik ulaganja u startup tvrtke ti fondovi kompenziraju preuzimanjem značajnog udjela same kompanije što im u konačnici donosi i veliki utjecaj u budućim strateškim odlukama tvrtke.

OIT: Investicija američke tvrtke teška 600 tisuća dolara govori da Codeanywhere nije nekakav hype projekt. Kako je cijela priča počela i otkud vi u njoj?
Burazin:
Svojevrsnim prvim činom cijele priče možemo smatrati PHPanywhere aplikaciju koja je igrala ulogu web-based editora za programski jezik PHP. Prije tri godine odlučili smo se za promjenu naziva jer smo uz PHP omogućili i podršku za programske jezike XML, HTML, CSS te Javascript. Inače, cijelu je priču prije nekoliko godina započeo Vedran Jukić koji je u to vrijeme radio kao freelance razvojni inženjer. Nakon određenog vremena uočio je kako bi svoj posao mogao obavljati mnogo kvalitetnije kada bi imao konstantan pristup source kodu preko interneta umjesto da svaki put mora odlaziti do svakog klijenta ponaosob. Ideja je bila odlična, ali bez sredstava za njen daljnji razvoj nije imala velikih izgleda za uspjeh. Ja sam se u priču uključio kao osoba zadužena za marketing i privlačenje investicija. Godine 2011. primili smo prvu investiciju od 26 tisuća eura od domaćeg investitora, a prošle godine i jednu puno izdašniju od 600 tisuća USD koju smo usmjerili na daljnji razvoj cijelog projekta.
OIT: Prije nekoliko ste mjeseci otvorili ured u Palo Altu. Koliko je važno da tvrtka koja se bavi razvojem aplikacija bude predstavljena u Silicijskoj dolini?
Burazin:
Otvaranje ureda u SAD-u bilo je diktirano isključivo praktičnim razlozima. Naime, investitor koji je uložio 600 tisuća USD u taj projekt uvjetovao je investiciju registracijom tvrtke u SAD-u. Osim toga otvaranje tvrtke kao i primanje investicija u SAD-u je neusporedivo jednostavnije negoli kod nas.

Uvijek smo u potrazi za talentiranim mladim ljudima - VSS nije imperativ, uvažavamo samo znanje

OIT: Koliko je u Hrvatskoj teško pronaći investitore za startup projekte? Jesu li ljudi spremni ulagati u projekt s vrlo neizvjesnim izgledima za uspjeh?
Burazin:
U Hrvatskoj se svaki startup suočava s golemim problemima vezanim za financiranje u ranim fazama razvoja zbog nepostojanja VC (Venture Capital) fondova. Takvi fondovi ulažu u male i slabo razvijene, ali perspektivne kompanije. Veliki rizik ulaganja u startup tvrtke ti fondovi kompenziraju preuzimanjem značajnog udjela same kompanije što im u konačnici donosi i veliki utjecaj u budućim strateškim odlukama tvrtke. Za manje investicije tu su poslovni anđeli koji imaju funkciju sličnu onoj VC fondova, ali sredstva koja su anđeli spremni uložiti obično su znatno manja od onih koja se mogu očekivati od VC fondova. Poslovni anđeli su obično fizičke osobe, uspješni poduzetnici koji će odluku o ulaganju donijeti vrlo brzo (nekada i na temelju samo jednog sastanka s vlasnikom projekta) za razliku od VC fonda koji često mora proći kroz cijeli niz internih provjera isplativosti prije negoli donese odluku o ulaganju. Dakle, u Hrvatskoj možete očekivati pomoć od poslovnih anđela, ali pomoć za veće investicije jednostavno morate potražiti preko granice, od stranih VC fondova.

Ne podržavamo rad na daljinu - teško je održati aktivnost i razinu sinkronizacije

OIT: Trenutno vaš proizvod broji više od 180 tisuća korisnika. Kakav je tipični profil razvojnog inženjera koji će od njega imati koristi?
Burazin:
Zasad je naš proizvod zanimljiv uglavnom freelance programerima, no promjene na kojima trenutno radimo učinit će ga zanimljivim i većim tvrtkama koje zapošljavaju mnogo razvojnih inženjera koji moraju zajednički raditi na nekom projektu.

OIT: Kakav je profesionalni profil tipičnog zaposlenika vašeg programerskog tima? Je li visoka stručna sprema uvjet da bi razvojni inženjer postao vaš zaposlenik?
Burazin:
Trenutno u timu imamo pet razvojnih inženjera i uvijek smo u potrazi za talentiranim mladim ljudima koji su spremni učiti i razvijati se zajedno s tvrtkom. Visoka stručna sprema ni u kom slučaju nije imperativ, a jedina kvalifikacija koju uvažavamo je znanje. S ljudima koji završe fakultet često treba dodatno raditi i dodatno u njih ulagati jer su znanja stečena na visokim učilištima u praksi često neupotrebljiva. Ni u kom slučaju ne želim reći da ne cijenimo diplome visokih učilišta, ali one nisu ključan faktor za zaposlenje u našoj tvrtki. Formalna naobrazba i određeni stupanj stručne spreme su puno važniji u velikim poslovnim sustavima i korporacijama gdje su rigidnom sistematizacijom radnih mjesta unaprijed utvrđeni uvjeti koje budući kandidat mora zadovoljavati da bi uopće konkurirao za njih.


Začetnik projekta Vedran Jukić

OIT: Koliko je u Splitu odnosno Dalmaciji teško naći kvalitetne razvojne inženjere? Jesu li po vašem iskustvu Hrvati spremni na promjenu prebivališta radi kvalitetnijeg posla?
Burazin:
Za razliku od većine ostalih profesija u Hrvatskoj u softverskoj je branši puno teže naći kvalitetnog zaposlenika s relevantnim znanjima i vještinama. Trenutno u Splitu mnoge tvrtke traže kvalitetne razvojne inženjere, ali njih na tržištu jednostavno nema ili su jako rijetki. Danas vlada opće mišljenje da se Hrvati jako rijetko odlučuju na promjenu životne sredine zbog boljeg posla i iz mog je iskustva to uglavnom točno, no uvijek postoje iznimke pa tako i u našem timu imamo jednog djelatnika koji je u Split došao čak iz Novog Vinodolskog.



Sve što vam treba za uređivanje postojećeg ili generiranje novog koda je klasični internetski pretraživač i korisnički račun Codeanywhere.

OIT: Programiranje je vrlo specifična djelatnost pa tvrtke često zapošljavaju programere na daljinu odnosno angažiraju ih za specifične projekte bez da s njima sklope formalne ugovore. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?
Burazin:
Dobri freelance programeri s određenim iskustvom sasvim sigurno mogu iskoristiti sve prednosti online servisa poput oDesk, Elance i njima sličnih. Naša tvrtka nema posebno pozitivan stav prema radu na daljinu. Dok se kod online servisa ljudi isplaćuju nakon završenog projekta, odnosno predaje koda pa je programeru itekako u interesu da posao završi čim prije (i kvalitetnije, zbog budućih referenci), kod tvrtki s nekoliko zaposlenih jako je teško održati određenu razinu sinkronizacije i aktivnosti među programerima ako su oni geografski disperzirani. Znam iz iskustva, kad se ne održavaju redoviti radni sastanci ili kad voditelj nije u uredu, kvaliteta posla osjetno pada.

Otvaranje tvrtke kao i primanje investicija u SAD-u je neusporedivo jednostavnije negoli kod nas

OIT: Što biste poručili mladim razvojnim inženjerima koji završavaju ili su tek završili redovno školovanje? Mogu li oni u Hrvatskoj živjeti od razvoja softvera ili smatrate da bi trebali potražiti sreću preko granice?
Burazin:
Takvu odluku moraju donijeti ti mladi ljudi i to prvenstveno na temelju svojih životnih očekivanja. Često se čuju priče o tome kako je netko uspio u inozemstvu, no valja naglasiti da uspjeh nigdje ne dolazi preko noći, već iza njega stoje dugogodišnji predani rad i odricanje. Kvalitetna osoba koja želi napredovati i učiti, a spremna je i na odricanja, bit će uspješna i u Hrvatskoj i izvan nje.

Često se čuju priče o tomu kako je netko uspio u inozemstvu, no uspjeh nigdje ne dolazi preko noći, već iza njega stoje dugogodišnji predani rad i odricanje. Kvalitetna osoba koja želi napredovati i učiti, a spremna je i na odricanja, bit će uspješna i u Hrvatskoj i izvan nje.

OIT: Jeste li zadovoljni administrativnim okvirima unutar kojih morate poslovati u Hrvatskoj?
Burazin:
Administracija je nužno zlo svakog sustava i vjerojatno ne postoji zemlja čiji građani ne misle da je prevelika i uglavnom nepotrebna, no činjenica je da bez dobro uređenog administrativnog sustava država ne može funkcionirati. Građani često misle da su u drugim zemljama stvari idilične po tom pitanju, ali svaka država ima svoje probleme. Ja se osobno trudim (zajedno s kolegama iz branše) ponuditi konkretna i konstruktivna rješenja za postojeće probleme tako da u budućnosti imamo što efikasniji sustav.

OIT: Što biste za kraj željeli poručiti mladim ljudima koji su na pragu odabira buduće profesije, a razvojno inženjerstvo im izgleda kao zanimljiv izbor?
Burazin:
Činjenica je da je posao razvoja aplikacija trenutno tražen i kod nas i u svijetu, no mislim da čovjek treba raditi ono što najviše voli jer jedino tada može dati sto posto od sebe i biti uspješan u bilo kojem poslu.