Cisco Connect 2014

Internet of Everything

Cisco, svjetski lider u informatičkim tehnologijama i umrežavanju, organizirao je u Splitu od 3. do 4. travnja konferenciju Cisco Connect 2014. Ova je konferencija drugi put organizirana na regionalnoj razini, a okupila je poslovne i IT lidere iz cijele Jugoistočne Europe kako bi raspravili najnovije informatičke i tehnološke trendove koji utječu na poslovne organizacije i organizacije javnog sektora.

PRIPREMILI DARKO GULIJA i MATE STRGAČIĆ

Michael Ganser, viši potpredsjednik tvrtke Cisco za Centralnu Europn, otvorio je ovogodišnji Cisco Connect uvodnim govorom u kojemu je naglasio važnost usmjerenja na Internet of Everything i njegov utjecaj te ekonomsku vrijednost koju ima za tvrtke, industrije i gradove:
Jugoistočna Europa može se uključiti u taj veliki trend, na temelju inovacijskog potencijala i talenta. Za podršku inovativnim tvrtkama u regiji imamo dostupan poduzetnički fond u vrijednosti od 103 milijuna eura.
Internet of Everything (IoE) odnosi se na umreženo povezivanje ljudi, procesa, podataka i stvari te na povećanje vrijednosti koja se stvara kad se sve priključi na mrežu. Internet of Everything omogućuje nekoliko kombiniranih tehnoloških tranzicija uključujući Internet of Things, mobilnost, računalstvo u oblaku, a sve veću važnost ima i Big Data.

Peter Hajdu, generalni direktor Cisco SEE i Jens Hartmann, član uprave HT-a.

Poslije uvodnog govora Michaela Gansera, direktor tehnologija tvrtke Cisco Central Europe, Patrick Schmidt nastavio je s prezentacijom na temu kako IT arhitekture mogu podržati građenje IoE. Više detalja donosimo u intervjuu s Patrickom Schmidtom.
Na samom događanju Cisco i glavni partner konferencije Hrvatski Telekom najavili su unapređenje poslovne suradnje kroz Cisco cloud and managed services certifikaciju, nekoliko inovativnih pilot-projekata te transfer znanja i obrazovanja za zaposlenike HT-a. Kao važan korak u suradnji HT je stekao certifikat Master partnera Cisco cloud and managed services. Program podupire Cisco partnere koji isporučuju cloud i upravljane usluge stoga je taj certifikat formalno priznanje HT-u za sposobnosti i stručno znanje vezano uz pružanje visokokvalitetnih rješenja u oblaku i upravljanih usluga hrvatskim korisnicima koji onda mogu osigurati pristup IT uslugama na učinkovitiji način.
Naš cilj nije samo biti vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, nego postati i partner za cjelovite ICT usluge svim našim poslovnim korisnicima. Svaki naš korak usmjeren je k tom cilju i želimo da nas partnerstvo s vodećim kompanijama na ICT tržištu, kao što je Cisco, još više približi najvišoj kvaliteti usluga koju želimo ponuditi svojim korisnicima - rekao je Jens Hartmann, član Uprave i glavni operativni direktor za poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma.
Što se tiče inovacija Hrvatski Telekom radi na nekoliko zanimljivih pilot-projekata kao što je primjerice TeraStream, softverski definiran mrežni (SDN) koncept kojim se omogućuje jednostavnija implementacija i integracija naprednih usluga isporučivanih putem oblaka, uključujući tradicionalne telekomunikacijske usluge kao što su glasovna, IPTV i pristup internetu. TeraStream je globalna inovacija koju su prvi put predstavili Hrvatski Telekom i Deutsche Telekom u prosincu 2012. Ta inovativna mrežna tehnologija povećava brzinu pristupne mreže oko 50 puta u odnosu na sadašnju, čime se korisnicima osigurava brzina od 1 Gbit/s.


Prezentacije

Nekoliko kombiniranih tehnoloških tranzicija uključujući Internet of Things, mobilnost, računalstvo u oblaku i Big Data omogućuju Internet svega

Drugog dana konferencije sudionici su mogli birati između 50 prezentacija u pet poslovnih i tehnoloških područja koje su pokrivale širok raspon tema uključujući IT sigurnost, mrežna rješenja za tvrtke, data centre, rješenja za poslovnu suradnju i tehnologije za pružatelje usluga.
Cisco je predstavio trendove iz Tech Radar izvješća za 2014. godinu. Na temelju podataka koje je prikupilo više od 70 globalnih tehnoloških skauta Tech Radar predstavlja trendove koji će oblikovati budućnost tehnološke industrije u sljedećih deset godina i nakon toga. Neki od ključnih trendova spomenutih u izvještaju koje bi trebalo pratiti su i Machine-to-Machine Connections - direktno povezivanje uređaja, Context Aware Computing - kontekstualna obrada podataka, video i suradnja bazirana na preglednicima, te nove internetske arhitekture.
Informatički odjeli organizacija u Jugoistočnoj Europi trebaju stvoriti nove računalne resurse kako bi omogućili obradu i razumijevanje velikih količina i novih vrsta podataka koji dolaze iz raznih uređaja i aplikacija, od smartphonea do informacija koje generira gradska infrastruktura - komentirao je Jordan Popov, direktor tehnologija Cisco SEE.
U organizaciji konferencije Cisco Connect SEE sudjelovalo i nekoliko Ciscovih regionalnih i međunarodnih partnera, uključujući  EMC, Citrix, VmVare, Verso, Nil, NetApp, NetOptics, Intel, Zoom international, Combis, RRC, CT Computers, ComTel Corp, Assecco, Sedam IT i Tetra Solutions.

Naš cilj nije samo biti vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, nego i postati partner za cjelovite ICT usluge svim našim poslovnim korisnicima (Hrvatski Telekom)

Tijekom konferencije ukazala nam se prilika i za razgovor s Patrickom Schmidtom, direktorom tehnologije Cisco CE.
InfoTrend: Većina analitičkih kompanija predviđa eksponencijalan rast Interneta stvari (IoT) u sljedećih nekoliko godina. Kako biste definirali koja je razlika između vašeg koncepta Interneta svega i Interneta stvari, kao dosta poznatih koncepata koji još nisu dostigli svoje pune razmjere.
Schmidt: IoT je tehnologijski aspekt u kojemu se opremaju automobili, biljke, stvari... štogod mislite da je povezivo na neki način, a IoE se odnosi na ono što s tim radite. Počinje povezivošću, no pitanje je koju vrst procesa morate primijeniti i koju vrst inteligencije koristite za analizu podataka, odnosno što zapravo radite s njima. To je pitanje ljudi, procesa, podataka i aplikacija povrh samih uređaja povezanih u IoT. To je način na koji mi shvaćamo IoE.
InfoTrend: Koliko zapravo IoT ovisi o konceptima i tehnologijama koje već poznajemo i koje su trenutačno hype, kao npr. cloud, virtualizacija, Big Data...?
Schmidt: Zapravo, sve se to slaže zajedno. Internet stvari (IoT) proizvodi toliku količinu podataka, da morate imati alate kao primjerice baze podataka in memory kako biste analizirali toliku količinu podataka na skalabilan način. IoT stvara podatke koje možete analizirati tehnologijama namijenjenim obradi velikih količina podataka - to je prvi postulat.
Ako pričamo o oblaku, drugi je princip da proširujete mrežu Interneta stvari tako široko da nećete moći sve to raditi lokalno - on-site, na način na koji smo navikli, primjerice u okvirima vaše tvrtke, unutar vašeg privatnog oblaka. Trebat će vam ta vrst cloud usluge da biste se mogli nositi sa svim tim pitanjima povezljivosti.
Dakle, cloud i Big Data tehnologije zapravo nam omogućuju ostvarivanje IoT i IoE. IoE sve to objedinjuje - on je zapravo use case koji opravdava sve ono što radimo ispod. Imajte na umu da je cloud dosad bio optimizirana infrastruktura, koja je nudila uštede, ali u tehnološkom pogledu zapravo nije bio ništa novo. Uvijek smo imali servere - lokalno ili su bili hostani, imali smo stupanj automatizacije - ali bez novih koncepata.

Patrick Schmidt

InfoTrend: Zapravo, novi koncept clouda temeljio se na tomu da ne znate gdje su vaši podaci, što je nedostatak, pogotovo kad je riječ o javnoj upravi. Kako zamišljate da će javna uprava koristiti IoT i IoE? Vidite li mogućnost privatnog clouda namijenjenog isključivo javnoj upravi (government cloud), udruženjima...?
Schmidt: Da. Kod clouda je uvjet da podaci potpadaju pod lokalne zakone. Uvijek se primjenjuje lokalni zakon koji se odnosi na mjesto gdje se stvaraju podaci. Tu se ništa ne mijenja. Za kritične podatke treba osigurati da ostaju u zemlji ili na teritoriju gdje se primjenjuje taj zakon. To se pogotovo odnosi na javni sektor. Predviđamo da će se i u velikim tvrtkama 80 posto ključnih aplikacija pokretati u privatnim oblacima. Preostalih 20 posto koje nisu toliko kritične, kao i okoline za testiranje i razvoj, back up i recovery... to su slučajevi kad i javni sektor može koristiti javni oblak. Javni cloud je vrlo potreban jer je IoT velika prilika (use case) i za javni sektor. Michael Ganser je skrenuo pažnju na Barcelonu kao primjer ostvarenja pametnih gradova - rješavanje prometnih gužvi, pronalaženje slobodnih parkirnih mjesta i tako dalje, ali postoji još mnogo drugih primjera.
Drugi je primjer gospodarenje otpadom. Zamislite koliko bi se moglo optimizirati recikliranje sa senzorima koji bi na inteligentan način odvajali papir, ostalu ambalažu (staklo, plastiku, metal) i biološki otpad. Mislim da se sada pogrešno odvaja barem 30 posto otpada - zamislite kakva je to prilika za svaki grad. Dakle, postoje brojni primjeri koji IoT čine vrlo primamljivim za primjenu u javnom sektoru.
InfoTrend: Da, zaista, to otvara potpuno nov način gledanja i razmišljanja. Danas je gotovo nezamislivo obavljanje bilo čega bez povezanosti s internetom. Zapravo, baš razina internetske povezivosti dobar je način za procjenu razine razvijenosti neke zemlje, tvrtke ili zajednice. Kakva su vaša predviđanja, koje će grane (npr. transport, obrazovanje, okoliš, zdravlje...) ostvariti najveću korist primjenom Interneta stvari?
Schmidt: To je vrlo teško predvidjeti. Zasad prvu korist ostvaruju pružatelji usluga jer vlada pritišće da se investira u razvoj broadband mreže. Dakle, oni investiraju, ali i dobivaju vladine investicije u cilju povećavanja globalne kompetitivnosti te omogućavanja pristupa svima.
No, postoji mnogo načina primjene za razne vertikale, tako da je - iskreno - teško predvidjeti koji će biti prvi. Kao što sam spomenuo, kao jedne od prvih zasigurno vidimo pametne gradove. Također, veliku korist imat će i industrijski sektor, posebno u središnjoj Europi. Proizvodnja automobila, pametne tvornice, industrijska proizvodnja... u kontaktu smo s brojnim tvrtkama, tu je npr. Bosch, ali i druge tvrtke s kojima razvijamo slučajeve primjene. Dakle, rekao bih - javni sektor i industrija prvi su koji će imati koristi od primjene IoT-a.
InfoTrend: Vidite li neke očite, takozvane killer aplikacije koje će se raširiti masovno?

Schmidt: Već sam rekao - to su pametni gradovi, a u nekim zemljama već vidimo smart grid za pametnu distribuciju električne energije. Nadalje, tu je automobilska industrija - BMW već isporučuje automobile sa SIM karticom... trebate potpisati suglasnost, napraviti account i onda možete skinuti aplikacije na svoj mobitel koje automatski šalju podatke iz vašeg automobila prodavaču. Jasno, ako na to pristanete.
Osim toga, daju vam pametne informacije o prometu bazirane na obavijestima koje pristižu od jednog do drugog automobila. To sam prvi put iskusio na putu iz ureda blizu kojega je kritična točka na autocesti 66 i - kad sam uključio navigacijski sustav dobio sam prikaz ulica obojenih različitim bojama - žutom, zelenom i crvenom. Onda sam shvatio da mi u sekundama pokazuje kakav je promet oko mene: crvene ulice znače da je promet gust, a ako su zelene - rijedak. Ti prikazi nisu bazirani na informacijama o prometu s radiostanica, nego na informacijama koje šalju pojedini automobili u realnom vremenu. Tako, kad odlazim s parkirnog mjesta Cisco ureda navigacijski sustav mi pomaže odlučiti hoću li krenuti lijevo ili desno...
InfoTrend: Vidio sam takvu aplikaciju na iPhoneu, ima isti koncept: ako se poveže dva milijuna ljudi iPhone mobitelima sustav će znati gdje se većina njih nalazi i prema tomu može odrediti gdje je najgušći promet. No, što je s privatnošću? Dakako, privatnosti se već svojevoljno odričemo putem Facebooka, Twittera, svih tih društvenih mreža, ali s druge strane, privatnost je uvijek vrlo važno pitanje.

Neki od ključnih trendova koje bi trebalo pratiti uključuju m2m - izravno povezivanje uređaja, CAC - kontekstualnu obradu podataka, video i suradnju baziranu na preglednicima te nove internetske arhitekture.

Schmidt: Prošao sam kroz uvjete korištenja tih aplikacija u BMW-u kad sam potpisao suglasnost. Nisam išao u detalje, no informacije se koriste samo u svrhe aplikacija, ne daju ih drugim kompanijama i neće ih iskoristiti za bilo koje druge svrhe. Onda, što drugo mogu negoli im vjerovati, ali to je moj osobni stav. Da, slažem se s vama, privatnost je danas veliki problem - ali te mi informacije istodobno pružaju veliku vrijednost.
InfoTrend: Nema baš mnogo opcija - ili im vjerujete ili ne koristite aplikaciju. U sljedećih pet godina postojat će otprilike deset puta više uređaja negoli ljudi na planetu što će stvoriti velik tržišni potencijal i velike poslovne prilike. Na koje aspekte Interneta stvari bi se trebali koncentrirati već utemeljeni sudionici na tržištu (market players)?
Schmidt: Mislite li na IT kompanije ili...?
InfoTrend: Rekao bih IT, ali i druge industrijske grane. No, fokusirajmo se na IT jer to je ipak naša branša.
Schmidt: Uvijek se morate fokusirati na ono što su vaše core kompetencije i vidjeti kako ih možete optimizirati korištenjem koncepta Interneta stvari i proširiti na susjedna područja. Cisco, primjerice, može pojačati ponudu mrežne opreme i povezivosti, proširiti je na analizu podataka, integrirati... a tu su i mogućnosti za vlastitu mrežnu arhitekturu... Kompanije kao SAP pokušat će proširiti tržište s ERP sustava na baze i analizu podataka... Dakle, uvijek se morate fokusirati na susjedna tržišta. Ne vjerujem da će Internet stvari otvarati tržišta u potpuno novim područjima, to je uvijek vrlo teško postići. Je li to bio odgovor na vaše pitanje?

Internet of Things
IoT je tehnologijski aspekt svega štogod mislite da je povezivo na neki način, a IoE se odnosi na ono što s tim radite. Počinje povezivošću, no pitanje je koju vrst procesa morate primijeniti i koju vrst inteligencije koristite za analizu podataka, odnosno što zapravo radite s njima. To je pitanje ljudi, procesa, podataka i aplikacija povrh samih uređaja povezanih u IoT. To je način na koji mi shvaćamo IoE.

InfoTrend: Da, svakako. Vrlo mi se sviđa koncept susjednih područja: uzimate nešto što već poznajete, dobro radite i onda to proširite nečim novim. No, što je sa startup kompanijama? Kakve perspektive njima pruža Internet stvari?
Schmidt: Tu prilike vidim prvenstveno na aplikacijskoj strani, ali i u segmentu hardverskih uređaja. Nikada dosad nije bilo tako jednostavno kreirati vlastiti hardver kao što će biti nekoliko sljedećih godina. To će biti izazov i za već dokazane kompanije, ali u području široke potrošnje, blizu korisniku - bit će krajnje jednostavno kreirati vlastite uređaje, posebno uzevši u obzir 3D printing. Vjerujem da će to značajno ubrzati razvoj startup kompanija.
InfoTrend: Već smo se dotakli segmenta državne uprave. Želite li tu još nešto dodati?
Schmidt: Kao što su na konferenciji naglasili i drugi govornici, kad se govori o državnoj upravi, ne smijemo zanemariti gradove i lokalnu samoupravu. Gradovi mogu postati živi laboratoriji u kojima mogu najprije zaživjeti mnogi IoE koncepti. Nadalje, tu je zdravstveni sustav s raznim vrstama uređaja i senzorima ugrađenim u odjeću koji mogu pratiti vaše zdravstveno stanje, ali i dokazati da živite zdravim načinom života, da redovno vježbate - pa ćete dobiti povoljniju policu životnog ili zdravstvenog osiguranja... Vjerujemo da bi mogli funkcionirati takvi tipovi poslovnih modela. Kad smo već kod zdravstva, postoji vrlo uspješan primjer baš iz Hrvatske: jedna hrvatska startup tvrtka napravila je igračku namijenjenu maloj djeci, medvjedića koji priča, koji je opremljen senzorima koji prate temperaturu, ali i druge vitalne funkcije bitne za procjenu djetetovog zdravstvenog stanja.
InfoTrend: Kako stojimo s migracijom na IP v6? Adresni prostor IP v4 već je gotovo potrošen s postojećim uređajima i mobilnim telefonima i svakako ne može podržati golemu količinu uređaja potrebnih za Internet stvari. Je li to barijera za uvođenje Interneta stvari i jesmo li spremni za IP v6?
Schmidt: Većina velikih kompanija ima već spremna rješenja i planove za migraciju ili su već i migrirali na IP v6. Ne vidim IP v6 kao problem ili prepreku.

InfoTrend: A kad očekujete da će IP v6 postati prevladavajući protokol na internetu?
Schmidt: Vrlo skoro. Kao što sam rekao - glavni igrači su spremni ili su već migrirali.
InfoTrend: Što predviđate, kad će se IP v4 potpuno povući iz upotrebe?
Schmidt: Legacy rješenja uvijek ostaju u primjeni kroz dugo vremensko razdoblje. Ne očekujem da će IP v4 potpuno nestati u sljedećih deset godina. Uvijek će biti manjih kompanija i legacy rješenja...
InfoTrend: A što je sa sigurnošću? Nedavno sam pročitao da je netko zloupotrijebio hladnjak spojen na internet kao zombi-računalo za napade. Vidio sam i demonstraciju u kojoj je hakiran displej na autocesti koji je bio bez ikakve zaštite. Istodobno, računalna sigurnost je područje koje ne razumije previše ljudi. To se odnosi čak i na računala, a sada kad će posvuda biti raznih uređaja povezanih na internet, svi oni predstavljat će potencijalne vektore za napad.
Schmidt: Potpuno se slažem. No, kada pogledate IT budžete, dio sredstva koja korisnici troše na IT sigurnost raste najvećom brzinom. Dakle, sigurnost je već snažno naglašena i to s dobrim razlogom.
Sigurnost promatramo iz sljedeće perspektive: da biste spriječili napade na mrežu u prošlosti je bilo dovoljno zaštititi pristup mreži izvana, na perimetru. Danas više nije moguće razlučiti koriste li se uređaji kao što je primjerice mobilni telefon za poslovnu ili privatnu namjenu. S istim uređajem biti ćete istodobno spojeni, recimo, na SalesForce za poslovnu namjenu i možda na Google za privatne potrebe i povezani na različite oblake.
Budući da ne možete više odijeliti uređaje za poslovnu i privatnu namjenu ne možete ni izbjeći prijetnje od tih uređaja. Znači, morate živjeti s činjenicom da ćete biti napadnuti. To će se dogoditi prije ili poslije. Ne možete sve prijetnje držati izvan mreže. Kada to prihvatite, zauzet ćete potpuno drukčiji pristup svojoj sigurnosnoj strategiji.

Predviđamo da će se i u velikim tvrtkama 80 posto ključnih aplikacija pokretati u privatnim oblacima. Preostalih 20 posto su slučajevi kad i javni sektor može koristiti javni oblak

Dakle, ne samo da morate imati plan za slučaj napada, morate planirati što raditi prije, tijekom i nakon napada. Kad ste napadnuti bilo bi idealno otkriti napad u realnom vremenu, poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu i reprogramirati sigurnosni sustav da se takav napad ne bi ponovio.
To nije nešto što si može priuštiti svaka kompanija - izgraditi samostalno zaštitu u vlastitoj mreži, tako da predviđamo da će sigurnost biti mješavina lokalno instaliranih proizvoda i cloud-based usluga koje morate ugraditi u svoju sigurnosnu strategiju. Tu će igrati bitnu ulogu različiti firewall uređaji, intrusion detection i prevention sustavi, cloud bazirane usluge... sve to mora biti integrirano u jedinstvenu sigurnosnu arhitekturu koja je potrebna kako biste postigli zahtijevanu razinu sigurnosti.
Ukratko - nužna je potpuna promjena sigurnosne arhitekture.
InfoTrend: Uzevši u obzir tu kompleksnost, očekujete li da će kompletni sigurnosni sustav biti nabavljen ili ugovoren kao usluga od istog pružatelja, recimo od vaše kompanije kao jednog od vodećih proizvođača ili će to biti mješavina uređaja i rješenja od različitih proizvođača? Hoće li biti potrebno kreirati standarde da ti uređaji mogu međusobno komunicirati?
Schmidt: Na današnjem tržištu 80 do 90 % kupaca traži klasične firewall i network security uređaje – dakle, tradicionalan pristup. S druge strane kompanije koje traže sigurnosna rješenja zasnovana na oblaku već imaju opremu različitih proizvođača. Ako imate Cisco uređaje za sigurnost pristupa mreži, a proizvode nekih drugih proizvođača za zaštitu elektroničke pošte ili weba ta se rješenja svakako mogu miješati. S druge pak strane izbor jedinstvenog rješenja ima prednost. Cisco integrira svoje SourceFire proizvode u sve svoje arhitekture koji rade usklađeno s Ciscovim sigurnosnim uslugama u oblaku. A to ne možete postići kombinacijom rješenja različitih proizvođača.

Morate živjeti s činjenicom da ćete biti napadnuti prije ili poslije. Kad to prihvatite, zauzet ćete potpuno drukčiji pristup sigurnosnoj strategiji.

InfoTrend: Vidite li neke inicijative za standardizaciju u tom području?
Schmidt: Nisam vidio takve inicijative, no osobno nisam ekspert u tom području.
InfoTrend: Na kraju, postoji li još neka Cisco tehnologija koju biste željeli posebno naglasiti?
Schmidt: Ostvarili smo izuzetno veliki napredak u kolaboracijskim alatima. Cisco je već neko vrijeme predvodnik na tržištu tih alata, ali mislim da nismo dovoljno inovirali to tržište. Sad očekujemo pravi vatromet rješenja iz tog područja, s potpuno pripremljenim endpoint videouređajima.
Očekujemo u SAD-u najveći enterprise video endpoint launch u svojoj povijesti. Snizili smo cijene, osvojili devet dizajnerskih nagrada i smatramo da trenutno imamo fantastičan portfolio proizvoda iz tog područja.
Neki od tih videouređaja su povezivi na internet, imaju touch screen, možete ih koristiti kao monitor za laptop ili kao telepresence sustav, daju fantastično videoiskustvo uz vrlo prihvatljivu cijenu. Također, uskoro ćete čuti najave novih cloud usluga i kolaboracije, gdje ćemo puno bolje povezati WebEx, TelePresence i druge usluge. Vjerujemo da će taj novi kolaboracijski portfolio zaista osvojiti tržište.
InfoTrend: Želimo vam uspjeh u vašim nastojanjima. Zahvaljujemo na vašem vremenu i pruženim informacijama.