Šansa za kvalitetu i djelotvornost

IT sektor u industrijskoj strategiji

Nacrt prijedloga Industrijske strategije Republike Hrvatske konačno je nakon niz odgoda ugledao svjetlo dana u siječnju ove godine, a javna rasprava o dokumentu zaključena je početkom ožujka. Boris Žitnik, direktor konzultantske kuće OMNIA consult i dugogodišnji analitičar hrvatskog ICT tržišta iznosi neka zapažanja i preporuke koje bi mogle pridonijeti kvaliteti strategije IT industrije.

Napomena
Autorov komentar i sugestije odnose se isključivo na IT komponentu ICT industrije. Naime, kompetitivni položaj i strukturne značajke telekom industrije uvelike se razlikuju u odnosu na IT industriju. Telekom industrija je visoko konsolidirana, visoko akumulativna i pretežito u stranom vlasništvu, što rezultira različitim doprinosom nacionalnom gospodarstvu. Osim toga, posljednjih desetak godina broj zaposlenih u telekom industriji pada, a u IT industriji raste. Zato te dvije industrije unatoč njihovoj tehnološkoj konvergenciji treba odvojeno promatrati s razvojnog aspekta.

PRIPREMIO BORIS ŽITNIK

Dokument počiva na kompleksnoj kvantitativnoj analizi financijskih pokazatelja djelatnosti koje tradicionalno uključuju prerađivačku industriju, ali i industriju informacija i komunikacija, što je za naše prilike dobrodošla novost. Naime, time je komunikacijskim i informatičkim uslugama te softveru priznat status nematerijalnog proizvoda i izjednačuju se s ostalom proizvodnom industrijom.
Tim je dokumentom naša IT branša označena kao strateška industrija pa konačno dobiva pravo građanstva i postaje prepoznatljiva političkoj eliti i široj javnosti što dosad nije bila, unatoč značajnom izravnom i neizravnom doprinosu stvaranja GDP-a, izvozu i zaposlenosti. I to za razliku od Europe gdje je ICT posljednjih petnaestak godina redovito u vrhu prioritetnih industrijskih grana, a da o SAD-u i ne govorimo.
Što se tiče ukupne industrije ograničit ćemo se na generalnu primjedbu da analizirani financijski pokazatelji uključuju danu tečajnu politiku koja ih determinira što u uvjetima nerealnog, precijenjenog tečaja iskrivljuje relativni položaj, značaj, ulogu i potencijal pojedinih proizvodnih djelatnosti.
Zapažanja i preporuke odnose se na metodologiju i obuhvat analize te uključivanje analize potražnje i tehnoloških trendova kao temeljnih determinanti prosperiteta IT industrije.



Problematična klasifikacija

Komunikacijsko-informatičke usluge i softver izjednačavaju se s ostalom proizvodnom industrijom i priznaje im se status nematerijalnog proizvoda

Pri sagledavanju IT industrije u dokumentu je primijenjena NACE klasifikacija po kojoj se tvrtke razvrstavaju prema pretežitoj djelatnosti. Međutim, treba imati na umu da se kod nas precizno i ažurno praćenje po pretežitoj djelatnosti ne provodi rigorozno, tako da su neke IT tvrtke krivo svrstane u određene kategorije, a druge su pak ostale razvrstane po starom mada su u međuvremenu promijenile djelatnost. Primjerice, Combis, naš najveći sistem integrator, vodi se pod G4690 - kao nespecijalizirana trgovina na veliko. Ili recimo kod analize po djelatnosti C26 - proizvodnja računala navode se imena najvažnijih aktera, Ericssona i M Sana. No, M San je zapravo distributer, a sastavljanje računala samo je manji dio njihove djelatnosti dok Ericssom prodaje uvoznu opremu i pruža integracijske usluge telekom sektoru, a bavi se i razvojem računalnih aplikacija.

Uloga IT trgovine, ponuda obrazovnih usluga

IT branšu prepoznala je šira i politička javnost, označena je kao strateška industrija i time konačno dobiva pravo građanstva

IT trgovci često pružaju i servisne usluge, a u poslovanju su vezani uz čista informatička poduzeća iako je djelovanje onih koji pružaju usluge IT edukacije i treninga relevantno u sklopu IT obrazovanja. A, možda ne bi bilo loše i šire sagledati specijalizirane medije te marketinške i konzalting agencije vezane uz IT.
Isto tako trebalo bi uzeti u obzir i IT profesionalce zaposlene u velikim tvrtkama. Naprimjer, poznato je da INA, HEP, PBZ i Zagrebačka banka zapošljavaju u svojim internim IT odjelima toliko informatičara koliko i najveća IT poduzeća. Taj aspekt također je relevantan za obrazovnu sferu jer govori kolike su stvarne potrebe, koliko informatičara treba producirati obrazovni sustav.

Velike razlike unutar industrije

Pri analizi, pripremi strategije i osmišljavanju industrijske politike treba voditi računa da IT industrija nije homogena. Velike su razlike između proizvođača aplikacija, sistem integratora ili pak lokalnih IT servisera, proizvođača knjigovodstvenog softvera, cloud i mobility orijentiranih start-up tvrtki. IT sektor mogao bi se grubo kategorizirati na osam do deset potkategorija sličnih tvrtki. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, značaj i razvojni potencijal te iziskuje financijsku i SWOT analizu. Tek zbrajanjem razvojnih mogućnosti svake od njih može se doći do potencijala cijele branše. Također, trebalo bi posebno sagledati ulogu i mjesto globalnih informatičkih vendora zbog njihovog specifičnog položaja.

Uvoz i izvoz

IT sektor mogao bi se grubo kategorizirati na osam do deset potkategorija od kojih svaka ima svoje specifičnosti, značaj i razvojni potencijal te iziskuje financijsku i SWOT analizu

Pri analizi odnosa izvoza i uvoza IT industrije treba posebno voditi računa da statistički prikazan uvoz IT tvrtki nije za njihove potrebe već je to najvećim dijelom preprodaja IT opreme domaćim krajnjim korisnicima i reeksport. Zbog toga se neki značajni izvoznici IT usluga tretiraju kao neto uvoznici. Dakle, fokus analize treba biti na čistom izvozu IT usluga i njegovom utjecaju na rast i zaposlenost. Što se tiče izvoznog potencijala treba sagledati ograničenja i preispitati poslovne modele prodora u svijet (razvoj vlastitih proizvoda, nearshoring, outsourcing, iznalaženje tržišnih niša, programiranje po narudžbi, subliferantski poslovi za globalne vendore, prodor na strana tržišta zajedno uz klijente...). Jednostavno, treba otkriti gdje leže izvozne šanse hrvatske IT industrije. I, svakako, kao case study prikazati one rijetke domaće tvrtke koje polučuju zavidne izvozne rezultate, kao što su primjerice Infobip, Mireo, Media Soft, In2, Neos, Pet minuta, b4b, Ekobit, Verso, Span, Poslovna inteligencija, HR Pro i drugi.

Definirati potražnju i potrošnju

Neke su IT tvrtke krivo svrstane u pojedine kategorije, a druge su u međuvremenu promijenile djelatnost - no inercijom su ostale razvrstane po starom

Pri definiranju strategije nezaobilazna je analiza sadašnje i očekivane potražnje (veličina i struktura IT tržišta) po potrošačkim segmentima: državna administracija, gospodarstvo (po vertikalama) i kućanstva te pogotovo izvozno tržište. Za IT industriju posebno je važna javna nabava jer gotovo pola domaće potražnje za IT uslugama izravno i neizravno generira država. To je presudna determinanta IT potrošnje što implicira definiranje jasne strategije informatizacije državne administracije, sudstva, zdravstva, obrazovanja... (i politički snažnog provoditelja) i izdašni obujam javne IT potrošnje.
Svakako je nužna i prosudba te definiranje položaja državnih pružatelja IT usluga: Apis IT i Fine. Država nije samo najveći pojedinačni kupac, njena je uloga u IT-u osobito važna i zbog toga što kroji okvir poslovanja IT poduzeća. Njen je zadatak definirati strategiju, štititi i promovirati vlastitu industriju.
U analizu potražnje ulazi i tehnološki napredak. Tu se podrazumijeva kakav će biti utjecaj treće informatičke platforme (oblak, društvene mreže, Big Data, mobilnost), odnosno četvrte industrijske revolucije (pametna proizvodnja) na ulogu i položaj domaćih informatičkih poduzeća. Hoće li globalizacija pomesti domaće igrače i kako se prilagoditi trendovima? Tomu, dakako, prethodi sagledavanje utjecaja tehnološkog progresa, odnosno sve raširenije automatizacije poslovnih procesa i opće digitalizacije ukupnog života.
Dobro za početak, ali...
Nacrt strategije dobra je polazna osnova i sad treba iskoristiti momentum da se dodatno oplemeni i postane relevantan razvojni dokument IT industrije. Jasno, neki će reći i da ne ostane tek slovo na papiru jer to nije prvi strateški dokument na tu temu. Spomenimo samo projekt Hrvatska u 21. stoljeću iz 2002. ili pak podloge za strategiju dane u materijalu Analiza hrvatske ICT industrije 1999-2009 koji su 2011. godine zajednički realizirali HGK, HUP i Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Možda je sad ipak drukčije jer strategiju traži Europska unija koja prema riječima Ollia Rehna, povjerenika Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja traži uvjerljivu strategiju kojom se može postići trajni gospodarski rast i otvarati radna mjesta. Nadajmo se da tu leži šansa za kvalitetu i djelotvornost konačnog teksta strategije.