Žene – uspješne voditeljice projekata

Na muškom terenu

Autorica Tatjana Kotarski PMP (Project Management Professional) zaposlena je u tvrtki Omega software d.o.o. gdje vodi projekte implementacije i integracije ERP i ECM sustava u privatnom i javnom sektoru kao i razvojne projekte specijaliziranih (custom) softverskih rješenja kod klijenata. Trajno se obrazuje na seminarima poznatih europskih voditelja projekata kao što su Agnieszka Gasperi, Liam Dillon i aktivni je član hrvatskog ogranka PMI udruge.

Vođenje projekata smatrano je prvenstveno muškim zanimanjem, no u posljednje vrijeme svjetske statistike pokazuju - to je još jedan preživjeli mit. Udio žena u upravljanju projektima dosegao je četrdesetak posto. U nekim sferama projektnog menadžmenta čak dominiraju, naprimjer u komunikacijama, upravljanju timovima, budžetskim rezultatima, vremenskom ograničenju i općenito mjerenju uspješnosti projekta. To me je potaklo na razgovor s nekoliko uspješnih voditeljica koje sam upoznala tijekom školovanja, na stručnoj izobrazbi i kroz rad, kako bih otkrila s kojim se problemima i izazovima susreću te da podijele s nama bogato iskustvo koje su stekle radeći na projektima.

PIŠE Tatjana Kotarski

Ivona Blažević, CPM (Customer Project Manger), bavi se složenim IT projektima u telekomunikacijskom sektoru. Karijeru je započela kao inženjerka za mrežne sustave u francuskoj tvrtki Sage, a ubrzo nakon toga zaposlila se u telekomunikacijskoj kompaniji Ericsson Francuska kao integratorica rješenja i voditeljica projekata. Odgovorna je za upravljanje i nadzor velikih telekomunikacijskih projekata. Ambicije su joj napredovanje prema programskom i portfolio menadžmentu te se trenutno obrazuje i usavršava u tom smjeru.

Ivona Blažević:
U poslu često susrećem žene uspješnije od muških kolega, ne zato što su žene već zato što su kompetentne.

Pretpostavljam da ste s Vašim obrazovanjem, mogli birati zanimanje u IT sektoru. Zašto ste se odlučiti za karijeru u vođenju projekata?
Nakon diplome radila sam u nekoliko tvrtki i svako novo iskustvo donijelo mi je nove kompeticije. Za taj izbor odlučila sam se brzo poslije prvih poslovnih iskustava jer sam oduvijek voljela odgovornost i rad s klijentima. A zašto? Privlače me nove odgovornosti, potrebni su mi novi izazovi kako bih stekla nova iskustva i nastavila s usavršavanjem.

Postoje li predrasude da je vođenje projekata profesija kojom dominiraju muškarci?
Predrasude? Prije bih rekla da je vaše pitanje konstatacija realnosti. Ne zato što ženama nema mjesta u vođenju projekata, već zato što ih je još malo u praksi, barem u telekomu. Kad bude 50:50, bit će ih više, sigurna sam. U poslu susrećem žene koje su često uspješnije od muških kolega, ne zato što su žene, već zato što su kompetentne.
EU tržište je u tom području dosta otvoreno ženama. Ipak, što je na ljestvici uspjeha veća skala žene su manje prisutne. Poznajem dosta žena s funkcijom CPM-a, ali ne i onih na poziciji generalnog direktora.

Što su Vam u radu najveći izazovi?
Na početku karijere mislila sam da je najveća prepreka tehnička sposobnost. Međutim, taj dio se svlada jako brzo. Najveći izazov je držati pod kontrolom situaciju koja polako klizi iz ruku. Danas su mi je to najzanimljivije jer čini šarm profesije. Prije četiri godine, kad sam radila kao integratorica na projektu za jedan afrički telekom, ekipa je bila pod stresom pa sam mu se slušajući druge prepustila i sama. Međutim, danas vidim stvari drukčije, sigurnija sam u sebe i znam da je to iskustvo bilo važno da poslije uspijem. Nekad je dobro imati loš početak jer puno učimo na greškama. Negativno iskustvo na početku, ako ga znamo dobro iskoristiti, na kraju nam služi kao vodič kako ne treba raditi. U početku mi je bilo teško reći ne ili delegirati zadatke, misleći da mogu sve sama. Prenošenje znanja i informacija je jedna od osnovnih osobina dobre suradnje.

Kako se nosite sa stresom i kritičnim situacijama na poslu?
Ne ustručavam se priznati da u nekom trenutku situacija postaje kritična. Nekad se izdvojim od ekipe i smišljam akcijski plan kako bih anticipirala neku kritičnu situaciju. U tim trenucima mi često padne na pamet Einsteinova rečenica: Jaki smo onoliko koliko možemo podnijeti nepoznato, jer poznato je ionako poznato. Nastojim ne vidjeti probleme već izazove.
Treba razmišljati na širokom planu. Ima puno mogućnosti za prodaju novih ugovora, posao može biti zabavan ako ga znamo napraviti takvim. I da, ne nosite posao doma. Važno je postaviti granicu između poslovnog i privatnog života. A što se tiče stresa, najbolji način da ga se oslobodite je - sport.

Poruka: Voditelj projekta mora imati smisao za organizaciju, komunikaciju i ekipni rad, mora znati procijeniti kome što povjeriti, ali i prepustiti drugima njihov dio odgovornosti. Dobar voditelj trebao bi znati kako delegirati zadatke i zainteresirati suradnike.

 

Marijana Bilić Rakvin:
Uz dobru organizaciju
i malo moderne
tehnologije sve je
moguće.

Marijana Bilić Rakvin vodi­te­lji­ca je projekata u konzultantskoj tvrtki pmmentor koja se bavi autsorsanim vođenjem projekata i edukacijom projektnih timova. Karijeru je započela kao voditeljica prodaje i marketinga, no ubrzo je postala asistent na projektu implementacije IBM-ova ERP rješenja u naftnoj industriji INA. Nakon toga prelazi u Oracle Hrvatska gdje vodi Consulting Operations za sve Oracleove projekte u nekoliko zemalja naše regije.
Ima više od 10 godina iskustva u upravljanju projektima iz različitih područja, u konzaltingu, prodaji i odnosima s javnošću. Specijalizirala se u područjima poslovne analize, podrške projektima te upravljanju timovima i organizacijama. Neprekidno se obrazuje na seminarima poznatih europskih voditelja projekata kao što su Liam Dillon, Alfonso Bucero i Peter Taylor. Aktivni je član hrvatskog ogranka PMI-ja (Project Management Institute), svjetske organizacije koja okuplja stručnjake za upravljanje projektima.

Marijana, karijeru ste počeli u prodaji i nastavili u vođenju projekata. Kad ste se odlučili za zaokret?
Dobila sam poslovnu priliku u svjetski poznatoj informatičkoj tvrtki koja djeluje i na našem tržištu kao projektni asistent na velikom IT projektu s više od 300 članova i 12 projektnih timova. To je bilo vatreno krštenje u pravom smislu riječi.

Koji su Vam najveći radni izazovi? Možete li navesti najuspješniji i najproblematičniji projekt u kojem ste sudjelovali?
Trenutno, najveći mi je izazov rad na nekoliko projekata istodobno. Projekt implementacije ERP rješenja u naftnoj industriji bio je najveći tog tipa u regiji. Na njemu sam mnogo naučila i to sam znanje primjenjivala u daljnjem radu. Najizazovniji projekt bio je iz IT svijeta, bili su problematični neorganizirani poslovni procesi i nered na obje strane. Tu sam naučila da projekt počinje prije ugovora, a uspješno se nastavlja samo ako je svakomu jasno što treba raditi i tko je za što odgovoran.

Što biste savjetovali muškarcima koji su nadređeni voditeljicama?
Tretirajte žene s jednakim poštovanjem kao i svoje kolege te uspostavite iste kriterije mjerenja uspješnosti. Ne štedite ih od teških projekata - dajte im izazove.

Postoji li razlika u stilu upravljanja i vođenja u odnosu na muške kolege? Koje su ključne osobine dobrog voditelja?
Ako postoji razlika u stilu upravljanja, ogleda se prije svega u socijalnom kontaktu, upravljanju ljudima i sukobima. Iako je to veliko generaliziranje, jako ovisi od osobe do osobe. Mislim da su žene svjesnije neverbalne komunikacije i fluktuacije tuđih emocija, što im omogućuje da sve te eterične komponente bolje usmjere prema cilju.
Osim teorijskog znanja i metoda vođenja projekata vrlo su bitne i soft skills vještine kojima upravljamo drugima, povezujemo članove tima i usmjeravamo ih da daju najbolje od sebe kako bi projekt uspio jer to mora biti i njihov osobni uspjeh. Jedan od velikih uzora mi je moj kolega u pmmentoru Dino Butorac - najviše cijenim njegovo veliko iskustvo, čvrste stavove, osobnu etiku kojom se vodi u poslu, racionalnost u donošenju odluka i vrlo razvijene socijalne vještine jer to su ključne osobine koje treba imati dobar voditelj projekta.
Kako usklađujete privatne i poslovne obveze?
Izvrsno, uživam biti jedan dan u uredu, a drugi letjeti po sastancima. Uz dobru organizaciju i malo moderne tehnologije sve je moguće. Dobro je što nijedan dan nije isti, a većinu svog vremena mogu sama organizirati.

Poruka: Jednako kao i njihovi kolege, žene bi trebale iskoristiti svaku priliku za dodatno obrazovanje. Ne smijemo zanemariti ni važnost povezivanja i razmjene iskustava s ljudima iste struke, kao što je učlanjenje u udrugu PMI Hrvatska i aktivno sudjelovanje u njezinom radu.

 

dr. sc. Silvana Tomić Rotim:
Postoje samo dobri i loši voditelji, bez obzira jesu li muškarci ili žene, ali muškarcima se vjerojatno češće pruža prilika za profesionalno napredovanje.

Silvana Tomić Rotim je direktorica i voditeljica ključnih projekata u Zavodu za informatičku djelatnost Hrvatske d.o.o. (ZIH). Certificirani je voditelj projekata (PMP), trener za menadžment, certificirani konzultant (CMC), certificirani ISO Lead Auditor i Lead Implementer. Ima više od 18 godina iskustva u vođenju projekata te pružanju savjetodavnih i edukativnih usluga u području unapređenja poslovanja, organizacije i poslovnih procesa, upravljanja ljudskim resursima, implementacije normiranih sustava upravljanja te povezivanja i usklađivanja poslovnih i ICT sustava u Hrvatskoj i regiji.
Održala je više od sto treninga u području upravljanja projektima i poslovnim procesima, strateškog planiranja i Balanced Scorecarda, upravljanja ljudskim resursima i Performance Managementa, upravljanja informacijskom sigurnošću, kontinuiranim poslovanjem, rizicima itd.

Kad ste se i zašto odlučili za vođenje projekata?
To je došlo sasvim spontano. Prije petnaestak godina, nakon završenog fakulteta, zaposlila sam se u konzultantskoj tvrtki ZIH i polako ulazila u posao menadžmenta i IT konzaltinga. Budući da je svaki novi konzultantski pothvat projekt za sebe, bilo je nužno voditi ga, planirati vrijeme i resurse, pratiti, izvješćivati... Kako sam u brojnim projektima bila i voditelj shvatila sam da je uz znanja u području u kojem pružamo konzultantske usluge nužno imati i znanja i vještine za vođenja projekata.
Moj mentor i veliki uzor je prof. dr. sc. Zdravko Krakar koji ima vrlo široka znanja i vještine i u domeni vođenja projekata. U svojoj profesionalnoj karijeri vodio je brojne zahtjevne projekte i koordinirao velike timove. Divim se njegovoj organizacijskoj sposobnosti, vođenju ljudi i upravljanju vremenom na vrlo učinkovit način čime se u konačnici uvijek postiže ostvarenje postavljenih ciljeva.

Koje su ključne osobine dobrog voditelja?
Prvenstveno su nužna specijalistička znanja, ali treba biti dobar organizator i planer, lider, komunikator i motivator te međuljudski osjetljiv kako bi se čovjek uspješno nosio sa složenim odnosima u timu. Treba biti samouvjeren i siguran, sposoban donositi odluke i preuzeti rizik, ali i otvoren za mišljenja drugih te uzimati u razmatranje sve relevatne ideje.

Postoji li razlika u kvaliteti rada, s obzirom na spolove?
Postoje samo dobri i loši voditelji, bez obzira jesu li muškarci ili žene, ali muškarcima se vjerojatno češće pruža prilika za profesionalno napredovanje. Možda i primjer projekta na kojem trenutno radim ide tome u prilog. Riječ je o velikom međunarodnom projektu koji uključuje partnere iz Europe, Azije i Afrike gdje je uz glavnog voditelja projekta sudjeluje još osam voditelja radnih paketa, a među njima jedino sam ja žena. No, moram reći da nikad nisam bila profesionalno zakinuta zato što sam žena, uvijek se isključivo gledalo moje znanje, certifikati i profesionalne reference.

Koje ste pouke izvukli iz manje uspješnih projekata?
Jedan projekt nije doveden do kraja jer je u korisničkoj organizaciji promijenjena uprava. Do tog trenutka bio je po svim kriterijima vrlo uspješan, ali takav događaj može sve promijeniti. To zapravo govori da nijedan projekt ne može biti uspješan bez sponzora i potpune podrške uprave. Dakako, treba imati i adekvatne mehanizme upravljanja rizikom promjene čelnih ljudi u jednoj organizaciji.

Jedan od većih izazova projektnog menadžmenta je mjerenje uspješnosti. Jeste li i kako mjerili uspješnost Vaših projekata?
Uspješnost projekta mjeri se ključnim indikatorima (KPI) koji su nam uvijek nit vodilja u realizaciji. Svaki projekt je novo iskustvo koje nam koristi u sljedećima. Nužno je dobro planirati i pratiti izvršenje, uvijek komunicirati s korisnikom te biti sposoban voditi ljude i upravljati odnosima u timu koji može biti vrlo složen, a istodobno i presudan za uspješnost projekta.

Imate li još koji savjet, što biste preporučili kolegama?
Projekt odrađuju ljudi, tako da ih je najvažnije znati uključiti i motivirati, voditi ih k ostvarenju zajedničkog cilja i osigurati da se zaista osjećaju kao dio tima, da doživljavaju projekt kao svoj. Projekt treba dobro isplanirati i pratiti njegovo ostvarenje te adekvatno upravljati svim rizicima koji bi ga mogli ugroziti.

Poruka: Nikad nisam bila profesionalno zakinuta zbog toga što sam žena, uvijek se gledalo isključivo moje znanje, certifikati i profesionalne reference.