ICT i društvena odgovornost

Rađanje proširene stvarnosti

Nezaustavljivi napredak informatičko-komunikacijskih tehnologija koji je prema očekivanjima trebao osigurati globalni i hrvatski društveno-ekonomski napredak - u silnom je raskoraku s rastućim siromaštvom i zaostalošću većine svjetskog stanovništva. Nemoć da se takav proces preokrene ili barem zaustavi, dovodi do sve većeg nepovjerenja u svrsishodnost suvremenog tehnološkog razvoja. Uzevši to u obzir, što u budućnosti treba očekivati od tehnološkog napretka? To smo pitanje postavili Gordani Kovačević, predsjednici uprave Ericsson Nikole Tesle, jednoj od najuspješnijih i najuglednijih hrvatskih

Uvođenje novih uređaja i aplikacija potaknut će i sve veća očekivanja, a onda posljedično i daljnju potražnju za još kreativnijim tehnološkim rješenjima i uslugama

InfoTrend: Dugogodišnje uspješno upravljanje snažnom i uglednom kompanijom kao što je Ericsson NT te priznati status vrhunske menadžerice nužno pretpostavlja sposobnost strateškog razmišljanja, o čemu u konačnici ovisi budućnost kompanije. Poučeni dosadašnjim ubrzanjem tehnološkog razvoja, možete li pretpostaviti u kojem smjeru i do kojih će razina taj razvoj teći u sljedećem desetogodišnjem razdoblju?
Kovačević:Nitko nema čarobnu kuglu da bi mogao sigurno predvidjeti što će se sve dogoditi kroz sljedećih deset godina, no strateško razmišljanje u tome ima važnu ulogu. Naime, sve se toliko ubrzava da su analitičari posljednjih godina u svojim prognozama podcijenili razvojne trendove i primjenu tehnologije jer su njihova najambicioznija predviđanja premašena. Međutim, pravac i trendovi su sukladni predviđanjima. Ono što je prije nekoliko godina bio nečiji san koji će se eventualno ostvariti u dalekoj budućnosti već danas je naša stvarnost. ICT je uistinu promijenio život modernog čovjeka. Više nego što je to uspjelo ijednoj tehnologiji u prijašnjem civilizacijskom razvoju. Važno je naglasiti da ta tehnološka revolucija tek uzima zamah i možemo očekivati još puno novih rješenja, proizvoda i usluga. U tome svatko ima svoju priliku jer inovativnost ne poznaje granice.

Ako ste o pojmu proširene stvarnosti dosad razmišljali kao o egzotici, važno je naglasiti da neke vrlo popularne i prilično često primjenjivane aplikacije danas već koriste takav slojeviti prikaz - riječ je o ideji da informacije koje su nam dostupne na različite načine sve zajedno, u slojevima, budu povezane na ekranu jednog uređaja, recimo pametnog telefona

InfoTrend: Možete li s nama podijeliti svoja viđenja o predvidivom razvoju ICT tehnologije i promjenama koje će izazvati u svakodnevnom životu građana, u djelovanju e-Governmenta, rješavanju zdravstvenih, energetskih, sigurnosnih i svih drugih potreba?
Kovačević:Većina istraživanja o razvoju ICT tehnologije i njenog intenzivnog utjecaja na naš svakodnevni život predviđa da će sve raznolikija primjena međusobno povezanih uređaja i odgovarajućih usluga pozitivno djelovati na pojedince, društvo i okoliš. Upotreba najraznovrsnijih ICT uređaja nezaustavljivo raste pa primjerice Ericssonov Mobility Report izvještaj predviđa do 2018. povećanje podatkovnog prometa u mobilnim mrežama čak dvanaest puta u odnosu na 2012. godinu. To bi širenje trebalo pridonijeti toliko željenom gospodarskom rastu i razvoju te istodobno učiniti svijet dostupnijim, otvorenijim i demokratskijim za sve njegove stanovnike. K tomu, komunikacijska evolucija m2m (machine to machine) ili bolje rečeno revolucija koja nas očekuje omogućit će uvođenje novih usluga te osigurati povezivanje i dodatni razvoj cijelih ekosustava, poput ovoga našeg energetskog, prometnog ili zdravstvenog u kojima smo prema brzini implementacije i dobrobiti za građane, po najnovijem izvještaju Europske komisije, među boljima u Europi. U te će procese uz korisnike biti uključene i državne institucije, različite zainteresirane tvrtke, poduzetnici kao i stručnjaci za razvoj aplikacija. Posebno je važno spomenuti kako Ericssonov izvještaj o globalnoj potrošnji energije i ugljičnom otisku (footprintu) svjedoči o pozitivnom učinku kojim napredak u ICT sektoru smanjuje ukupnu potrošnju energije kroz primjenu suvremenih rješenja u drugim industrijskim granama, a posebno u energetici i prometu.

Po ocjeni uglednog Europskog udruženja menadžera i časopisa Euromanager Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericsson Nikole Tesle, prošle je godine proglašena menadžericom desetljeća i poslovnom ženom godine, a kompanija koju vodi izabrana je za najkompaniju desetljeća u području Srednje i Jugoistočne Europe. Ocjenjivački sud sačinjavali su priznati i ugledni gospodarstvenici, javne osobe i znanstvenici iz regije.

InfoTrend: Mobilnost je posebno važan fenomen koji već u današnjem stupnju razvoja globalno mijenja mnoge aspekte života i rada. Kakav tehnološki razvoj očekujete na tom području? Može li potpuna povezanost - uvijek i svugdje - postati uzrok i logistika potpunoj transformaciji funkcioniranja jedinke i društva – biti tehnološka podloga novom društvenom poretku?
Kovačević:Bez svake sumnje, ICT industrija već sad ima važnu ulogu u razvoju gotovo svih društvenih segmenata, a u budućnosti ta će uloga biti još veća, uz istodobno racionalno korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša. Uvođenje novih uređaja i aplikacija rezultirat će sve većim očekivanjima korisnika što će onda posljedično potaknuti i daljnju potražnju za još inovativnijim i kreativnijim tehnološkim rješenjima i uslugama.
Kao što sam već napomenula, analitičari očekuju povećanje podatkovnog prometa u mobilnim mrežama. To je ponajprije uzrokovano značajnim porastom broja pametnih tzv. smart mobilnih korisničkih uređaja i sve intenzivnijom upotrebom interneta. Mobilne tehnologije već nam mijenjaju način života, ali i rada te utječu na njegovu organizaciju. Ericssonov laboratorij za umreženo društvo istražuje i te promjene. Uza sve učestalije korištenje rješenja i usluga utemeljenih na već spomenutoj m2m komunikaciji sve je izraženije i postupno uvođenje rješenja u oblaku (cloud) pa tako i poslovnih modela baziranih na njima.
Moram naglasiti kako Ericsson Nikola Tesla, kao sastavni dio organizacije globalnog telekomunikacijskog lidera, dijeli Ericssonovu viziju umreženog društva u kojemu će uskoro biti povezani svi uređaji čije umrežavanje donosi dobrobit pojedincima ili društvu. Kao primjere, mogu navesti usluge poput e-Poziva, mobilnog i e-Zdravstva, e-Uprave. U kreiranju svih tih rješenja koja su već implementirana ili su u fazi implementacije, kao nositelji aktivnosti ili partneri u projektu sudjelovali su i stručnjaci Ericsson Nikole Tesle, kao podrška novoj, dodanoj kvaliteti života za sve građane. Neupućenima najava digitalno proširene stvarnosti možda još zvuči egzotično, ali tako su donedavna s rezervom primane i tehnologije koje su danas u punoj primjeni.

Mi koji razvijamo tehnologiju svjesni smo odgovornosti za njene moguće negativne utjecaje u slučaju zloupotrebe, no ta činjenica neće zaustaviti razvoj ni tehnologije ni društvenih odnosa

InfoTrend: Je li preuranjeno najavljivati takva rješenja u našem društvu gdje prosječan građanin financijski teško podnosi i opterećenja telefonske pretplate, a tehnološki je na razini naprednog školarca?
Kovačević:Ako ste o pojmu proširene stvarnosti dosad razmišljali kao o egzotici, važno je naglasiti da neke vrlo popularne i prilično često primjenjivane aplikacije danas već koriste takav slojeviti prikaz. Zapravo, riječ je o ideji da informacije koje su nam dostupne na različite načine - putem zemljopisnih karata, GPS-a, kompasa, telefona, e-maila i slično - sve zajedno, u slojevima, budu povezane na ekranu jednog uređaja, recimo pametnog telefona. Tako primjerice aplikacije za in-line trgovinu već graniče s proširenom stvarnošću, a realiziran je i projekt Glass naočala kojima se, nalik onima Jamesa Bonda kroz koje jednim pogledom vidi na ulici sve što ga zanima: kad će zaći Sunce, koje je poruke u međuvremenu primio, gdje je restoran koji traži, čiji su automobili na ulici i slično. Također, jedna od možda najzanimljivijih aplikacija proširene stvarnosti koju već danas možete koristiti je Google Sky Map koji vam omogućuje da pogledate u prošlost ili budućnost zvjezdanog neba, zavirite kroz Hubbleove leće ili ispod horizonta i u skladu sa socijalnom komponentom umreženog društva, svojim znanjem o položaju planeta ili okolnih galaksija, zadivite prijatelje... Prigoda u kojima možete kapitalizirati takvo znanje i slične usluge je mnogo, a stručnjaci tvrde da će sve složenijih primjena digitalno proširene stvarnosti biti svakodnevno sve više... Mi u Ericsson Nikoli Tesli dijelimo takvu procjenu pa u naš tehnološki put kojim vizualiziramo dobrobiti umreženog društva planiramo uskoro ugraditi i primjere digitalno proširene stvarnosti. Rekla bih da je i za to već polako sazrelo vrijeme, a mogućnosti primjene bi - barem kod korisnika - prije trebale biti u domeni tehnološke pismenosti i kreativnosti, negoli pitanje novca potrebnog za korištenje.



Gordana Kovačević u društvu sa švedskim kraljevskim parom, predsjednikom Josipovićem sa suprugom i predsjednikom korporacije Ericsson.

Jedan od bezbrojnih susreta s novinarima.

InfoTrend: Kao društveno odgovoran poduzetnik Ericsson NT polazi od činjenice da je komunikacija osnovna ljudska potreba, a slijedom toga ICT industrija je inicijator promjena koje pozitivno utječu na život jedinke, društva i poslovanja. Međutim, koliko god utjecaj tehnologije bio pozitivan, ipak molim Vas, pojasnite nam sve ubrzaniji tehnološki razvoj u kontekstu njegovog utjecaja na društvene odnose?
Kovačević:Svjedoci smo nevjerojatno brzih tehnoloških promjena. Svijetu je trebalo sto godina da dosegne milijardu pretplatnika fiksne telefonije, a samo dvadeset i pet za umrežavanje pet milijardi mobilnih pretplatnika, s tim da se procjenjuje kako će već 2020. godine biti povezano više od 50 milijardi uređaja. Pritom tehnološki razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak na nas kao otkriće parnog stroja u doba industrijske revolucije ili kao što je razvoj prometnih i elektroenergetskih mreža utjecao na naše pretke. Sjetimo se Tesle koji je u prošlom stoljeću svojim brojnim izumima povećao ljudima životni standard do neslućenih razmjera uvodeći čaroliju svjetla u svaki dom i postavljajući temelje onoga što danas zovemo mobilnom telefonijom i mrežom svih mreža.

U razvijenim zemljama mogućnost dostupa informacijama širokopojasnim pristupom nije više pitanje izbora nego je to zakonom regulirano i dostupno svakom pojedincu

Današnje mlade generacije ne poznaju život bez interneta. Oni odrastaju uz nove tehnologije i njima su okruženi cijeli život. Oslanjaju se na komunikaciju i mobilnost, za njih je nezamislivo živjeti bez računala, videoigrica, videokamera, mobilnih telefona i društvenih mreža. Ta milenijska generacija koja će punu radnu zrelost doživjeti u doba umreženog društva, apsolutno je spremna na brze tehnološke promjene te je glavni oslonac i pokretač budućeg društvenog razvoja.
S obzirom na to da danas paralelno koegzistiraju različite generacije jasno je da razvoj na ljude utječe različito kao i primjena ICT tehnologije. Niti svi jednako doživljavaju niti svi jednako iskorištavaju tehnološke mogućnosti. Paralelno s tim javljaju se i sociološki učinci virtualizacije što je popratna pojava primjene tehnologije o čemu također stručnjaci moraju voditi računa.
Mi koji razvijamo tehnologiju svjesni smo odgovornosti za njene moguće negativne utjecaje u slučaju zlouporabe. Međutim, zlouporaba je moguća i u drugim područjima i aktivnostima, što društvo svakako mora sankcionirati pa ta činjenica neće zaustaviti razvoj ni tehnologije ni društvenih odnosa. Ljudi i dalje komuniciraju, a to je najbitnije. Sve ostalo samo je odraz vremena u kojemu živimo. Danas se puno toga događa u virtualnim društvenim zajednicama pa društvo mora definirati okvire i postaviti pravila koja će u ovo naše novo doba vrijediti za sve. To je jednako važan posao za inženjere kao i za sociologe.


Susret svih 1300 zaposlenika zagrebačkog tima Ericsson 2002. godine u Hypo centru.


Gordana Kovačević s predsjednikom korporacije Ericsson Hansom Vestbergom.

Za napredak društva i svih građana treba ojačati poticajno tržišno, političko i regulatorno te infrastrukturno okruženje, ali isto tako potaknuti spremnost svakog pojedinca, poslovnog sektora i državne uprave za primjenu ICT proizvoda, usluga i rješenja u svakodnevnom životu

InfoTrend: Iz dosadašnjega, ne samo regionalnog već i europskog iskustva zaključujemo da poslovni sektor među prvima usvaja i primjenjuje rezultate tehnološkog razvoja. Što treba napraviti da i ostali društveni segmenti što prije počnu koristiti sve prednosti suvremenih ICT tehnologija?
Kovačević:Kreatori tehnološkog razvoja cjelokupnog društva su veliki tehnološki lideri koji u istraživanje i razvoj ulažu golema sredstva. Takav je primjer korporacija Ericsson u kojoj djeluje i hrvatska kompanija Ericsson Nikola Tesla. Samo u inovacije i razvojno-istraživačke aktivnosti Ericsson godišnje ulaže više od 3,7 milijardi eura. Aktivnosti temeljene na istraživanjima su potreba modernog čovjeka kao i razrada scenarija i razvoj tehnologije za život i rad u umreženom društvu. ICT temeljen na takvim ulaganjima mnogo je više od same tehnologije i industrijske grane. Implementacijom inovativnih ICT rješenja u druge industrijske i poslovne segmente omogućena je promjena načina razmišljanja i rada, ubrzanje poslovnih procesa, štednja vremena, novca, energije... Pozitivno se utječe na okoliš i ljude, to nam osigurava brži dostup do potrebnih podataka i dokumenata baš kad su nam potrebni, bilo da je riječ o zdravlju, sigurnosti, prometu, poslovanju, državnoj administraciji ili zabavi.
Ulaganje u ICT brzo se vraća, to je investicija u transformaciju i razvoj. To je jednostavno razumljivo, a oni koji to ne provode osuđeni su na stagnaciju i postupno nestajanje. U sljedećih desetak godina, zahvaljujući inovacijskom, tehnološkom i gospodarsko-ekonomskom potencijalu ICT-a s jedne strane i ostvarenju osnovnog prava svakog čovjeka na dostup informacijama s druge, naša će civilizacija i međusobni odnosi doživjeti velike promjene. Procesi su već započeli, a u razvijenim zemljama mogućnost dostupa informacijama širokopojasnim pristupom više nije pitanje izbora nego je to regulirano zakonom i dostupno svakom pojedincu. Proces će se postupno globalno proširiti što će umanjiti pa s vremenom i potpuno izbrisati digitalni jaz koji je zbog političkih, ekonomski i društvenih razloga još prilično izražen u svijetu.

Iluzorno je odgovornost za promjenu društvenog stanja prebacivati na jednu industriju ma kako ona bila važna i utjecajna. ICT je pokretač promjena u drugim industrijama, istinski promicatelj novih ideja i značajna razvojno-istraživačka snaga.

InfoTrend: Neupitno je da tehnologija sve više utječe na razvoj ljudskog društva pa se postavlja pitanje koliko baš ICT može u budućnosti poslužiti kao most kojim se iz jednog društveno-ekonomskog oblika koegzistencije prelazi u nove poslovne i društvene modele koji nas očekuju u umreženom društvu? S obzirom na sporu političku birokraciju, može li ICT kao industrija i tehnologija preuzeti povijesnu odgovornost za podizanje razine znanja i spremnosti ljudi na brže usvajanje novih tehnologija i njihovu primjenu u svakodnevnom radu i životu?
Kovačević:Globalni ICT trendovi su nezaustavljivi i iz temelja mijenjaju svakodnevni život. U takvim okolnostima ključnu ulogu imaju nacionalne ekonomije koje se moraju odrediti žele li gospodarski napredak i priključak najrazvijenijim zemljama. Za napredak društva i svih građana treba osigurati nekoliko važnih uvjeta: ojačati poticajno tržišno, političko i regulatorno te infrastrukturno okruženje, ali i potaknuti spremnost svakog pojedinca, poslovnog sektora i državne uprave za primjenu ICT proizvoda, usluga i rješenja u svakodnevnom životu. Hrvatska je članica Europske unije koja slijedom strategije razvoja Europa 2020. temelji svoj rast i razvoj na pametnom, održivom i uključivom gospodarstvu. Drugim riječima, znanjem i inovacijama potiče se razvoj zelenog gospodarstva s učinkovitim iskorištenjem resursa.
Budući društveni razvoj temelji se na educiranoj, fleksibilnoj, interdisciplinarnoj radnoj snazi spremnoj na stalno učenje, neprestane i nepredvidive promjene i nepoznate izazove. Imajući sve to na umu, prirodno je da se potencijal, a samim tim i odgovornost ICT industrije i tehnologije ne može izuzeti iz razmatranja. Međutim, stvari treba sagledavati strateški-horizontalno. Naravno, dio odgovornosti koju ima naša industrija zapravo je i njen najjači adut za strateško industrijsko pozicioniranje, ali i najjača poveznica prema svakom članu društva.
Nema te industrije koja poput naše dolazi do svakog čovjeka i mijenja mu život. Međutim, iluzorno je odgovornost za promjenu društvenog stanja u gospodarskom, ekonomskom i obrazovnom kontekstu prebacivati na jednu industriju ma kako ona bila važna i utjecajna. Za nas je ICT industrija pokretač promjena u drugim industrijama, istinski promicatelj novih ideja i doživljavamo je kao značajnu razvojno-istraživačku snagu u budućoj europskoj uniji inovacija. Viša razina znanja, svakodnevna primjena suvremenih tehnologija i velika kreativnost samo su neki od uvjeta na kojima svi, a ne samo mi iz industrije - moramo raditi zajedno.