OSVRT

Suvremeni proroci

U Opatiji je 29. i 30. listopada održan dvanaesti po redu IBM-ov poslovni forum. Tijekom ta dva sadržajno bogata dana mogli smo čuti brojna zanimljiva predavanja eminentnih svjetskih stručnjaka i otkriti u kojem će se smjeru razvijati trenutno aktualni trendovi iz različitih IT područja.

IBM Forum 2014

Već tijekom uvoda u konferenciju koju organizira IBM mogao se naslutiti njen ton i glavne teme. Iako su potaknute mnoge rasprave, o nedavnom braku iz interesa između IBM-a i Applea raspravljalo se samo tijekom uvodnih izlaganja. IBM u tu zajednicu donosi svoje enterprise platforme za manipuliranje velikim skupinama podatka (big data) što Appleovim uređajima omogućuje veću penetraciju u poslovni tržišni segment. S druge strane, Appleova izuzetna zastupljenost u potrošačkom segmentu sa svojom iOS mobilnom platformom je upravo idealna za prikupljanje različitih podataka kojima se hrane IBM-ove big data platforme poput Watsona (IBM-ova umjetna inteligencija koja je pobijedila dvojicu prvaka u kvizu Izazov-Jeopardy). Ta je suradnja tek u početnoj fazi i tek će se vidjeti kako će se razvijati u budućnosti.



Aleksandra Mojsilović je održala dva vrlo zanimljiva i aktualna predavanja, no ni ostali predavači nisu zaostajali u kvaliteti i relevantnosti svog izlaganja.

Analitika velikih skupova

Još jedan trend koji je kroz predavanja obrađivan iz različitih kutova je analitika velikih skupova podataka - big data. Čovječanstvo je kroz cijelu svoju povijest pokušalo predvidjeti blisku i dalju budućnost. Iako se pojedinačni događaji ne mogu predvidjeti, pogotovo u današnjem kaotičnom svijetu, na temelju dovoljno velikog skupa precizno odabranih informacija možemo predvidjeti određene trendove.
To je posebno bitno u poslovnom okruženju gdje se nastoji donositi poslovne odluke temeljene na što preciznijim budućim predviđanjima. IBM Fellow Aleksandra Mojsilović je drugog dana konferencije tijekom svog uvodnog i završnog predavanja govorila upravo o big data analitici. Vjerojatno je malo ljudi koji su pozvaniji od nje raspravljati o toj temi tako da su oba njena izlaganja bila popraćena s velikim zanimanjem. Aleksandra je zaposlena u IBM-ovom istraživačkom centru Thomas J. Watson kao voditeljica grupe koja se bavi obradom različitih signala, umjetnom inteligencijom, primijenjenom matematikom te iznalaženjem različitih metoda uz pomoć kojih se ti elementi mogu iskoristiti za kvalitetniju poslovnu analitiku.
Steve Kopelic, voditelj IBM-ovog odjela za bankarski sektor pokazao je na praktičnom primjeru suvremene banke kako se big data analitika koristi u prilagodbi bančine usluge pojedinom klijentu. Na temelju precizne big data analitike može se prilično točno odrediti kojem klijentu i u kojem razdoblju ponuditi određeni proizvod.

Hakerska evolucija

U eksploataciji velikih skupova podataka vrlo je bitan detalj njihova sigurnost kao i sigurnost terminalnih senzora koji služe za njihovo prikupljanje. Bilo je i nekoliko predavanja na temu računalne sigurnosti u današnjem povezanom svijetu Interneta stvari (Internet of Things), a najupečatljivije izlaganje bilo je ono Györgyja R. Rácza – voditelja IBM-ovog odjela za sigurnost poslovnih sustava. Vrijeme usamljenih hakera koji su u mraku svoje sobe pokušavali kompromitirati neki računalni sustav odavno je iza nas. Takvom se rabotom sada bave dobro organizirane skupine nerijetko sponzorirane od nekih zemlja. Mobilne platforme su područje koje još nije osvojeno i kompromitirano. Tu još nije zabilježen veći upliv malicioznog koda, ali je s obzirom na njihovu rasprostranjenost, otvorenost koda pojedinih platformi i neupućenost krajnjih korisnika samo pitanje vremena kad će antivirusni softver na pametnom telefonu biti obvezna stavka kao što je danas za klasičnu desktop platformu.
Forum je zaključen okruglim stolom na kojem su sudjelovali Mate Rimac iz tvrtke Rimac automobili, Alan Sumina i Zoran Vučinić iz tvrtke Nanobit koja se bavi razvojem igara za iOS mobilnu platformu te Ana Burica koja sudjeluje u razvoju projekta Teddy the Guardian -plišanog medvjedića s ugrađenim medicinskim senzorima za nadzor zdravstvenih parametara kod djece. Forum su moderirali Saša Cvetojević i Aleksandra Mojsilović, a tijekom okruglog stola pokušalo se doći i do odgovora na pitanje što te uspješne startup tvrtke čini uspješnim. Na samom kraju sve okupljene je pozdravio i zahvalio im na sudjelovanju poslovni direktor IBM-a Hrvatska gospodin Damir Zec. (sm)

Watsonov ekosustav i umjetna inteligencija

Fanovima znanstveno­-fantastične serije Zvjezdane staze sigurno je poznato brodsko računalo koje na pitanja postavljena normalnim ljudskim govorom odgovara na engleskom jeziku kao da je riječ o živoj osobi. Radnja te serije zbiva se u 24. stoljeću, a malo tko zna da već danas postoji računalo koje može na govorom postavljene upite odgovoriti na isti način.
Riječ je o IBM-ovom sustavu umjetne inteligencije pod nazivom Watson (nazvanom po IBM-ovom prvom izvršnom direktoru Thomasu J. Watsonu). Watson je razvijen u različitim programskim jezicima, a pogonjen je na SUSE Linux Enterprise serveru uz pomoć Hadoop platforme koja mu omogućuje distribuirano upravljanje računalnim resursima. Kako bismo stvari stavili u perspektivu, recimo da taj sustav koristi 2 880 POWER7 procesorskih jezgri koje rade na taktu od 3,5 GHz te 16 TB RAM-a.
Zahvaljujući Hadoop pla­t­­formi i iznimno snažnoj hardverskoj platformi, Watson u jednoj sekundi može obraditi količinu podataka ekvivalentnu milijunu knjiga, a vrijednost mu je procijenjena na 3 milijuna dolara. Watsonovu bazu znanja izgradili su IBM-ovi inženjeri, a sastoji se od goleme količine dokumenata, rječnika, enciklopedija (uključujući i kompletni sadržaj Wikipedije) i sličnih materijala koji sačinjavaju više od 200 milijuna (!) stranica strukturiranog i nestrukturiranog sadržaja koji zauzima više od 10 TB diskovnog prostora.
Jasno je da dizajniranje jednog takvog sustava za običan kviz baš i nema smisla tako da je Watson zaposlen i na mnogo ozbiljnijim zadaćama. Prošle su godine različite tvrtke dizajnirale posebne aplikacije koje su mogle koristiti Watsonovu umjetnu inteligenciju (kroz Watson API koji im je IBM stavio na raspolaganje) i ponuditi odgovore na određena pitanja iz točno određenih područja poput medicine ili prava. Takve vanjske tvrtke zajedno s IBM-om sačinjavaju takozvani Wat­son ekosustav gdje IBM vanjskim suradnicima sta­v­lja na raspolaganje Watson platformu dok one pronalaze potencijalne pra­k­ti­čne primjene.
IBM je samo ove godine uložio više od milijardu dolara u daljnji razvoj te platforme koja će se razvijati u smjeru različitih cloud-based usluga. S brzinom obrade od 80 TeraFLOP-a, Watson nije ni među prvih petsto svjetskih superračunala (!), no ono što ga izdvaja od ostalih je algoritam to jest umjetna inteligencija uz pomoć koje na računalni jezik prevodi, analizira i zatim nudi odgovor na postavljeno pitanje.
Ljudi umjetnu inteligenciju često pogrešno poistovjećuju s nekakvim automatiziranim sustavima. Sam pojam inteligencije uključuje mogućnost donošenja vlastitih odluka koje ponekad i neće biti u skladu s onime što bismo željeli od nekog sustava. Još je 1943. godine pisac znanstvene fantastike Isaac Asimov naveo tri zakona robotike koji bi se mogli primijeniti i na umjetnu inteligenciju, a prvi glasi da robot ili umjetna inteligencija ne smiju ni na koji način svojom akcijom dovesti u opasnost ljudsko biće. Koliko god se umjetna inteligencija činila naprednom, nikada ne smijemo smetnuti s uma da ona ipak nema osnovne ljudske osjećaje poput empatije i osjećaja za dobro i zlo tako da bismo uvijek trebali biti iznimno oprezni pri određivanju koji ćemo stupanj samostalnosti dati takvim platformama.