IN MEMORIAM

Doajen svjetske i hrvatske računalne znanosti

prof. dr. Branko Souček (1930-2014)
(Bjelovar 25. travnja 1930. – Bari 12. prosinca 2014.)

U mnoštvu znanstvenika koji su dali neprocjenjiv doprinos znanju i tehnologiji te svjetskom ugledu Instituta Ruđer Bošković, profesor Branko Souček, rodom Bjelovarčanin, jedinstven je i poseban po originalnosti i primijenjenim znanstveno-tehnološkim inovacijama u računalstvu, kojima je zadužio Institut Ruđer Bošković i hrvatsku akademsku zajednicu.
Bio je vodeći svjetski stručnjak u dizajnu računalskih sustava za laboratorijsku primjenu i mnogi ga smatraju utemeljiteljem hrvatskog računalstva zbog 256-kanalnog 16-bitnog analizatora koji je konstruirao 1958. godine u IRB-u.
Iz Laboratorija za kibernetiku koji je osnovao u IRB-u proizašla su mnoga značajna znanstveno-razvojna postignuća u ranim fazama razvoja ICT-tehnologije u Hrvatskoj. Tako je prvo laboratorijsko računalo koje je podržavalo znanstveno istraživanje u nuklearnoj fizici bilo upotrebljavano i u drugim IRB-ovim laboratorijima te u drugim institucijama, a povećalo je brzinu prikupljanja podataka i njihovu analizu oko tisuću puta. To je privuklo i pažnju međunarodne znanstvene javnosti pa je profesor Souček bio pozivan kao predavač na brojne znanstvene skupove, među ostalim 1965. godine i na godišnju nacionalnu konferenciju u Washingtonu, a posjećivali su ga američki, europski, kineski, ruski i japanski znanstvenici kako bi doznali više o njegovim dostignućima.
Postignuća profesora Součeka privukla su u IRB brojne poznate svjetske znanstvenike poput Willyja Higinbothama, direktora Brookhaven National Laboratorija (USA) i profesora Takao Ichikoa, iz japanskog Ministarstva znanosti i tehnologije.
U to vrijeme profesoru Součeku stiže još jedno priznanje. Izdavačka kuća Wiley Publishing Company pozvala ga je da uredi seriju knjiga o tehnologiji računala nove generacije i time prezentira najnovije prodore u teoriji, istraživanju, razvoju i primjeni inteligentnih računalnih sustava. Prihvatio je taj izazov i objavio 13 knjiga koje su prevedene na ruski, japanski i hrvatski te prodavane u tiražama od nekoliko stotina tisuća primjeraka po cijelome svijetu. Sve to pridonijelo je jačanju uloge IRB-a na svjetskoj znanstvenoj sceni.
Godine 1969. profesor Souček je s kolegama organizirao Međunarodnu konferenciju za procesiranje podataka (International Conference on Data Processing), a nakon toga slijedili su mikroračunalni seminari. Od 1978. godine ti su seminari prerasli u niz najprestižnijih međunarodnih skupova o informatici, komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici - MIPRO. Profesor Souček redovito je dolazio na MIPRO skupove i dao je izuzetno velik doprinos razvoju i prijenosu najsuvremenijih računalnih tehnologija mnoštvu mladih stručnjaka.
Koliko je zadužio Institut Ruđer Bošković i hrvatsku znanost potvrđuje i činjenica da mu je 2012. godine (InfoTrend br. 194/01/2014) na prijedlog Znanstvenog vijeća IRB-a dodijeljena Državna nagrada za životno djelo.
Interes i doprinos profesora Součeka proteže se od začetka digitalne tehnike do neuralnih mreža. Uočio je da je u svim sustavima ključno paralelno procesiranje. Fascinantno je predvidio računalni i programski paralelizam što je danas okosnica distribuiranih računalnih sustava. Te teze i obrade izlagao je u svojim znamenitim knjigama koje su bile svjetski relevantno prihvaćene i izdavane na raznim jezicima, a i danas se još mogu nabaviti preko Amazona.
Njegova prva knjiga Minicomputers in data processing and Simulation, iz 1971. godine bila je nastavni materijal iz računalstva na mnogim sveučilištima u svijetu. Bio je idejni predvoditelj globalizacije i u praksi je primijenio mobilnost. Putovao je po cijeloj zemaljskoj kugli šireći znanje o mikroprocesorima i računalnoj tehnologiji. Radeći u raznim svjetskim ustanovama uvijek je isticao svoj domicil hrvatskih ustanova IRB, ETF, PMF...

Doprinos profesora Součeka najbolje se może iskazati nabrajanjem po godinama:

1958. Na IRB-u je projektirao i realizirao 256-kanalni analizator koji je predstavljao mjerno obradno laboratorijsko računalo. Time je uveo i značajno unaprijedio primjenu računala u znanstveno-istraživačkom radu.

1963. Direktor BNL-a Willy Higginbotham došao je u IRB da vidi 256-kanalni analizator.
Na prijedlog BNL-a vodstvo Ruđera složilo se da Souček nastavi graditi milijunkanalni analizator u BNL-u. Kako je radio kao inženjer i u BNL-u objavljene publikacije imaju potpis IRB-a i BNL-a.

1966. Profesor Souček osniva u IRB-u Laboratorij za kibernetiku među prvima u Hrvatskoj i u široj regiji. Uvodi se online computing; razvija se light pen, računalna grafika itd. Iz tog laboratorija širile su se inicijative i rezultati koji su predstavljali Zagrebačku školu novih tendencija.

1966/67. Prof. Souček pokreće kolegij Digitalna računala, prvi digitalno-računalni predmet na ETF-u, današnjem FER-u i na PMF-u.

1967. Prema zamisli prof. Vranića i prof. Součeka na Ruđeru se otvara Znanstveni elektronički numerički centar - ENC. U rujnu 1975. godine ENC je pripojen SRCU.

1971. Prva knjiga prof. Součeka iz domene miniračunala u svijetu, Minicomputers in data processing and Simulation, John Wiley, prevedena je na nekoliko jezika i prodana u više od 100.000 primjeraka.
1976. Izlazi druga značajna knjiga prof. Součeka Microprocessors and Microcomputers, Wiley Inc. Bila je to vrlo aktualna i sveobuhvatna knjiga u ono vrijeme intenzivnog razvoja mikroprocesorske tehnologije u računalstvu.

1977. Svjetski značajan i prepoznatljiv prof. Souček sa suradnicima održava seminar iz mikroračunala u Rijeci koji je prerastao u današnji MIPRO kao najznačajnija ICT strukovna udruga u regiji.

1977. Izlazi nova knjiga u suradnji s Carsonom, Computers in Neurobiology and Behaviour. Wiley Inc., New York. U toj knjizi su objavljena značajna istraživačka postignuća iz vremena intenzivne suradnje s poznatim neurobiologom profesorom Carsonom.

1988. Slijedi vrlo plodno razdoblje izdavačke djelatnosti s velikim naglaskom na paralelno računalstvo: Neural and Massively Parallel Computers. Wiley Inc. - New York. Na naslovnici se pojavljuju Rabuzinove slike koje navlače na klasteriranje i paralelizam.

1989. Izlazi nova knjiga: Neural and Concurrent Real-Time Systems. Wiley Inc. - New York. Bavi se računalnim sustavima u stvarnom vremenu koji imaju tendenciju učenja i samoorganiziranja.

1991. Neural and Intelligent Systems Integration. Wiley Inc. - New York. Predstavlja uvod u mozak sličnih računala. Obrađuje tehnike automatiziranog softvera, adaptacije sustava, samoorganiziranje i postupke samoosposobljavanja.

1992. Fast Learning and Invariant Object Recognition. Wiley Inc. - New York. Izlažu se brojni algoritmi za učenje, teorije adaptivnih mreža i adaptivni simbolički algoritmi za prepoznavanje objekta.

1992. Fuzzy, Holographic and Parallel Intelligence. Wiley Inc. - New York. Bavi se novozačetim područjem primjenljivih inteligentnih sustava.

1992. Dynamic, Genetic and Chaotic Programming. Wiley Inc. - New York. Knjiga koja na 600 stranica obrađuje nestacionarna okruženja i druge značajne dinamičke procese i izlažu se nove programske paradigme.

2006/08. Prof. Souček kao vanjski savjetnik sudjeluje u okvirnom europskom projektu EU FP6 u Centru za informatiku i računalstvo IRB-a vezano za algoritmiranje hijerarhijskog paralelizma kod kompleksnih grid-aplikacija.

Branko Souček imao je sjajnu, izrazito bogatu karijeru i ostavio je značajan trag u razvoju struke - posebno računalstva u Hrvatskoj i cijelom svijetu, na što smo ponosni i na čemu smo mu zahvalni. Taj veliki vizionar znao je osmišljavati i imaginirati razvoj budućnosti. Stvarao je sinergiju i simbiozu kolegijalizma, suradništva i progresa. Bio je izuzetan čovjek i pravi zaljubljenik struke, drag i otvoren prijatelj, uvijek na raspolaganju. Volio je stvaralački izazov, imao je širokopojasnu viziju i vrlo uspješno je integrirao činjenice, procese i znanja u usustavljenu formu prenoseći to dalje preko niza svojih zapaženih knjiga.
Iskazujem veliko zadovoljstvo da sam imao prigodu učiti, raditi i prijateljski se družiti s profesorom Součekom. Višestruko nas je oplemenio i zadužio. Stoga mu velika hvala!

prof. dr. Karolj Skala