Strategija razvoja i rasta organizacije

Agile kao mainstream

Agilna načela i praksa suvremeni je pristup i glavna odrednica u svijetu razvoja softvera. U prilog tomu govori i činjenica da se u posljednjih pet-šest godina pojavilo niz konzultantskih kompanija za područje agilnosti i organizirane su brojne konferencije širom svijeta.

PIŠE: DAMIR PRUSAC

Više od metodologije

Agilnost se često veže uz metodologiju. Tako ćemo na internetu naći razne metode s kojima se povezuje, kao što su Disciplined Agile Delivery, eXtreme Programming, Feature Driven Development, Lean, Kanban, Scrum, Scrumban i drugo. Međutim, agilnost nije samo metodologija ili skup praksi već način razmišljanja i strukturiranja cijele organizacije temeljen na vrijednostima i načelima oko pristupa prema kupcu te što bržem stvaranju proizvoda najveće moguće vrijednosti uza što bolju iskoristivost ljudi i resursa. 

Jedna od najvećih konferencija na temu agilnosti je ona u organizaciji AgileAlliance.org koja je nedavno u Washingtonu ugostila više od  2300 sudionika.  Software development today, utjecajan blog o razvoju SW-a, (http://softwaredevelopmenttoday.com/2015/01/the-top-50-agile-conferences-including-lean-kanba-scrum/)daje pregled 50 najboljih konferencija u svijetu za prošlu godinu. Među njima se nalazi i konferencija Agile Adria koju već četiri godine zaredom organizira udruga Agile Hrvatska (agile.hr) i koja je dosad ugostila neka od najutjecajnijih imena agilnog pokreta u svijetu. Tako možemo reći da i Hrvatska vrlo dobro prati svjetske trendove. 
Kad govorimo o trendovima, ako iskoristimo uslugu Google Trends i pokušamo u relativnom odnosu pogledati statistiku pretraga na Googleovoj tražilici dobit ćemo sliku poput ove:

Agile kao pojam te scrum kao vodeći agilni okvir s nizom preporuka oko tijeka razvoja softvera imaju kontinuirani porast od 2004. godine. U 2015. godini te su vrijednosti udvostručene ili utrostručene s predikcijom nastavka istog trenda. Zanimljivo je da zemlje koje prednjače u broju pretraga nisu najrazvijeniji dijelovi svijeta kao SAD i europske zemlje već zemlje Latinske Amerike i Indija. To ne znači da broj upita u SAD-u i Europi pada već da ostatak svijeta, a posebice mnogoljudne zemlje, shvaćaju ICT business kao kompetitivnu prednost, a suvremeni pogled na razvoj softvera kao sredstvo koje pomaže postizanju konkurentnosti. Američka kompanija VersionOne koja je već deset godina zaredom pionir u Agilnom projektnom menadžmentu, provodi globalnu anketu o uvođenju i primjeni agilnih načela i praksi te o iskustvima i preprekama pri tranziciji k agilnosti. Broj sudionika u anketi kontinuirano raste i 2014. godine sudjelovalo je oko 4000 ljudi iz raznih dijelova svijeta.  

To možda djeluje kao poznata filozofija i mantra svakog procesa u povijesti – optimizirati, automatizirati, za manje proizvesti više... pa se postavlja pitanje po čemu se onda od toga razlikuje cijeli svjetski pokret agilnosti?        
Pogledamo li po raznim pojmovnicima i rječnicima i pokušamo definirati samu riječ agilnost (agile), usudim se dati dvojaku, ali i pojednostavljenu definiciju:

  •  Posjedovanje adaptivne, fleksibilne i (re)aktivne svijesti 
  •  Mogućnost lakog i brzog kretanja

U industriji razvoja proizvoda bez tih se definicija teško može doći do uspjeha.  Stoga, koliko god je važno metodološki slijediti dobre industrijske prakse i usavršavati ih, ključno je staviti ih u kontekst načela, svijesti o potrebama i zadovoljenju kupaca te strategije razvoja i rasta vlastite organizacije.

Treba pročitati

Put prema agilnoj organizaciji

U svojoj nedavno objavljenoj knjizi  On the Trace of Agile Leadership – The Alphabet of Principles and Practices for Human Work and Life, Damir Prusac pojašnjava terminologiju i opisuje iskustva sa suvremenim načelima i praksama agilnih organizacija koja se sve više primjenjuju i kod nas u Hrvatskoj.  
Što je agilnost? Na čemu se zasniva? Što nam dobroga donosi? Kako je razumjeti i kako joj pristupiti? Koga sve uključiti? Kako pokrenuti proces promjene u vlastitoj kompaniji? Što to znači za startupove, a što za velika poduzetnička društva?
Kroz suradnju s nizom razvojno-istraživačkih centara širom svijeta u svojoj kompaniji,  te aktivno sudjelujući u inicijativama agilne zajednice u Hrvatskoj, Damir predstavlja  tranzicijski put prema agilnoj organizaciji. Podnaslov The Alphabet of Principles and Practices for Human Work and Life naglašava važnost usmjerenja cjelokupnog poslovnog okruženja prema čovjeku i timovima koji predstavljaju ključne elemente prema konkurentnoj i učinkovitoj organizaciji. 
Knjiga koja je pisana kroz formu abecedno posloženih najčešće korištenih pojmova vezanih za agilnost, temelji se na doživljenim iskustvima kroz brojne situacije, kada uvriježeni obrasci striktno procesno orijentiranog rada dolaze u sukob s holističkim pristupom temeljenim na eksperimentalnom takozvanom try and error načelu.
Poruke kroz knjigu svode se na pitanja postizanja istinski timskog, iterativnog i inkrementalnog razvoja, pri čemu se nastoji postići težnja mnogih modernih organizacija – kontinuirano poboljšanje kroz kontinuirano učenje. Za razliku od sporadične ideje i sporadičnog poboljšanja, kontinuirano poboljšanje se nastoji uklopiti u način razmišljanja i način djelovanja, pri čemu su stalno stjecanje znanja te autonomnost pri izvršavanju zadataka - uz visoku transparentnost i jasnu svrhu - osnova motivacije cijele organizacije.
Knjiga nastoji kroz sveobuhvatnu listu pojmova razotkriti niz prepreka i zamki koje se pojavljuju na tranzicijskom putu te uz to dati i cijeli pregled praksi pomoću kojih se mogu izbjeći takve situacije. Kroz tezu da je vođa svatko tko na osnovi znanja, inicijative i preuzimanja odgovornosti - uz temeljni respekt prema drugima - nastoji unaprijediti poslovnu okolinu, želi se potaknuti ljude na djelovanje i promišljanje o vlastitom poslovnom okruženju.
Knjiga On the Trace of Agile Leadership je objavljena i komercijalno dostupna na najvećem svjetskom portalu za prodaju knjiga Amazon.com u elektroničkom i tiskanom izdanju na linku:
http://www.amazon.com/Trace-Agile-Leadership-Principles-Practices-ebook/dp/B00RJFQKDA#

Što agilnost nije...

Sve ono zbog čega je agilnost nastala kao pokret predstavljalo je izvor nezadovoljstva, bilo u smislu tehničke izvrsnosti produkta, zadovoljstva kupca, rokova isporuke ili profitabilnosti kompanije.
Na jednoj od prvih radionica o agilnosti pokušao sam 2008. godine s jednim timom eksperimentirati s novim, agilnim pristupom. I sam relativno nov u svemu, naletio sam na niz pitanja i komentara poput: Čuli smo da se po agileu ne piše dokumentacija - super, ali to je opasno... Znači nema planiranja projekta kad se radi iterativno... Ako svi trebamo raditi sve, mislim da je to glupo i neozbiljno... Mi nismo garaža kompanija... Bilo ih je još, ali pomalo zatečen i zbunjen nisam stigao sve zapisati. U kasnijim radionicama kao podlogu za diskusiju imao sam običaj napisati nešto poput ovoga:

Agilnost NIJE:

  •  nema dokumentacije
  •  nema planiranja
  •  zahtjevi kupca su nestabilni
  •  nema roka isporuke 
  •  nema kontrole troškova
  •  svi rade sve
  •  tim radi ono što želi

Ništa od toga nije agilno ni pametno.

...a što jest 

S vremena na vrijeme čuo bih kako je agilnost zapravo kaos i da je izmišljena za male kompanije i startupove te nije prilagođena ozbiljnim i velikim kompanijama. Idemo redom vidjeti elemente tog kaosa.
Vrijednosti - Agilnost promiče niz vrijednosti kao kulturološku komponentu unutar timova i cijele organizacije ma koliko ona bila mala ili velika. To uključuje svakog pojedinca od visokog menadžmenta, podrške kupcima, IT odjela, HR-a, prodaje itd. Te vrijednosti su temeljene na:

1. respektu prema svakom pojedincu i ulozi koju obnaša
2. autonomnosti i podršci u donošenju odluka na najvišoj kompetencijskoj razini   
3. povjerenju i pozitivnom poticaju prema kupcima, kolegama i partnerima  
4. opredjeljenju-obvezi (commitment) da će svatko na sebe preuzeti posao u skladu  svojih mogućnosti i sposobnosti i da će ga uistinu i napraviti 
5. transparentnosti i vizibilitetu svega što radimo u smislu očiglednog povećanja povjerenja
6. kontinuiranoj hrabrosti da se preuzme rizik i iskorak u nešto što nije uvijek u potpunosti definirano
7. učenju u cilju ostvarenja rasta pojedinca i kompanije.

Načela - Niz etabliranih stručnjaka utemeljio je 2001. godine Agile Manifesto kao temeljni skup agilnih načela. Ta načela su na određeni način orijentir, jer metodologija i prakse se vremenski mogu mijenjati i prilagođavati, dočim načela ostaju trajna. Manifesto kaže:

  • pojedinci i njihove interakcije su vrednije od procesa i alata
  • softver koji radi je vredniji od detaljne dokumentacije
  • suradnja s kupcem vrednija je od pregovaranja preko ugovora
  • odgovor i reakcija na promjenu vrednija je od slijeđenja plana
    (detalji se mogu naći na http://agilemanifesto.org/)

Kako bi se manifesto pojasnio konkretnije dan je niz smjernica koje ga podupiru:

  • zadovoljiti kupca kroz rane i kontinuirane isporuke softvera
  • pozdraviti promjene zahtjeva kupca pa čak i u kasnoj razvojnoj fazi, jer stvaraju veću vrijednost.
  • implementirati samo ono što je neophodno i što će se uistinu primijeniti
  • isporučivati često i kontinuirano
  • proizvod koji radi je temeljno mjerenje stvaranja vrijednosti
  • kontinuirano se reflektirati na svoj rad, prilagođavati ga i učiti kako postati učinkovitiji.

Metodologija - Uza sve što smo o njoj ružno rekli metodologija je važan element agilnosti temeljen na skupu praksi. Praksa jest agilna ako utjelovljuje i podržava agilna načela. Metodologija je jako važna na početku kako bi svi sudionici u stvaranju proizvoda govorili istim jezikom. Međutim, metodologije imaju tendenciju detaljnog definiranja svih praksi, dokumenata, dijelova procesa, alata te znaju biti zamka ili prepreka slijeđenju navedenih načela. Stoga, jedna od temeljnih praksi unutar metodologije jest kontinuirano se reflektirati na nju samu i vidjeti kako njeni pojedini dijelovi podržavaju načela i vrijednosti agilnosti.

Što kaže svijet

Spomenuli smo globalnu anketu VersionOne gdje su rezultati u nekim kategorijama konzistentni već godinama iako se povećava broj sudionika. Tako u kategoriji najvećih prednosti ili dobiti koje je agilnost globalno donijela kompanijama jesu:

  • mogućnost upravljanja promjenama prioriteta
  • povećanje produktivnosti timova
  • poboljšana vidljivost projekata
  • povećana motivacija i moral timova
  • bolja predvidljivost isporuka
  • povećana kvaliteta softvera

Rekli bismo - što više poželjeti!
Naime, postoji i dio koji se odnosi na neuspješne projekte te se upitnik osvrće na glavne razloge tih neuspjeha:

  •  nedostatak iskustva s agilnom metodologijom
  •  neslaganje kompanijske kulture s agilnim vrijednostima
  •  nedostatak podrške menadžmen
  •  pritisak slijeđenja tradicionalnog waterfall procesa

Agilni pristup temeljno mijenja obrasce razmišljanja. Uvodi kaos posebice u tendenciju zadržavanja statusa quo. Mijenjanje tih obrazaca zahtijeva promjene u pristupu vođenja i organiziranja. Rezultati ankete govore da će svaka kompanija imati određene koristi od agilnog pristupa, ovisno o tomu na što se stavi fokus i koje probleme kompanija želi riješiti. Stoga i ne postoji univerzalna praksa i put kako doći do agilnosti poslovanja. S druge strane, put neuspjeha je gotovo jedinstven, rekao bih univerzalan, a to potkrepljuju i rezultati ankete VersionOne.

Autor Damir Prusac je voditelj razvoja softvera u ICT jedinici za industriju i društvo u Ericssonu Nikola Tesla. Znatan dio karijere proveo je u organizacijama diljem Europe, radeći za različite telekomunikacijske proizvodne linije od istraživanja i razvoja do podrške kupcima. Jedan je od pionira lean i agilnog razvoja softvera u svojoj kompaniji i u Hrvatskoj. Rado svoje iskustvo i znanje dijeli sa studentima i drugima u svojstvu dopredsjednika udruge Agile Hrvatska. Jedan je od organizatora najveće agilne konferencije u ovom dijelu Europe - Agile Adria kojom se u Hrvatskoj i široj regiji žele približili najsuvremeniji svjetski trendovi unutar industrije. Autor svoja razmišljanja i iskustva dijeli na blogu: www.agilealphabet.com  i društvenoj mreži Twitter pod oznakom @damirprusac.