e-Hrvatska

eGovernment u (Open)InfoTrendu

Dugotrajna prilagodba države da komunicira sa svojim narodom na nov neposredniji način, da se navikava na otvaranje svojih postupaka i tolerantniji prihvat kritika i prijedloga, ozbiljnije je započela na prijelazu tisućljeća, traje i danas, a nikad ne bi ni trebala prestati.
Prvim susretom naše redakcije s e-Government inicijativama trebao bi se smatrati intervju pod naslovom  Konačno s mrtve točke  s dr. Mladenom Mauherom, tada predstojnikom Ureda za internetizaciju Vlade Republike Hrvatske, tiskan u lipnju 2001. godine da bi već u rujanskom broju bio objavljen i prvi broj posebnog priloga e-Government koji otada, u različitim razvojnim oblicima, izlazi i danas. 

Stvarni početak informatizacije zemlje započeo je međutim desetak godina ranije. Razdoblje od 1991. do kraja 2011. podrobno smo obradili u broju 185 od listopada 2011. pa ćemo sada samo podsjetiti na već pomalo zaboravljene herojske pothvate i njihove predvodnike, u vrijeme kada je svaki napredak u tom smislu bio kočen nerazumijevanjem tehnologije, birokratskim predrasudama i kratkovidnošću:

 

www.gov.hr.

PIŠU: Gordana Lučar Korač i Željka Vrankovečki Celegin

Problem raspršenosti informacija i e-usluga riješen je uvođenjem sustava Središnjeg državnog portala koji integrira informacije i e-usluge na jednom mjestu, a realiziran je unutar jedinstvene domene: gov.hr

Vlada Republike Hrvatske je u svom programu za mandatno razdoblje 2011.-2015. odredila stvaranje otvorene i transparentne javne uprave koja će pravodobno komunicirati s korisnicima administrativnih usluga te povećati dostupnost usluga građanima putem informacijskih sustava koji su dosad bili isključivo unutar ureda državnog aparata. 

Kako bi potvrdila svoju čvrstu namjeru povećanja transparentnosti i participacije građana u donošenju odluka i provedbi javnih politika, Vlada Republike Hrvatske poduzela je značajne korake u oba područja, nastojeći razviti kulturu otvorene vlade koja osnažuje građane za uključivanje u procese donošenja odluka te im stoji na usluzi, promičući ideale otvorene i participativne vlade 21. stoljeća. Istodobno, Vlada RH zadala si je zadatak stvaranja javne uprave sposobne da u što kraćem roku prijeđe dug put od vladanja i upravljanja građanima do služenja građanima. 

Ukidanjem Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku te njegovim pripajanjem Ministarstvu uprave 2011. godine, Uprava za e-Hrvatsku Ministarstva uprave preuzela je obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na razvitak informacijskog sustava državne uprave. Na čelu s pomoćnikom ministra uprave Darkom Parićem koji je tu dužnost obnašao u razdoblju od 2012. do 2014. godine te mr. sc. Ledom Lepri koja je imenovana pomoćnicom ministra nakon njegovog odlaska, Uprava za e-Hrvatsku poduzela je i koordinirala niz ICT aktivnosti u državnoj upravi.
Sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.-2015. jedan od glavnih prioriteta je reforma i informatizacija državne uprave, a ključnu ulogu pritom ima Povjerenstvo Vlade RH za koordinaciju informatizacije javne uprave koju čine najviši dužnosnici Vlade Republike Hrvatske. To je povjerenstvo Vlada osnovala 2. veljače 2012. godine s osnovnim zadacima usmjeravanja razvoja i koordinacije svih poslova i projekata primjene ICT-ja u javnom sektoru te s konačnim ciljem racionalizacije sustava uz istodobno povećavanje kvalitete javnih usluga. Na čelu povjerenstva je potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. 
Prvi veliki projekt Uprave za e-Hrvatsku bio je povezivanje sustava osobnih stanja građana tako da se pripremi jedno programsko rješenje te da se objedine 243  baze podataka u jedan jedinstveni sustav. Tako je osigurano da građani mogu ishoditi domovnicu, rodni list, izvod iz matice rođenih, matice vjenčanih te matice umrlih u svim matičnim uredima na cijelom području Hrvatske neovisno o mjestu upisa podataka. Ujedno, to je omogućilo pripremu elektroničkih zapisa koji se izdaju kroz sustav e-Građani. 
Imajući u vidu ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 2013. godine Vladino Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora je u suradnji s Ministarstvom uprave - u svrhu podizanja razine uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija te preporuke na osnovu kojih bi se približili standardima EU - iniciralo projekt e-Građani s ciljem optimizacije korištenja informacijsko-komunikacijske infrastrukture za potrebe javne uprave na korist hrvatskih građana. 
S ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga, u lipnju 2014. godine uspostavljen je projekt e-Građani čija je platforma pri razvoju novih usluga propisana Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Projekt se ostvaruje kroz tri glavne sastavnice koje čine zajedničku infrastrukturu javnog sektora:

  •  Sustav središnjeg državnog portala 
  •  Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav 
  •  Sustav osobnog korisničkog pretinca.

Problem raspršenosti informacija i e-usluga riješen je uvođenjem sustava Središnjeg državnog portala koji integrira informacije i e-usluge na jednom mjestu, a realiziran je unutar jedinstvene domene: gov.hr.
Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav NIAS jedinstveno je mjesto verifikacije e-identiteta za pristup e-uslugama. Temeljna funkcija NIAS-a je sigurna e-identifikacija i autentifikacija korisnika e-usluga. Elektroničke vjerodajnice koje su trenutno dostupne u sustavu NIAS su:

  •  e-OI – elektronička osobna iskaznica 
  •  e-Pass korisničko ime i lozinka – sustav razvijen za     e-Građane 
  •  mToken - aplikacija izrađena za pametne telefone - sustav razvijen za e-Građane;
  •  pametna kartica Hrvatskog zavoda za zdravstveno     osiguranje 
  •  korisničko ime i lozinka iz sustava AAI@EDU – postojeći sustav obrazovanja i visokog školstva 
  •  HPB Token/mToken 
  •  e-Pošta (korisničko ime i lozinka) - pošta.

U Osobni korisnički pretinac (OKP) građani zaprimaju poruke od javne uprave. Mogu zaprimiti više od 40 različitih obavijesti, a broj im stalno raste. OKP osigurava proaktivno djelovanje uprave, jer šalje obavijesti bez da korisnik zatraži neku e-uslugu. 
Daljnji razvoj platformi e-Građani i sveukupno e-poslovanje ide u smjeru uključivanja svih mogućih funkcionalnosti e-usluga. Informativni sadržaji platformi će se dalje razvijati tako da će se uz svaku od njih uključiti aktivni PDF obrazac koji će građani i poslovni subjekti moći ispuniti i poslati.
U srpnju 2014. godine usvojen je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (ZODII) kojim se prvi put definira vlasništvo nad podacima u javnim registrima te je jasno istaknuto da su svi javni registri, podaci u njima i svi elementi potrebni za njihovu interpretaciju imovina Republike Hrvatske. Zakon rješava tri ključna problema državne informatike: nadležnost za upravljanje i koordiniranje razvoja e-javne uprave; stvaranje virtualnog jedinstvenog upravnog mjesta te implementaciju once only principa. 
U studenome 2014. godine uspostavljen je Javni Registar za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture (Registar ProDII). Cilj uspostave ProDII-ja je racionalizacija, usmjeravanje razvoja i koordinacije svih poslova i projekata primjene državne informacijske infrastrukture uz istodobno povećanje kvalitete javnih usluga i onemogućavanje planiranja i provedbe istovrsnih ili sličnih projekata u javnom sektoru. Uspostava ProDII-ja osigurava kontrolu projekata, na osnovi čega se donose odluke o zajedničkoj provedbi projekata, uz onemogućavanje planiranja i provedbe istovrsnih projekata. 
Sva ministarstva i tijela državne uprave imenovala  su predstavnike zadužene za unos i ažuriranje podataka u Registru ProDII o ICT projektima iz svoje nadležnosti te je Uprava za e-Hrvatsku dosad obučila preko sto djelatnika, a edukacija traje i dalje te će biti trajnog karaktera. 
U svrhu praćenja i koordinacije razvoja državne informacijske infrastrukture i pripreme izvješća Vladi Republike Hrvatske, krajem lipnja 2015. godine osnovano je Vijeće za državnu informacijsku infrastrukturu koje čine predstavnici središnjih tijela državne uprave i stručne ICT zajednice. Vijeće nadzire sukladnost projekata u Registru ProDII s odredbama Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi i aktima planiranja, koordiniranja projekata državne informacijske infrastrukture te davanja preporuka o spajanju istovrsnih projekata upisanih u Registru ProDII, ocjenjivanje ciljeva i mogućnosti razvitka državne informacijske infrastrukture te postignute kvalitete i dostupnosti informacijskih usluga, poticanje razvoja i istraživanja u području informacijskih tehnologija u javnom sektoru te davanje preporuka za budući razvoj državne informacijske infrastrukture s posebnim naglaskom na njenu sigurnost.
Kako bi se otklonili nedostaci u smislu neodgovarajućeg i nedovoljno efikasnog upravljanja troškovima i investicijama u državnom IT sektoru, Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2014. godine donijela i Zaključak kojim je utvrdila prijedlog Nacionalnog programa reformi za osnivanje Shared Service Centra (SSC) odnosno Centra dijeljenih usluga (CDU) kao jedne od dugoročnih reformskih mjera, a u tijeku je i razvoj državnog oblaka u tvrtki APIS IT d.o.o. CDU predstavlja jedinstveno strateško mjesto upravljanja i koordiniranja razvoja državnog IT-ja, racionalizacije izdataka državnog IT-ja putem nadzora nad trošenjem proračunskih sredstava čime bi se omogućila transparentnost sustava i otvaranja novih poslovnih mogućnosti privatnom sektoru. Putem EU fondova točnije European Regional Development Fund (ERDF), u sklopu Operativnog programa za koheziju i konkurentnost osigurana su sredstva u iznosu od 30 milijuna eura za razvoj državnog oblaka. 
Uz pomoć Uprave za e-Hrvatsku u tijeku je definiranje uvjeta za uspostavu i djelovanje CDU-a, a to je donošenje pravnog okvira za pružanje usluga i definiranje modela upravljanja Centrom. 
U ožujku 2015. godine pušten je u rad portal otvorenih podataka Republike Hrvatske koji po uzoru na druge slične projekte u Europi i svijetu predstavlja katalog metapodataka (podataka koji pobliže opisuju skupove podataka) te pomoću njega korisnici lako dolaze do traženih otvorenih podataka. Portal je uspostavljen na adresi https://data.gov.hr. 
Sustav interoperabilnosti još je u razvoju. On treba osigurati povezivanje informacijskih sustava razvijenih na principu silosa u jedinstveni sustav koji će osigurati premošćivanje pravnih, organizacijskih, tehničkih i semantičkih barijera u razvoju državne informacijske infrastrukture. 
U ožujku 2015. Uprava za e-Hrvatsku uspostavila je javni registar Metaregistra. Metaregistar je kolaboracijski alat za povezivanje i razvoj sustava javnih registara. Osim što se unose svi postojeći načini i mogućnosti povezivanja, Metaregistar osigurava koordinaciju kod promjena u registarskom sustavu te pomaže u održavanju tzv. referencijalnog integriteta. Povezani informacijski sustavi traže koordinaciju u razvoju i mijenjanju postojećih registarskih sustava te se ta koordinacija može ostvariti putem Metaregistra.
Tijekom 2012. i 2013. godine Uprava za e-Hrvatsku usko je surađivala s Ministarstvom financija i s Povjerenstvom za koordinaciju informatizacije javne uprave radila na uspostavi i implementaciji Centralnog obračuna plaća. Sustav je uspostavljen i sad se putem njega isplaćuju plaće novcem iz državnog proračuna za 250.000 zaposlenih.
Današnju okosnicu razvoja e-uprave čine Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT), Financijska agencija (FINA), Hrvatska akademska istraživačka mreža (CARNet) i Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).
Uprava za e-Hrvatsku se u rujnu 2014. godine počela pripremati za donošenje Strategije e-Hrvatska 2020. Dogovorena je osnovna struktura, tj. okosnica i milestonesi  buduće Strategije. Prvi formalni koraci poduzeti su početkom listopada 2014. kada su resorna tijela imenovala svoje predstavnike u Radnu skupinu za izradu Strategije koju su činili predstavnici ministarstava, ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, ureda državne uprave u županijama, Fakulteta organizacije i informatike, APIS-IT d.o.o., HGK i HUP-a. Izrada Strategije prezentirana je na raznim radionicama, organiziranim savjetovanjima, okruglim stolovima i javnom očitovanju, a kako bi se i šira zajednica uključila u izradu Strategije te zbog što boljeg planiranja informatizacije i pružanja e-usluga građanima i poslovnim subjektima postavljen je upitnik na web-stranice (https://e-upitnik.gov.hr/index.php/133173/lang-hr) Ministarstva uprave o zadovoljstvu e-uslugama javne uprave te prioritetima za pripremu novih e-usluga. Ujedno su putem sustava e-Građani svi korisnici zamoljeni da odgovore na upitnik.
Strategija je strateški dokument pisan kako bi se unaprijedila kvaliteta života građana  podizanjem konkurentnosti gospodarstva pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije, pružanjem visokokvalitetnih elektroničkih javnih usluga društvu u skladu s važećim strategijama i zakonima Republike Hrvatske, preporukama struke i direktivama Europske unije, prvenstveno Digitalnom agendom za Europu (DAE), prvom od sedam ključnih inicijativa predviđenih programom Strategije Europa 2020.
Strategija će stvoriti koherentan, logičan i učinkovit informacijski državni sustav pružanjem visokokvalitetnih i ekonomičnih elektroničkih usluga na nacionalnoj i na europskoj razini. Osigurat će interoperabilnost postojećih i novih ICT sustava u javnoj upravi  eliminirajući dupliciranje funkcionalnosti. Ostvarenje njenih ciljeva mjerit će se postotkom građana i tvrtki koje koriste javne e-usluge i razinom zadovoljstva korisnika. 
U planiranju izdataka Strategija se oslanja na nacionalne izvore, ali i na financiranje iz Europske unije u financijskoj perspektivi 2014-2020.

Prikaz za razdoblje  2012. – 2015. pripremile su Gordana Lučar Korač, viša stručna savjetnica – specijalistica i Željka Vrankovečki Celegin, viša stručna savjetnica u Ministarstvu uprave.