Laboratorij otvorenih inovacija

Living lab

Living lab ili živi laboratorij je evoluirajući koncept koji se proširio iz Europe na cijeli svijet kao standard najbolje prakse u području primjene otvorenih inovacija u različitim poslovnim područjimanalnostima

PIŠEI: DRAŽEN NIKOLIĆ

Living lab ili laboratorij realnog života je metoda, pristup i okolina u kojoj istraživači i razvojni stručnjaci surađuju sa zajedničkim ciljem situacijskog inoviranja proizvoda, usluga ili rješenja u najkraćem mogućem vremenu. Ta suradnja kompanija, tijela javne uprave, akademske zajednice u akceleriranoj potrazi za rješenjima oslonjenim na digitalne tehnologije, smatra se proširenim inovacijskim laboratorijem sraslim u prirodni životni i radni okoliš. 
Za Living lab kao pristup karakterističan je iterativni model razvoja otvorenih inovacija preuzet iz područja razvoja aplikacija u računalstvu. Pojam razvoja aplikacija obuhvaća sve faze razvoja računalne aplikacije ili informatičkog sustava koji može biti složen od nekoliko komplementarnih aplikacija.

(Izvor: Gareth Priday i Joseph Ramos (2014.) - adaptirano: Futures in Action - The Futures in Action a new method for living labs. ENoLL Open LivingLab Days 2014 Conference Proceedings)
Metoda vodopada nasuprot metodi living laba u razvoju inovacija

Metodologija razvoja aplikacija

Postoje različite metodologije koje se bave definiranjem procesa u razvoju aplikacija. Neke od uobičajenih i općeprihvaćenih faza u razvoju aplikacija su analiza, dizajn, programiranje, testiranje, implementacija, održavanje i podrška. 
Ove faze mogu se provoditi kaskadnim (waterfall - vodopadno) ili spiralno - iterativnim postupkom. 
Kaskadni postupak podrazumijeva da je svaka prethodna faza potpuno dovršena prije nego što se može prijeći na sljedeću fazu.  Pogreške u ranijim fazama (analiza i dizajn) teško se ispravljaju u kasnijima i povezane su sa značajnim troškovima ili pomicanjem rokova. Međutim, pogreške ili nesporazumi u fazi analize i dizajna postaju vidljive tek pri testiranju što predstavlja velike rizike za projekt. 
Spiralno-interativni postupak prolazi kroz slične faze, ali počinje od manjeg broja funkcionalnosti koje se postupno, u iteracijama dopunjuju novim funkcionalnostima. Cilj spiralno-iterativnih postupaka je što prije dobiti funkcionalni prototip aplikacije i tako smanjiti rizike razvoja. 
Spiralno-iterativni postupci imaju različite inačice za što brži razvoj  koje prema pojmu koji je uveo James Martin nazivamo RAD (Rapid Application Development). Neke od najpoznatijih inačica RAD metoda su Agile Software Development, Extreme Programming, Joint Application Design, Lean Software Development i Scrum.
Living lab je nastao kao dio otvorene inovacijske paradigme kako bi nadrastao tradicionalne (zatvorene, linearne) inovacijske paradigme. Koncept living laba ima dvije dimenzije – metodološku (pristup i primijenjena metodologija) i okolišnu (arena ili sredina u kojoj nastaju inovacije). 
Living lab već u ranoj fazi identifikacije problema (potreba) i prikupljanja podataka uključuje brojne sudionike (krajnje korisnike) i višekratno ponavlja iterativni, eksperimentalni proces. Nude se i testiraju  pilot-rješenja, prikupljaju se povratne informacije, redizajniraju i ponovo nude i taj se proces ciklički ponavlja nekoliko puta. Tako se ubrzava razvoj inovacije, smanjuju troškovi, smanjuje vjerojatnost pogreške i povećava vjerojatnost da krajnji proizvod,  usluga ili poslovni model zadovoljava potrebe korisnika tako da osigura njegovu tržišnu održivost. 

Usporedna i slijedna izmjena zatvorenih i otvorenih inovacija u living labu poticanom korporativnim sektorom


Living lab je interdisciplinarno područje konvergencije društvenih, prirodnih i tehničkih znanosti gdje se primjenjuju univerzalne i specifične metode kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja. Neke od tipičnih metoda primjenjivih u razvoju otvorenih inovacija putem Living laba su:

1. Inovacijska natjecanja imaju puno varijacija od jednostavnih nerijetko jednodnevnih Hackatona, prezentacijskih natjecanja tipa Investment Dating, složenijih natjecanja  poput Lova na rješenje problema do primjene sofisticiranih metoda igrifikacije (Serious Gaming) u razvoju kompleksnih inovacija na bazi unaprijeđene primjene Teorije igara.  

2. Projektni akceleratori i inkubatori odnose se na formiranje stalnih ili privremenih tematskih vertikalnih poduzetničkih akceleratora i inkubatora (fizičkih ili virtualnih) s mješovitim sastavom (interni i eksterni timovi potpomognuti internim i eksternim mentorima) koji rade na  komercijalizaciji proizvoda ili usluga odnosno usvajanju socijalne inovacije od ciljne skupine krajnjih korisnika. Taj format suradnje poznaje opcije – spin in, spin off, spin off to spin in, spin in to spin off, merge, exit itd. Najčešće traju od tri mjeseca do najviše dvije godine.

3. Istraživanja korisničkih iskustava u zajednicama – Obično se provode putem platformi za interakciju s korisnicima traženog profila odnosno formati jednostavnih i kompleksnih socijalnih mreža. Mogu se odvijati u realnom, virtualnom ili hibridnom okruženju kao simulatori za testiranja prototipa u kontroliranim (Sand Box) ili prirodnim uvjetima (Living Lab). Ako se testiraju samo korisnička iskustva u odnosu na zadane specifikacije prototipa ili predserijskog probnog primjerka to se naziva Test Bed. Ako korisnici sudjeluju ne samo u testiranju već i u razvoju novih funkcionalnosti i njihovih specifikacija kao sukreatori ili suinovatori ta metoda se naziva Design Lab ili Experience Lab (ponekad i Innovation Lab). Ako korisnici sudjeluju i u stvaranju finalnih artefakata i znanja koja predstavljaju inovaciju to se naziva Fab Lab odnosno Creative Lab.

4. Inovacijske tržnice ili inovacijski mali oglasnici (Innovation Baazars ili Broadcast Search Platforms) – To su online ili hibridna odredišta na kojima se susreće ponuda i potražnja za partnerima i stručnjacima sa specifičnim iskustvom i znanjima. Posebno su pogodne kod interdisciplinarnih ili interindustrijskih divergentnih inovacijskih mreža koje proučavaju analogije i različitosti u pristupu problemima iz perspektive suradnje različitih znanosti, stručnjaka i poduzetnika koji dolaze iz različitih industrija.

Ovisno o tomu koja od dvije dimenzije (metoda ili okolina) prevladava i koji je sudionik inicirao njegovo formiranje može se govoriti o četiri tipa living laba:

  • Tip 1 – LL potican poslovnim
    sektorom (Utilizer driven LL)
  • Tip 2 – LL potican javnim sektorom
    (Enabler driven LL)
  • Tip 3 – LL potican akademskim
    sektorom (Provider driven LL)
  • Tip 4 – LL potican civilnim sektorom
    (User driven LL)

Living lab je testna i eksperimentalna okolina u stvarnom životu u kojoj korisnici i proizvođači sukreiraju inovacije. Europska komisija je potvrdila living labove kao službeni oblik partnerstava javnog i privatnog sektora te građana za otvorene inovacije orijentirane na korisnike (Public-Private-People Partnerships for User-Driven Open Innovation).

LL potican poslovnim sektorom

Ovaj tip living laba najčešće pokreće poslovni sektor - veliki industrijski partneri, ali i MSP u svrhu testiranja i razvoja novih proizvoda, usluga i poslovnih modela u tržišnim pilot-projektima.  Oni primarno stvaraju vrijednost tvrtkama koje su ih pokrenule koristeći ih kao situacijsko istraživanje tržišta potražnje (market pull). Kombiniraju metode zatvorenih i otvorenih pristupa inovacijama.
Tipični predstavnici su:  IBM Smarter City LL Madrid, Philips Home LL Noldus, SAP Co-Innovation Labs – Future Energy Center, Future Factory, Future Retail Center; Stockholm-Arlanda Airport – Airport LL;
Razlog popularnosti living laba u poslovnom sektoru jest što pruža veliku fleksibilnost i mogućnost usporedne i naizmjenične dozirane primjene te zatvorenih i otvorenih inovacijskih modela.
LL potican javnim sektorom
 Društveno poticane living labove najčešće pokreće javni sektor - različita tijela državne, regionalne ili lokalne razine vlasti. Oni primarno kreiraju vrijednost odozgo prema dolje u teritorijalnom socijalnom kontekstu. Kombiniraju zatvorene i otvorene pristupe inovacijama ovisno o usredotočenosti na područje primjene – procjene politike, promjene ponašanja, itd.
Tipični predstavnici su: Centra Living Lab – Central European Living Lab for Territorial Cooperation, Amsterdam Smart City, Habitat LL Brazil, Brainport Region LL Eindhoven Nizozemska, MindLab LL Copenhagen, Danska.

LL potican akademskim sektorom

Znanjem poticane living labove najčešće pokreće akademski sektor - obrazovne i znanstvene institucije ili organizacije u cilju stjecanja i širenja primjene određenih vrsta znanja u rješavanju poslovnih i društvenih izazova. Oni primarno kreiraju vrijednosti za akademski sektor poticanjem potražnje na postojećim i stvaranjem novih tržišta (market push) Obično djeluju pri sveučilištima i istraživačko-razvojnim institucijama. U većini područja primjenjuju pristup otvorenih inovacija.
Tipični predstavnici su: MIT Living labs : Obidos Responsive Community Alliance, MIT Montreal Living Lab, Work+Life (Helsinki, Finland), T-3 Project (Espoo Finland);  University of Cambridge LL for Sustainability, Technical University of Eindhoven – LL Energy in Built Enviroment – TU/e Campus

LL potican civilnim sektorom

Living labove pokreću i građani te organizacije civilnog sektora za rješavanje izazova njihovog svakodnevnog života i rada. Oni primarno kreiraju vrijednost odozdo prema gore u zajednicama (fizičkim, teritorijalnim ili hibridnim mrežama). U većini područja primjenjuju pristup otvorenih inovacija. 
Tipični predstavnici: Co-Creation HUB Nigeria, Reconstructed Living Lab (RLabs)

Taksonomija living labova s obzirom na njihov fokus rada omogućuje razlikovanje četiri vrste:

  • LL fokusirane na tehnološke inovacije
  • LL fokusirane na socijalne inovacije
  • LL fokusirane na teritorijalni razvoj
  • LL s integriranim pristupom

Unutar svake od tih kategorija razlikujemo još LL-ove fokusirane:

  • na pronalazak rješenja te na otkriće problema
  • na jednu temu i na tematske transverzale
  • na linearne transakcije (ulaz-izlaz) i na mrežne interakcije među sudionicima (holistički pristup)

Living labovi mogu biti privremeni - namijenjeni upravljanju jednim projektom ili manjim brojem projekata ograničenog trajanja -  ili trajni.
Kod teritorijalno organiziranih living labova razlikujemo urbane, ruralne, otočne, regionalne, prekogranične i transregionalne. Cilj  urbanih living labova je povezati urbani razvoj s istraživačko-razvojnim procesima i tehnologijom potpomognutim procesima komunalne demokracije u kojima sudjeluje mnogo sudionika (npr. inicijative za pametne gradove - smart city). U ruralnim living labovima naglasak se stavlja na poljoprivredu potpomognutu naprednim tehnologijama koje uključuju brzi i ultrabrzi pristup internetu, primjenu smart grid rješenja i s njima povezane ruralne mobilnosti u kojoj je naglasak na dronovima koji se koriste kao poljoprivredna mehanizacija. U otočnim living labovima je najčešće riječ o pružanju usluga na daljinu – o e-medicini, e-obrazovanju, e-governmentu te maritimnoj poljoprivredi i turizmu u kombinaciji s naprednim mobilnim tehnologijama naslonjenim na smart grid rješenja. Šire se i regionalni living labovi koji repliciraju isti model na razini širih regija (pametne regije - smart region) integrirajući pritom urbani i ruralni razvoj u prstenu.

Aktivni primjeri

Primjeri problemski i teritorijalno orijentiranih living labova su francuski Silver Normandie Hub koji se bavi životnim rješenjima za osobe treće dobi i njemu sličan nizozemski West-Brabanta. Austrijski Evolaris Mobile Living Lab fokusiran je na mobilne aplikacije za mlade, a slovenski Orbitala generalno je orijentiran na poticanje otvorenih inovacija u kreativnim industrijama. 
Među living labovima koji su neposredno usmjereni na transverzalno poticanje svih vrsta inovacijskih procesa (nude korisničke panele, laboratorije i testne okoline za široki spektar razvojno-istraživačkih projekata) ističe se belgijski iMinds. Koliko su to široka područja primjene svjedoči francuski Live with Risk living lab, usmjeren inovacijama na području upravljanja rizicima te danski MindLab koji služi inovativnom osmišljavanju novih javnih politika u koordinaciji nekoliko ministarstava danske vlade.

Europska mreža living labova

European Network of Living Labs ENoLL je međunarodna neprofitna asocijacija certificiranih europskih living labova. Karakterizira je vrlo strogi selekcijski postupak, razrađena metodologija, uspostava vertikalnih i horizontalnih podmreža, prepoznavanje najboljih kroz financiranje te platforme za razmjenu dobre prakse i znanja kojima se njeguje izvrsnost u inovacijama što je i najvažniji razlog izvoza tog formata iz EU putem međunarodne razvojno-istraživačke suradnje. ENoLL ima 354 akreditirana living laba od kojih je četiri petine u Europi, a jedna na drugim kontinentima u zemljama kao što su SAD, Kanada, Kina, Brazil, Japan, Indija i Australija.

Tematske ENoLL podmreže grupirane su oko osam područja u kojima su prepoznani predvodnički projekti.

1. Pametni gradovi i sredine

City Service Development Kit razvija aplikacije u području digitalnih usluga mobilnosti, turizma i komunalne izravne demokracije.
Specifi kombinira 1. povezivanje pametnih područja – lokalno, regionalno i međunarodno; 2. otvorene platforme i infrastrukturu interneta budućnosti; 3. inovativne usluge iz područja kreativnih industrija
My Neighborouhud – razvija pametniju verziju koncepta pametnog grada koja je manje orijentirana na tehnologiju, a više na njenu uporabu u očuvanju susjedskih socijalnih mreža.
ECIM – European Cloud Marketplace for Intelligent Mobility razvija novu prometnu infrastrukturu u gradovima i okolici.

2. Internet budućnosti

Concord povezuje sve JPP projekte na području interneta budućnosti u EU i svijetu
FI Space  analizira učinke primjene interneta budućnosti u području proizvodnje hrane te prometa i logistike.

3. Prekogranična višesektorska suradnja

ACE se bavi analizom najbolje prakse u području prekograničnog povezivanja, klastera ICT industrije, poduzetničkih inkubatora i akceleratora, te inovacijsko tehnoloških instituta.
Innomatnet se bavi suradnjom unutar ekosustava subjekata posvećenih razvoju materijala budućnosti.

4. Dizajn usredotočen na korisnika

IdeaLL   se bavi povezivanjem living labova i pokreta Dizajn za sve.
EDIP - European Design Innovation Platforme bavi se poticanjem dizajna kao jedne od poluga ekonomskog rasta u Europi

5. Big Data

Fusepool se bavi Web 3.0 pristupom u području znanosti o podacima i njenoj primjeni.

6. Igrifikacija i ozbiljne igre

JamToday  je primjena metoda razvoja računalnih igara u različite poslovne i obrazovne svrhe,

7. Obrazovanje

Pelars  je primjena metoda učenja činjenjem (learning by doing)  u području učenja znanosti, tehnologija i matematike.

8. Kreativne industrije

Europeana je poticanje ponovnog korištenja bogatog europskog kulturnog nasljeđa u kreativnim industrijama
Strateški partneri ENoLL-a u području upravljanja znanjem o living lab metodologijama i srodnim područjima su – Amsterdam Living lab i Europski institut za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation & Technology - EIT) sa sjedištem u Budimpešti i kolokacijskim centrima u još 14 europskih gradova.

Iz priopćenja Hrvatske gospodarske komore:
27. kolovoza 2015.

Hrvatska – zemlja inovacija

Hrvatski inovatori u protekloj godini osvojili impresivne 43 nagrade i priznanja

Hrvatska je u svijetu prepoznata kao zemlja inovacija. Samo u protekloj godini naši su se inovatori predstavili na četiri velike svjetske izložbe inovacija – u malezijskom Kuala Lumpuru, Moskvi, rumunjskom Lasiju te u Pittsburghu, a kući su se vratili s brojnim priznanjima i nagradama.

Hrvatski su se inovatori predstavili na MTE 2015 u Kuala Lumpuru, Arhimedu 2015. u Moskvi, Euroinventu u Lasiju te Inpexu u Pittsburghu. Sveukupno 33 hrvatske inovacije i nova proizvoda na navedenim su sajmovima ostvarili senzacionalni poslovni uspjeh te su nagrađeni s impresivne 43 nagrade i priznanja, od čega 17 zlatnih. Veličinu hrvatskog uspjeha čini i niz poslovnih kontakata. 

Naime, HGK je pokrenula projekt Inovacijske misije, koji hrvatskim inovativnim tvrtkama pruža mogućnost poslovnih B2B razgovora s potencijalnim investitorima na određenim međunarodnim tržištima. Tako su upravo zahvaljujući Inovacijskoj misiji HGK, a u sklopu sajma inovacija MTE, tvrtke Citus i Live Good iz Zagreba potpisale ugovor o suradnji s University of Malaya (UM) o isporuci prvih deset softverskih paketa.

„S tvrtkom Sizzle Sciencem koja je pomogla u uspostavi suradnje s University of Malaya, dogovoreno je zajedničko otvaranje firme u Maleziji koja bi plasirala hrvatski proizvod - aplikaciju BodyRecog na azijsko tržište, a s University of Malaya i različiti moduli financiranja za razvoj same aplikacije“, objasnio je Ivan Božac iz Sektora za industriju HGK. Radi se naime o jednoj vrsti eHealth rješenja, za brzo i lako prepoznavanje određenih zdravstvenih rizika s ciljem prevencije kroničnih bolesti i pravodobnog liječenja. Budući da se financiranje razvoja iz Malezije mora utrošiti u Maleziji, također je dogovoreno da osnivačica tvrtke Live Good i magistrica molekularne biologije Anita Bušić bude vodeća istraživačica na zajedničkom tripartitnom projektu čiji će se rezultati ugraditi u hrvatski proizvod BodyRecog – Fitness Asia. „Upravo je ovakva suradnja odličan primjer komercijalizacije hrvatskih inovacija te povezivanja poslovne i akademske zajednice“, rekao je Božac.

I na zagrebačkome je području niz uspješnih tvrtki, inovatora, čiji je poslovni start često vezan uz zagrebački Tehnološki park iz kojeg su potom krenule u samostalne poduzetničke vode. Jedan od takvih je, primjerice, i zagrebački Altpro koji je ove godine tržište osvojio inovacijom Eterik mobilna destilerija koja se koristi za destilaciju svih vrsta aromatičnog bilja, a zbog svoje mobilnosti posebice je pogodna za ruralna područja i otoke te za rad na polju gdje nema infrastrukture. Nakon probne proizvodnje, u planu im je ugraditi tu inovaciju i u svoj proizvodni program. 

Inovatorima u njihovim nastupima osim Hrvatske gospodarske komore potporu pružaju i Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba te Grad Zagreb, a Zajednica za inventivni rad koja djeluje pri HGK pomaže članicama u promidžbi i poslovnom povezivanju s mogućim domaćim i stranim partnerima, pod motom Inovacije na tržište.

„Hrvati ne samo da drže korak s ostatkom tržišta inovacija već ostvaruju i izvrsne rezultate što je izrazito važno jer su se inovacije kroz povijest pokazale bitnim preduvjetom razvoja i sveukupnog napretka civilizacije“, smatra Božac.

S poštovanjem,
Služba za komunikacije