Korijeni digitalne ekonomije sežu u vrijeme dok još nije postojao internet / 2

Obećanja i paradoksi digitalizacije

Digitalna ekonomija bit će primijenjena samo ako je učinkovita. To je već odavno uočeno u razvijenom i naprednom svijetu dok se mi u Hrvatskoj još bavimo znanstvenim radovima pokušavajući dokazati suprotno.

PIŠE: RANKO SMOKVINA

U prvom članku o digitalnom gospodarstvu objavljenom u broju 199 prikazali smo na čemu se temelji njegov razvoj, koje su mu glavne tehnologije te kakve se pojavljuju paradigme. Posebno je zanimljiva ona koja prikazuje poremećaje i probleme izazvane digitalizacijom. U ovom drugom članku autor nadalje iznosi realne pretpostavke očekivanih učinaka digitalnog gospodarstva i govori o načinima njihova mjerenja.

Zahvaljujući digitalnim tehnologijama povećava se produktivnost, bogatstvo i profiti dok su obični radnici sve siromašniji i imaju sve manje posla

Gospodarski sektori zahvaćeni digitalizacijom

Digitalizacija gospodarstva osjeća se svugdje u svijetu, negdje više, a negdje manje, ali stalno raste. Povezana je sa stalnim inovacijama bez kojih ne može napredovati. Tu se javlja i jedan veliki paradoks. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama povećava se produktivnost, bogatstvo i profiti dok su obični radnici sve siromašniji i imaju sve manje posla. Mnoga velika i mala poduzeća ne mogu dovoljno brzo prilagoditi tim promjenama svoj način rada, a i kad to žele ne mogu pronaći na tržištu za to adekvatan kadar.
Ukratko, evo u kojim se segmentima najviše uočavaju digitalni fenomeni:
Poslovanje poduzeća (e-Business, e-Poslovanje) - To prvenstveno obuhvaća dobavne, logističke i financijske lance. e-Račun o kojemu se kod nas puno govori, a praktičnih rezultata još nema nalazi se na prijelazu iz dobavnog u financijski lanac, a značajan je i po tome što na sebe veže PDV. 

Posebna ICT tehnološka područja (techovi) specijalizirana su i za uvođenje specifične digitalizacije u neka važna područja ljudske djelatnosti koja se ističu po primjeni posebnih uređaja i specijaliziranog softvera. Ističemo tri posebno zanimljiva: 

Tech, Tech, Tech...

Edukacija - EdTech - Uporaba tehnologije za izradu alata kako bi se poboljšali svi oblici učenja i stjecanja vještina, uključuje razvoj hardvera (naprimjer interaktivne bijele ploče), softverska rješenja (virtualne sustave učenja), specijalizirane aplikacije za učenje pojedinih predmeta i općenito digitalne edukacijske sadržaje prezentirane na različitim digitalnim medijima i kanalima. Na temu EdTecha održavaju se posebne konferencije, a uz predstavnike edukacijskih ustanova ravnopravno ih posjećuju i velike kompanije.

Zdravstvo - HealthTech - Razvoj digitalnih rješenja za poboljšanje ljudskog zdravlja, od aplikacija za praćenja rada organizma do aplikacija za velike bolnice. Gotovo svi medicinski uređaji već su digitalizirani, a većini je digitalizacija osnovni način rada. Digitalni uređaji i način rada u zdravstvu zahtijevaju i promjenu u djelovanju zdravstvenih ustanova što pretpostavlja nova znanja i organizaciju u medicini i njezi pacijenata.

Financije - FinTech - Financijska industrija je među prvima prihvatila i primijenila informatičku tehnologiju te doživjela velike promjene, ali proces sveopće digitalizacije još nije završen. Financijska tehnologija, sama po sebi, unosi inovacije u financijske usluge i traži golema ulaganja u opremu, softver i ljudsko znanje. Financije su međutim i najranjivije na poremećaje koje donosi tehnologija ili njezina nepravilna primjena čemu je posvećena posebna pažnja, a postignuti su relativno dobri rezultati.

Marketing (Marketplace and lead generation)  - Digitalni marketing gdje je zapravo sve i počelo! Od osnovnog web-oglašavanja prešlo se na nuđenje i prodaju proizvoda i usluga te stvaranje virtualnih globalnih tržišta za pojedine industrijske grane gdje digitalna veza s kupcima i dobavljačima postaje puno čvršća.
Trgovina - e-Maloprodaja (B2C), e-Veleprodaja (B2B) - Ti su segmenti u velikom usponu. Izravna digitalna prodaja bez trgovačkog posredništva još je jedan izazov mada to ne znači da s digitalizacijom nestaje funkcija specijaliziranih trgovaca, ona samo poprima novi oblik.
Industrija (manufacturing) - Obuhvaća sve grane gdje se stvaraju nekakvi proizvodi. Tu je uključena i automatizacija procesa i robotika. Uspješni roboti nove generacije koje više ne treba programirati (stručni kadar je skup ili ga nema) i kojima stalno pada cijena, otvaraju nove proizvodne mogućnosti, a zemljama koje se namjeravaju razvijati na temelju jeftine industrijske radne snage predstavljaju veliku prijetnju.
Digitalna proizvodnja - Tvrtke s čisto digitalnim proizvodima su u prednosti - ne trebaju stvarati posebne kanale - jer se se roba isporučuje istim prodajnim kanalom. Način formiranja cijene digitalnih proizvoda je različit od onih fizičkih. Ne postoje troškovi skladištenja, a nov način prodaje omogućuje pristup vrlo širokom broju kupaca i stalno snižavanje cijena.
Bankarstvo i financije - Bankarstvo je među prvima prihvatilo digitalno poslovanje, a razvojem mreže više nije nužno dolaziti u banku kako bi se obavio neki posao. Isto važi i za ostale financijske institucije (burze, osiguravajuća društva i sl.). e-Bankarstvo je prvo počelo primjenjivati snažnija sredstva za autentifikaciju i time osiguralo potrebnu razinu sigurnosti i povjerenja kod klijenata. Te e-ID tehnologije sad se šire i na druga područja.
Zdravstvo i farmacija - To su dva velika područja u kojima je digitalizacija već zauzela značajno mjesto. Tu prednjače bolnice s bezbroj većinom digitaliziranih i međusobno povezanih uređaja. Isto važi i za farmaceutsku industriju i njihove distributivne kanale (naprimjer, e-Recept). Telemedicina je postala nova medicinska grana baš zahvaljujući digitalnim tehnologijama. 
Mediji i zabava (oblik i sadržaj) - Digitalni mediji najbolje iskorišćuju prednosti proizvodnje i distribucije digitalne robe koja se može izravno isporučiti putem mreže (portali, glazba, film - posebno crtani i razni efekti - TV, radio, igre, publikacije, novine. časopisi, knjige...) Digitalizira se i područje zabavne industrije, posebno videoigre. Zna se da su baš videoigre bile pokretač razvoja hardvera koji je tada imao najsnažnije grafičke procesore. Digitaliziraju se i drugi oblici zabave - naprimjer, klađenje. I umjetnost  - digitalizacija nije zaobišla ni film, glazbu, fotografiju, dizajn... 
Prijevoz i logistika (pozicioniranje, karte i navigacija) - To su široka područja gdje se digitalizacija naglo širi i čemu je veliki impuls GPS sustav koji se primjenjuje od avijacije, preko brodova i automobila do pješaka. Razvijeni su programi za routing koji donose velike uštede. U digitalnom logističkom lancu sve više sudjeluje pomorstvo, luke, željeznica, cestovni prijevoznici,  robni terminali... 
Turizam - Kao izrazito radno intenzivna djelatnost turizam se već gotovo potpuno digitalizirao - naprimjer booking. Hoteli, agencije, kampovi i privatni smještaj od toga već imaju velike koristi.
Privatni sektor - Privatne zgrade, obiteljske kuće i stanovi  na samom su početku digitalizacije, ali se i tu očekuje nagli rast.
Javni sektor - Vlada, parlament, ministarstva, porezni sustav, vojska, policija,  regionalna i lokalna samouprava, pametni gradovi, knjižnice, instituti, zavodi, agencije, sve teži digitalizaciji, s manjim ili većim uspjehom.

Hrvatska se, nažalost, uglavnom bavila samo e-Računom i taj nam je zadatak s obzirom na postignute rezultate  bio pretežak, a sad jedva svladavamo domaće zadaće koje nam pristižu iz Bruxellesa

Ekonomski učinci digitalnog gospodarstva

Profesor Alessandro Perego s Politehnike u Milanu i njegov opservatorij za praćenje ekonomskih učinaka primjene e-Računa i dematerijalizacije cjelokupnog elektroničkog dobavnog lanca objavili su još 2008. godine cjelokupnu metodologiju izračuna tih učinaka s naglaskom na ROI (Return On Investment). Procjenom tih učinaka bave se mnogi no rezultati su različiti ovisno o širini pogleda na problem te stanju i stupnju gospodarskog razvoja u zemlji na koju se odnosi procjena. 
Kod nas su dr. Igor Pihir s FOI-a i Marina Šimunić iz male brzorastuće tvrtke Naše klasje na skupu eBiz2015 izložili gotovo suprotne stavove o isplativosti e-Računa. Dok je dr. Pihir svojim znanstvenim instrumentarijem izračunao da se ne isplati uvoditi e-Račun u malo i srednje poduzeće Marina Šimunić na primjeru tvrtke u kojoj radi pokazuje da im se to  itekako isplati te da su već prerasli e-Račun i sad pokrivaju gotovo cijeli dobavni lanac, a trenutno se najviše bave digitalizacijom logistike što je u slučaju njihovog proizvoda vrlo  zahtjevno i složeno. 

Thomas Piketty

Digitalno gospodarstvo bit će primijenjeno samo ako daje ekonomske učinke. U razvijenom i naprednom svijetu to je uočeno već odavno no mi se u Hrvatskoj još bavimo znanstvenim radovima pokušavajući dokazati suprotno. Očito, naša znanost, pogotovo ekonomska, još nije svladala cjelokupni instrumentarij pomoću kojega bi znala i mogla mjeriti učinke digitalnog gospodarstva. Dotad se moramo služiti znanjem koje nam dolazi izvana.
Svjetski poznati profesor ekonomije Thomas Piketty koji je izazvao golemo zanimanje svjetske javnosti svojom knjigom Kapital u 21. stoljeću u kojoj ukazuje na neravnomjernu raspodjelu bogatstva u društvu, nudi zanimljivo, ali možda i utopističko digitalno rješenje za uvođenje globalnog poreza na visoke prihode i kapital. Predlaže da se među zemljama uvede obvezan automatski prijenos bankovnih informacija (stari dobri EDI) čime bi se spriječilo skrivanje visokih prihoda i zaobilaženje plaćanja viših poreza u matičnoj zemlji. S obzirom na današnju razinu tehnološkog razvoja njegov je prijedlog tehnički relativno lako izvediv, jer tu je riječ o digitalnom povezivanju dvjestotinjak poreznih uprava, ali politički njegova ideja gotovo nema nikakve šanse. Bez automatske razmjene Pikettyjeva ideja o uvođenju jedinstvenog globalnog poreza na kapital pada u vodu. 

Ekonomski i socijalni pokazatelji digitalne ekonomije

Želi li se objektivno izmjeriti razina prodora tehnološke industrije (TI) u nacionalno gospodarstvo dobro je poslužiti se nekim pokazateljima:

Doprinos TI ukupnom nacionalnom gospodarstvu:

  • X milijardi kuna podijeljeno na:
    - softver i telekom usluge
    - proizvodnju i maloprodaju
  • postotak ukupne dodane vrijednosti (UDV = ukupan prihod minus troškovi)
  • postotak rasta TI i rang TI unutar svih industrija

Zaposlenost u TI:

UDV po osobi zaposlenoj u TI u usporedbi s prosječnim zaposlenikom.
Ukupan broj zaposlenih u TI i postotak ukupno zaposlenih:

  • Podjela na broj i postotak specijalista te broj i postotak ostalih zaposlenih
  • Među specijalistima broj i postotak programera ili razvojnih inženjera te  postotak njihovog rasta
  • Broj i postotak žena u TI u usporedbi sa svim industrijama
  • Broj i postotak zaposlenih u TI na puno radno vrijeme
  • Broj i postotak specijalista s diplomom ili višom razinom kvalifikacije u usporedbi sa svim industrijama

    
TI poduzeća:

  • Broj poduzeća u TI i njihov rast po broju i postotku kroz nekoliko godina
  • Broj i postotak poduzeća koja spadaju u MSP
  • Broj i postotak TI zaposlenih u velikim poduzećima
  • Broj i postotak TI poduzeća koja se bave konzaltingom

Geografska raspodjela TI poduzeća:

  • glavni grad i pokrajine
  • postotak rasta TI poduzeća po geografskoj raspodjeli
  • Starost poduzeća u godinama u postotku.

Prema izvoru: Tech Insights: The Digital Economy, 2015.

Monitoring i mjerenje - Za mjerenje razvoja digitalnog gospodarstva i društva primjenjuju se razne metodologije, a indeksi pokazuju koliko je neka država napredovala i kakav je njihov međusobni odnos. Najvažniji je već spomenuti EU Digital Economy & Society Index (DESI) koji u pet dimenzija mjeri 33 različita indikatora. Republika Hrvatska u 2015. ima DESI indeks 0,37 (od najvišeg 1,0) što nas svrstava na 24. mjesto među EU članicama. Najbolje svrstana država prema DESI indeksu je Danska s rezultatom 0,68. Postoji još nekoliko različitih indeksa koji mjere digitalni razvitak, a OECD je prošle godine objavio zanimljiv priručnik s detaljnom metodologijom mjerenja razvoja digitalnog gospodarstva.

Brzina digitalnog razvoja od 2008. – 2013.

Što možemo zaključiti?

Nacrt Strategija eHrvatske 2020 koji je prošao kroz javnu raspravu obećava da će se u području e-Governmenta kroz sljedećih pet godina ipak nešto događati dok izgleda da digitalno gospodarstvo očekuje samo stihija

Blagostanje mnogih zemalja u budućnosti ovisit će i o razvoju njihovog digitalnog gospodarstva. Neke će zemlje biti pogođene više a neke manje, ali nijedna neće izbjeći veliki nadolazeći digitalni val.
Za prikaz generalnog stanja, a pogotovo razvojnih trendova digitalnog gospodarstva u svijetu poslužit ćemo se slikom nastalom u Institutu za poslovanje u globalnom kontekstu. Na školi Fletcher sveučilišta Tufts autori B.Chakravorti, C.Tunnard i R.S.Chatuvedi pratili su razvoj digitalnog gospodarstva za razdoblje od 2008. do 2013. godine u 50 odabranih zemalja sa svih kontinenata. Stvorili su svoj Digital Evaluation Index (DEI) i izračunali su ga za sve odabrane zemlje za svaku od šest godina. DEI indeks obuhvaća 4 pokretača digitalne ekonomije (supply/demand conditions, institutional environment, innovation & change) podijeljenih na 12 komponenti i 83 indikatora. Autori nisu sami skupljali podatke već su koristili postojeće po njima pouzdane izvore.  Slika pokazuje dostignutu razinu razvoja prema DEI indeksu (na os Y), ali i brzinu razvoja (na os X).

Na temelju dobivenih DEI indeksa i stupnja relativnog napretka odnosno nazadovanja autori su promatrane zemlje smjestili u četiri karakteristične grupe:

  • Stand-out - visoka razina digitalnog razvoja
  • Stall-out – dostignuta zrelost, gubljenje zamaha
  • Break-out – ima potencijala
  • Watch-out – značajne prilike i izazovi.

Vidljivo je da su zemlje s visokim DEI indeksom (između 50 i 60) imale u razmatranom razdoblju različito kretanje. Od Singapura koji je napredovao za četiri normalizirana DEI boda preko Švedske i Kanade koje su stagnirale do Nizozemske koja je nazadovala za oko sedam normaliziranih DEI bodova. Takav dinamički prikaz zorno pokazuje što se globalno događa u području digitalnog gospodarstva. Kroz nekoliko godina mogu se dogoditi značajne promjene i stvari se mogu poprilično promijeniti. Iako je možda upitno je li Tuftsov DEI indeks dovoljno reprezentativan bit će zanimljivo pratiti razvoj ili pad pojedinih digitalnih zemalja u dužem vremenskom razdoblju.

                                              

Metode i sustavi za poticanje i ubrzavanja DE razvoja

Kratak pregled metoda vladinih poticanja u usporedbi s primjerima zemlje uspješne u digitalnom razvoju.
U Hrvatskoj je bilo i sad ima nekoliko inicijativa da se čim brže i bolje razvije digitalno gospodarstvo i društvo. Od osnivanja SDU-a za e-Hrvatsku koje je sadašnja vlada pogrešno smjestila u Ministarstvo uprave i time mu ograničila djelokrug na e-Government preko ambiciozno postavljene i davno istekle Strategije e-Poslovanja 2007-2010 koja je iznjedrila relativno slabe konkretne rezultate. Hrvatska se, nažalost, bavila uglavnom samo e-Računom i taj nam je zadatak s obzirom na postignute rezultate izgleda bio pretežak, a sad jedva svladavamo domaće zadaće koje nam pristižu iz Bruxellesa.
Organizacijski oblici koje je postavio MINGORP, a nastavio MINGO nisu dali nekih većih rezultata. Nacionalno vijeće za elektroničko poslovanje posljednjih se godina izgubilo i nema pravih tema za raspravu, a Višedionički forum za e-Račun kao nasljednik Povjerenstva za e-Račun iz 2008. godine ne bavi se stvarima za koje je osnovan. MINGO je nakon donošenja Industrijske strategije i izbora ICT industrije kao jedne od strateških razvojnih industrija pokrenuo održavanje ICT foruma (dosad je održan samo jedan), a pokrenuta je i ambiciozno nazvana web-stranica Digitalna Hrvatska (www.digitalnahrvatska.org) koja sadržajem nikako ne odgovara naslovu. Nacrt Strategija e-Hrvatske 2020 koji je upravo prošao kroz javnu raspravu obećava da će se u području e-Governmenta kroz sljedećih pet godina ipak nešto događati dok izgleda da digitalno gospodarstvo očekuje samo stihija.

Australija predviđa
U tablici su prikazana Deloitteova predviđanja sektorske dinamike digitalnog gospodarstva u Australiji iz 2012. godine. Neke su promjene očekivane ili su se već dogodile i to u granama u sjeverozapadnom kvadrantu koji su nazvali Short Fuse - Big Bang, a odnose se na trećinu  (32 %) njihovog gospodarstva. Slične se promjene događaju i drugdje u svijetu. Možda će tamo pojedine gospodarske grane biti smještene u neki drugi kvadrant, ali prije ili poslije većina sektora bit će zahvaćena digitalnim promjenama.