RAČUNALSTVO U OBLAKU

Oblačni mješanac

Sve je češća i hibridna implementacija gdje je dio tvrtkinog IT resursa smješten lokalno, dio na nekoj javnoj cloud-platformi, a oba su međusobno povezana šifriranim komunikacijskim kanalom

PIŠE: MATE STRGAČIĆ

Hibridni oblak implicira da nam je lokalno IT okruženje organizirano u privatni oblak uz pomoć nekog softvera te da je taj entitet povezan s nekom javnom cloud-platformom

Danas su prednosti implementacije cloud-platforme svima dobro poznate. Smanjeni kapitalni troškovi, bolja iskoristivost i centralizacija računalnih resursa samo su neke od  prednosti različitih oblačnih implementacija. Javne oblačne platforme možemo podijeliti po mnogim osnovama pa ih tako po stupnju autonomije krajnjeg korisnika dijelimo na Software as a Service (SaaS), Platform as a Service (PaaS) te Infrastructure as a Service (IaaS). 
Manje se tvrtke zbog cijene uglavnom odlučuju za neku od tih varijanti javnog oblaka gdje je kompletna IT infrastruktura smještena u podatkovni centar davatelja usluge za razliku od nekih enterprise organizacija koje se najčešće zbog sigurnosti odlučuju za izgradnju vlastitih privatnih oblaka te kompletnu IT infrastrukturu drže lokalno.
Uz privatni i javni model sve je češća i hibridna implementacija gdje se dio IT resursa nalazi lokalno, dio na nekoj javnoj cloud-platformi, a oba su međusobno povezana šifriranim komunikacijskim kanalom.
Hibridnim oblakom ne možemo zvati okruženje u kojemu je jedan poslužitelj u našem podatkovnom centru spojen s nekom javnom cloud-platformom kao, primjerice, kod hibridne exchange implementacije gdje exchange organizaciju dijelimo između lokalnog exchange poslužitelja i Exchange Online platforme. Punokrvni hibridni oblak implicira da nam je lokalno IT okruženje organizirano u privatni oblak pomoću nekog softvera kao što su VMware v-Sphere ili Microsoft System Center te da je taj entitet povezan s nekom javnom cloud-platformom. 

Različita istraživanja pokazuju da velike enterprise tvrtke najčešće koriste hibridni oblak zbog svih njegovih prednosti

Najbolje od oba svijeta

Mnogo je razloga za pribjegavanje takvom hibridnom rješenju. Jedan od najčešćih je -  sigurnost. Naime, enterprise tvrtke i velike državne organizacije često klasificiraju dokumente prema osjetljivosti tako da neke ni u kom slučaju ne mogu dati na čuvanje nekom vanjskom entitetu čiji se podatkovni centri često nalaze na svim kontinentima. 
Drugi iznimno važan razlog su performanse privatnog oblaka. Naime, koliko god kvalitetnim i propusnim vanjskim linkom raspolagali, uvijek postoji određena latencija na mrežnoj vezi s javnim internetom pa je korisničko iskustvo pri upotrebi neke javne cloud-platforme uvijek lošije negoli kod primjene lokalnih resursa. 

Hibridni oblak po Microsoftovom receptu

Ako ste odlučili organizirati vlastiti hibridni oblak uz pomoć Microsoftove tehnologije imate na raspolaganju tri komponente. Prva je Windows Server 2012, aktualni poslužiteljski operacijski sustav redmondskog diva koji će vjerojatno biti na poslužiteljima u temeljima hibridnog oblaka. Sve te poslužitelje organizirat će u smislenu cjelinu privatnog oblaka paket alata System Center2012 R2. Za tu su namjenu posebno korisne komponente Virtual Machine Manager - pomoću kojega konfiguriramo virtualne hostove, App Controler - kojim iz jednog centralnog mjesta upravljamo aplikacijama koje smo stavili na raspolaganje klijentima te Orchestrator - kojim automatiziramo kreiranje, nadzor te dostavu resursa do naših klijenata unutar privatnog oblaka. Uz to System Center sadrži još niz različitih servisa poput Configuration Managera ili Operations Managera koji nam mogu znatno olakšati nadzor i upravljanje privatnim oblakom. Na koncu, tu je i Azure kao Microsoftova uzdanica u području javnog oblaka. Mnogobrojne funkcionalnosti te platforme se mijenjaju gotovo na dnevnoj bazi tako da nećemo ulaziti u njihove podrobne opise, ali naglasimo da se Azure može koristiti i kao javni oblak u smislu PaaS i IaaS implementacija.

Povezivanjem s nekom javnom cloud-platformom dobivamo svojevrsnu rezervu računalnih resursa koje možemo upotrijebiti kad  zatreba

Elastičnost računalnih resursa je još jedan od razloga za implementaciju hibridnog oblaka. Organizacije rijetko imaju ujednačene potrebe za računalnim resursima tijekom cijele godine pa često imamo skokovite potrebe za procesorskom snagom ili količinom RAM-a. Dimenzioniramo li naš sustav prema takvim peak razdobljima imat ćemo veći dio vremena predimenzionirani sustav. Ako pak pri izgradnji sustava odlučimo uzeti neki procijenjeni godišnji prosjek, vjerojatno ćemo završiti s poddimenzioniranim sustavom tijekom high usage razdoblja. Povezivanjem s nekom javnom cloud-platformom dobivamo svojevrsnu rezervu računalnih resursa koju možemo upotrijebiti kad nam se ukaže potreba. Unatoč brojnim prednostima takvog aranžmana, postoje situacije gdje hibridni oblak neće biti opcija. Kao prvo, sredstva potrebna za izgradnju privatnog oblaka su značajna i mnogim manjim tvrtkama nedostižna. Neke tvrtke i organizacije imaju iznimno visoke zahtjeve u pogledu performansi svojih računalnih sustava, a uslijed latencije internetskog linka kod pristupa resursima javnog oblaka performanse hibridnoga su obično lošije negoli kad se koristi čisti privatni oblak kojim komuniciramo kroz lokalnu mrežu.
Konzultantska tvrtka MarketsAndMarkets predviđa da će sredstva koja tvrtke troše na implementaciju hibridnog oblaka do 2019. godine rasti po stopi od 27,3 % što znači da će od 25,28 milijardi dolara koliko se potrošilo 2014. u 2019. godini dostići iznos od 84,67 milijardi.

Ciljana publika

Steve Wozniak je jednom izjavio - Nikad ne treba vjerovati računalu koje ne možete baciti kroz prozor - čime je htio reći da pohrana podataka i eksternalizacija lokalnih aplikacija na neke vanjske entitete uvijek donosi određenu dozu rizika.

Hibridni oblak često implementiraju tvrtke iz financijskog i zdravstvenog sektora. Osnovni razlog su različiti sigurnosni standardi (poput Sarbanes-Oxley ili HIPAA) koje te tvrtke moraju zadovoljiti. Jedno od kompleksnijih pitanja kod implementacije javnog ili hibridnog oblaka je cijena njegove implementacije i naknadne eksploatacije. Naime, kod zakupa resursa javnog oblaka varijante naplate su prilično kompleksne te bismo trebali znati što nam se točno naplaćuje. Često se posebno naplaćuje pohrana, propusni opseg, procesorski ciklusi, virtualne instance različite snage i slično te je usporedba dvije različite javne cloud-platforme po cijeni prilično izazovna. Kad se u cijelu priču uključi i lokalna instanca oblaka uz pomoć koje smo kreirali hibridni oblak te eventualno sekundarna cloud-platforma sve postaje prilično komplicirano. Steve Wozniak je jednom izjavio - Nikad ne treba vjerovati računalu koje ne možete baciti kroz prozor - čime je htio reći da pohrana podataka i eksternalizacija lokalnih aplikacija na neke vanjske entitete uvijek donosi određenu dozu rizika. Ako ste napravili ispravnu analizu isplativosti investicije u hibridni oblak ili ste angažirali neku specijaliziranu tvrtku da vam napravi takvu analizu koja je u konačnici pokazala da takva investicija ima osnove - samo naprijed, no morate biti svjesni činjenice da je jedan takav aranžman znatno kompleksniji od korištenja resursa javnog oblaka i donekle kompleksniji od čistog privatnog oblaka.