Pogled unatrag kroz ružičaste naočale

Što smo htjeli... što smo postigli?

Dvadeset i dvije godine izlaženja, 200 brojeva, deseci analiza hrvatske i inozemne IT industrije i tržišta, stotine članaka o starim, suvremenim i budućim tehnologijama, procesima dobrim i nevrijednim inicijativama, stotinjak profila vodećih informatičkih kuća... 
Što smo htjeli, što smo napravili, a što smo postigli?
Rođen za prethodne države kao medijski časopis Trend, ubrzo je podlegao agresivnom zovu novih tehnologija, mijenjao se usporedno s njima i sadržajem i imenom (Audio/video Trend, Trend elektronika) da bi konačno zaplivao u vode računalstva i informatike kao InfoTrend i tu ostao sve do jučer. I kad više nismo mogli zatvarati oči pred saznanjem kuda nas to vodi vrtoglavi razvoj suvremenih tehnologija,  časopis je dobio pridjev OPEN. U našem slučaju to je oznaka kvalitete, napuštanje opisa već ostvarenog i početak istraživanja IT budućnosti.
Prvi broj tiskan u srpnju ratne 1992. godine, prodavao se po 300 hrvatskih dinara na polupraznim kioscima, u vrijeme kad je malo tko vjerovao u smisao bavljenja računalima: Čak ni glavni urednik nije bio pravi, glumio ga je direktor tvrtke Branko Kosec u očekivanju nastupa prave glavne urednice koja nas je i potaknula na osnivanje takvog časopisa. 
Bila je to godina pripreme za ostvarenje cilja: izdavati časopis koji će kako god može i umije poticati gospodarstvo, društvo i državnu administraciju da prihvati i ugradi informatičku tehnologiju u budućnost Hrvatske. Te prve godine počeli smo otkrivati da su hardver i softver samo temelji beskrajnog svijeta informatike i računalstva. Naše znanje grafike i izdavaštva prilagođavali smo sasvim novoj tematici u kojoj su novinari bili neznalice, a stručni autori nespretni pisci pa su glavni teret ponijeli članovi našeg prvog stručnog savjeta: Zdravko Krakar, Veronika Makovac, Ante Polonijo, Marijan Prević i Tomislav Žganec. Svi će oni još godinama brinuti o listu i sudjelovati u stvaranju njegova koncepta i sadržaja.
Usvojivši pridjevak OPEN prihvatili smo novu, ne manje važnu misiju – istraživati, upozoravati i pripremati na dramatične promjene i odgovornosti koje očekuju ljudsko društvo u godinama koje dolaze. A sudeći po silnom ubrzanju tehnološkog razvoja i promjena koje donose, sljedeća korekcija imena ovog medija, sigurno neće čekati daljnjih dvadeset godina.
Pogledajmo zajedno što smo dosad uradili:

Br. 1/1992

1992.

InfoTrend br. 1 odmah je načeo niz tada ­no­­vih tema: istraživanje umrežavanja radnih stanica, uloge baza podataka u poslovanju, probleme s Windowsom 3.1, prijedlog za izradu hrvatskog standarda tipkovnica, a već se razmatra i uvođenje računala u škole.
Za prvi od mnogih profila informatičkih tvrtki naš urednik i autor Marijan Prević razgovarao je sa Zoranom Bačanijem, osnivačem tvrtke Autronic koji je tako postao i prvo lice prve naslovnice. U trećem broju najavljujemo sajam Interbiro i pozivamo upravu ZV-a da izložbu reorganizira u mjesto trgovanja, upoznavanja konkurencije, sagledavanja tržišta: u anketi o IT industriji, sudjeluju 102 tvrtke čije podatke objavljujemo u našem prvom adresaru te industrije.
U četvrtom broju pojavljuje se i prvi poziv za  Najbolji ‘92 - izbor najboljih informatičkih poduzeća, akciju koja će se nastaviti i sljedećih godina. U posljednjem broju godine objavljujemo prve prijave za Najbolje ‘92, a ubrzo se javljaju i kritike na propozicije natjecanja. 

Br.15 /1993

1993.

Krenuo je izbor za najbolje IT poduzeće u 1992. godini. Objavljujemo podatke o 50 najvećih svjetskih proizvođača PC-ja. Piše se o kliperu i C++ jeziku, Školska knjiga izdala je prvih šest programa za matematiku i hrvatski jezik. Strateško planiranje uvođenje i korištenje IT-ja u gospodarstvu postaje naša stalna tema. Završio je CeBIT, svi su bili tamo, Hrvatska ne. Zašto ulaganja u informatizaciju i automatizaciju ne donose očekivane rezultate? U lipnju je završen izbor najuspješnijih informatičkih proizvoda iz 1992. godine. Predstavnici dvanaest tvrtki primili su u prepunoj dvorani HGK-a priznanje iz ruku tadašnjeg predsjednika Mladena Vedriša. U Splitu je održan 7. sajam softvera. U međuvremenu uz InfoTrend je stasala suradnička mreža izvrsnih analitičara među kojima se serijom izvrsnih analiza softvera ističe Damir Fio, a Tomislav Žganec svjetsko računalstvo i informatiku sažima u velik broj ažurnih i zanimljivih vijesti. U suradnji s tada čuvenim američkim magazinom Datamation donosimo pregled vodećih svjetskih informatičkih kuća koje su obavljale posao vrijedan više od 300 milijardi dolara godišnje. 

Br. 23/1994

1994.

Ovo je za InfoTrend godina žena. Ulogu glavne urednice konačno preuzima dipl. ing. Veronika Makovac koja će voditi list niz godina. A na naslovnici siječanjskog broja je Dinka Kalinić, direktorica i prvi country manager IBM-a za Hrvatsku. Autori otvaraju diskusiju o problematici automatizacije uredskog poslovanja, a profilom tvrtke Mladost započinje žalosna priča o pretvorbi kojom su izigrani pokušaji naših iseljenika da se poslovno uključe u domovini. U Opatiji je održano savjetovanje o komunikacijskim tehnologijama. Gotovo u svakom broju pišemo o nekoj presudnoj odluci koje to često i jesu kada neiskusne uprave i pojedinci odlučuju o kupovanju tehnologije. Iako još traje rat dalekovidni već razmišljaju o informatičkim potrebama turizma. U travnju InfoTrend donosi profil tada vrlo moćne IT tvrtke Infosistem kojoj je na čelu karizmatični, dugovječni, a sada već davno pokojni Mladen Glazenhardt. Zagrebačka banka reklamira uslugu telebankinga. Biramo najbolje IT  proizvode i tvrtke u 1993. godini, a InfoTrend je velikim koracima zagazio na širokoj javnosti malo poznato područje GIS-a, geografskih informacijskih sustava.

Br. 30/1995

1995.

U natječaju Najbolji te se godine ocjenjivala kvaliteta proizvoda. Agrokor je u samo pet godina izrastao u golemi sustav i sve više ulaže u informatiku. Preispituju se prigovori da su informatičari sami sebi svrhom, ne mareći previše za potrebe tvrtke. U toku je diskusija o budućnosti programskih jezika u vrijeme kada je više od pola svjetskog softvera napisano u Cobolu. Analitičari su došli do zabrinjavajućeg podatka - na svjetskoj razini samo 20 %  informatičkih sustava zadovoljava potrebe investitora. Za natjecanje Najbolji’94 prijavljuju se i izdavači stručne literature. U travnju, ali ne prvoga, javljamo da je Vlada prihvatila program Razvitak informacijske strukture za gospodarske djelatnosti. CASE alati i informacijski inženjering u to su vrijeme osnivanja i reorganizacija zahvalne teme. U svibnju su konačno poznati dobitnici nagrade za kvalitetu natječaja Najbolji’94 razvrstani u tri skupine. Previše ih je da sve nabrojimo. Važnu temu: Informatika u arhitekturi i građevinarstvu slijedi kompatibilna tema o daljnjem razvoju GIS-a koji se pokazao kao tehnologija velike budućnosti.

Br. 44/1996

1996.

U Ljubljani se zbilo više važnih IT događaja na samom početku godine, tvrtka Bello ostvaruje nekoliko velikih poslova na implementaciji privatnih mreža, istražujemo koliko stoji prelazak na Windows 95. Aktualna tema i dalje je sukob informatike i poslovnih interesa poduzeća. Pitamo čitatelje jesu li spremni preuzeti rizik reorganizacije tvrtke. Internet je još relativna novost pa sa svijetom komunicira tek dvadesetak tvrtki dok akademska zajednica s njim uspješno drži korak. U temi Informacijski sustav razrađujemo razvojne faze i zrelost  objektivnog pristupa. Vrijeme je i za istraživanje stavova, treba upoznati potrošače s novim tehnologijama. CeBIT je postao poslovni barometar za IT u svjetskim razmjerima. U travnju su četvrti put zaredom uručena priznanja Najbolji, a neke od tvrtki koje su ga primile u punoj dvorani HGK-a danas su u gornjem dijelu tablice uspješnosti naše IT industrije. Sve se više pažnje posvećuje zaštiti, što odabrati, kako spriječiti razne oblike provala. U drugoj polovici godine zabrinuli smo se nad sudbinom sajma INFO koji ubrzano gubi povjerenje izlagača.

Br. 58/1997

1997.

Obilježili smo 20-godišnjicu HIZ-a, pokušali predvidjeti što nas na IT području očekuje u 1997. godini, pripremili smo veliku temu o normama, posebno u elektroničkom poslovanju. Paralelno s uvođenjem POS tehnologije i multimedija dolazi i poslovanje supermarketa, a stručnjaci polako uočavaju da reinženjering nije samo specifično stručno znanje već inventivan pristup promjeni poslovnih procesa. Raste zanimanje za poslovnu inteligenciju u čemu prednjači SAD u kojemu 70 posto najuspješnijih kompanija ima institucionaliziranu BI funkciju. Te godine u akciji Najbolji korisnici su ocjenjivali IT tvrtke po strogo određenim kriterijima pa su dobivene precizne ocjene po grupama djelatnosti. Informatika zauzima sve čvršće mjesto u bankarstvu i preuzima nove funkcije. Prvi put pišemo i o Y2K problemu koji će biti prisutan još dvije-tri godine i onda će se tiho rasplinuti. Sredinom godine održan je vrlo uspješan MIPRO, a sajam INFO uvodi mnoge novosti kao odgovor na sugestije izlagača i posjetitelja. Do kraja godine još nekoliko važnih tema: IS za procesnu industriju, Komunikacije i mreže, Sustavi nabave i Elektronička trgovina.

Br. 76/1998

1998.

Obavještavamo da je svjetsko tržište programske potpore u prethodnoj godini dostiglo iznos od 122 milijarde američkih dolara s tendencijom rasta od 15 % godišnje. U temi Zaštita pojašnjavamo abecedu kriptografije, pojam revizije i kontrole IS-ja. Sazrijeva saznanje da je budućnost u umrežavanju ljudi, a ne računala. Hannover je još jednom informatičko središte svijeta, a središnja tema bila je sagledavanje budućih trendova. U Hrvatskkoj je u tijeku ustroj policijskog informacijskog sustava kao uvjet bolje učinkovitosti rada policije. Na trećem financijskom forumu većina izlagača bile su informatičke tvrtke. I te godine proizvode i servise IT industrije ocijenili su korisnici, pretežno direktori anketiranih tvrtki. Vrlo suvremena za tadašnje prilike, tema Telemedicina preispituje inozemnu praksu i domaća dostignuća Hrvatskog društva za medicinsku informatiku. Duh vremena odražava se u jakoj temi poslovnog i informatičkog obrazovanja. Informatika se pomalo okreće proizvodnji pa i InfoTrend piše o informatizaciji hrvatske brodogradnje i integriranim bazama podataka. Kraj godine posvećen je ubrzanom razvoju i sve većem značenju svih komunikacijskih oblika nizom stručnih tema i članaka.

Br. 82/1999

1999.

Nakon sedam godina napušta nas glavna urednica Veronika Makovac, smatrajući da nas je naučila svemu što smo u stanju naučiti. V.d. s početka vratio se na taj nezahvalan položaj gdje se nalazi i danas. Toliko što se tiče redakcije, a na nacionalnoj razini PC pomalo dobiva status kućnog ljubimca pa unosi promjene u ponašanju u obiteljske odnose. Dalmatinska banka među prvima u Europi predstavlja svoj informatički sustav i Internet bankarstvo. Naš urednik vratio se s CeBIT-a s informacijom da se snaga i mogućnosti računala udvostručuju svakih 18 mjeseci (to je bilo prije 15 godina). InfoTrend počinje aktivno plašiti informatičke tvrtke informacijama kako gubitak ključnih informacija uzrokuje propast većine tvrtki. Voditelji, vođenje projekata i njihova kvaliteta vrijedni su naše pažnje, a kroz nekoliko članaka razmatra se uloga tehnologije kao potpore poslovnom odlučivanju. To je vrijeme kada segmenti softvera, implementacije i informatičke izobrazbe još nisu dovoljno cijenjeni pa se skladišta velikih tvrtki i ustanova pune skupim hardverom koji nije u funkciji - Hrvatska se već pomalo profilira kao zemlja siromašnih rasipnika.

Br. 85/2000

2000.

U prvom broju veteran hrvatske IT industrije Mladen Glazenhardt ozbiljno se i kritički osvrnuo na stanje hrvatske informatike i njene uloge u društvu – Srozan je ugled struke. No, tješi saznanje da Hrvatska ima jednu od najboljih svjetlovodnih mreža u Europi što je sjajna podloga za razvoj komunikacija i alibi za mnoge propuste i nepodopštine. Vlada ima prečeg posla zaključili smo nakon otvorenog pisma Hrvatskog informatičkog zbora premijeru Račanu i predsjedniku Mesiću, u (uzaludnom) apelu političarima da prestanu razmišljati u gospodarskim kategorijama prve polovice prošlog stoljeća. Pod naslovom Pozvani su svi, pišemo o strategiji razvitka RH i javnom pozivu Vlade za prikupljanje prijedloga pojedinaca i ustanova. U međuvremenu u Hrvatsku je stigla i smart kartica opremljena čipom koja će sljedećih godina zamijeniti plastičnu karticu s magnetskom trakom i izazvati još jednu od mnogih minirevolucija informatičkog doba. Posljednji broj u godini donosi veliki pregled STO NAJVEĆIH koji će postati prototip istraživanja hrvatske ICT  industrije i tržišta u sljedećim godinama.

Br. 97/2001

2001.

Otkrivamo dostupne baze podataka HGK-a  koje mogu pomoći u izlasku na domaće i inozemno tržište, a posjetili smo i Zavod za poslovna istraživanja, privatnu tvrtku za prikupljanje javno dostupnih podataka. Žučne rasprave o sajmu INFO i dalje traju bez vidljivih rezultata. U nastavcima obrađujemo neiscrpnu temu Internet kao tržište gdje se već naziru novi pristupi mnogim klasičnim djelatnostima. Ured bez papira je omiljela krilatica tog razdoblja koja se u sljedećim godinama pokazala neostvarivom. Sve su češće rasprave o elektroničkom poslovanju i za to nužnim tehnološkim rješenjima. Mipro i Case i dalje predvode u promicanju znanja u informatici, a Mipro i u drugim područjima suvremene tehnologije. Neki stručnjaci još smatraju da je moguća potpuna zaštita od piratstva i reverznog inženjeringa što će, dakako, opovrgnuti budućnost. 
A od broja 96. iz listopada 2001. InfoTrend sadrži i poseban prilog e-Government u kojemu od samih početaka do dan-danas prati proces informatizacije Republike Hrvatske.

Br. 105/2002

2002.

U prvom broju 2002. objavili smo popis svih članaka iz prethodne godine s rečenicom pojašnjenja. Korisna praksa koja iz zaboravljenih razloga nije nastavljena sljedećih godina. ICT industrija je dobila svoju sekciju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a znanstvenik svjetskog ugleda Dalibor Vrsalović našim je IT poduzetnicima govorio o izgradnji data centara. Tvrtka Tron dobila je znak Izvorno hrvatsko za sustav prodaje željezničkih karata koji se implementira u inozemstvu, ali je u Hrvatskoj - odbijen. Donesen je zakon o elektroničkom potpisu koji se još godinama neće primjenjivati. U informatizaciji zdravstva puno inicijativa, a malo suradnje. Informatičko obrazovanje zaposlenih pokušava se riješiti po međunarodno priznatom programu ECDL, a planira se u tri godine informatički obrazovati 50 tisuća nastavnika. Donesen je prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka, a tvrtka Ericsson oformila je ekspertnu skupinu za informatizaciju hrvatskog pravosuđa.

Br. 105/2003

2003.

Tu smo godinu započeli velikom i trajnom  temom Upravljanja znanjem. Razmatramo i stanje autorskih prava proizvođača poslovnog softvera. Računovodstvo i porezi u praksi prvi su časopis iz tog područja dostupan i na webu. Windeysi započinju prvog travnja, oni su 2003. još prilično ozbiljan skup. Proizvođači softvera razmišljaju o lizingu, a sve se više razmatraju sustavi za upravljanje kvalitetom obavljenih usluga. Na e-Government području popularna je krilatica neka se kreću podaci, a ne građani – no 12 godina poslije toga još  obilazimo urede u potrazi za papirima. Sada je već svaki poduzetnik upoznat s definicijom ERP-a, ali ne i s beskrajnim interpretacijama i inačicama, a outsourcing je već u fazi preispitivanja opravdanosti primjene. Ured za internetizaciju vlade tvrdi: Okvir je postavljen, treba ga ispuniti. U Hrvatskoj se naveliko spominje i e-Zdravlje, još jedan okvir koji će se sljedećih godina popunjavati polako ali uspješno. ECDL se predstavlja kao informatička karta za Europu. Jesenski broj tiskamo u povećanoj tiraži, jer je u njemu objavljen prilog TOP100 koji nestrpljivo čeka i čita cijela informatička zajednica.

Br. 126/2004

2004.

Naši gospodarstvenici pomalo usvajaju ERP, mnogi samo kao definiciju jer se pod taj naziv gura svašta. Gartner pomaže kako se snaći u toj zbrci i savjetuje kako pronaći pravog dobavljača. Pišemo o upravljanju skladišnim poslovanjem koje postaje sve važnije pitanje za distributere i trgovce. e-Goverment se zahvaljujući izbornim rezultatima pomalo pretvara u e-Hrvatsku. U veljači svečano obznanjujemo adresu www.trend.hr na kojoj će se uskoro naći i svaki novi broj InfoTrenda. Pratimo e-biz, Windayse, Croinfo, Smartcard, KOM i druge konferencije koje su se ugurale u 2004. Rijeka prednjači u uvođenju e-uprave. Kako se u informatici svime upravlja tako je to i s pohranom podataka koja zahvaljujući nepreglednim informacijama postaje sve složeniji zadatak. Cisco nas uporno upozorava  na IP komunikaciju i telefoniju bez koje telekom kompanije uskoro neće moći poslovati. Rubrika Upravljanje znanjem pita se – kako pronaći spas u moru beskorisnih podataka koji nas okružuju. Za prosinački broj pripremljen je novitet - TOP50 telekomunikacije.

Br. 127/2005

2005.

Počinjemo s analizom: Zašto propadaju IT projekti? Jer se računa da 80 do 90 % ulaganja u IT ne donosi očekivane rezultate. Zato u nastavku pišemo o uvjetima za uspješnu implementaciju među kojima je presudna podrška menadžmenta. Razgovaramo s agencijom HIDRA koja radi vrijedan posao prikupljanja, dnevnog ažuriranja i pohrane dokumenata s mrežnih stranica tijela javne uprave. Prijekopotrebna Agencija za zaštitu osobnih podataka počela je rješavati probleme ugrožavanja podataka zbog sve većih brzina prijenosa informacija. Kao tema nameću se inteligentne informatičke mreže, automatizirani razvoj softvera i planiranje oporavka nakon pada sustava i gubitka podataka. S predsjednicom saborskog Odbora za informiranje itd. razgovaramo o odnosima države i IT industrije – izgubljeno vrijeme. U međuvremenu kartično poslovanje zaokupilo je pažnju informatičara, bankara, trgovaca, a i stanovništva. Četvrta međunarodna konferencija o poslovnim procesima, u organizaciji tvrtke InfoDom ponovno je privukla stotine zainteresiranih privrednika i IT menadžera. Sve se više razgovara i piše u InfoTrendu o softveru otvorenog koda, a poticaj je uvođenje u bečku gradsku upravu. Zašto ne i zagrebačku? Zato jer ne.

Br. 137/2006

2006.

Velik je nedostatak da u Hrvatskoj ICT branša nije prepoznata kao industrija ni od ministarstva, ni komore ni Vlade i time nastaje niz problema primjerice s poreznom politikom, poticajima i propisima koji se odnose na nas – ta izjava predsjednika ICT udruge pri HUP-u karakterizira stanje u kojem ICT industrija radi godinama i u nemogućim uvjetima pa ipak napreduje. InfoTrend je svjedok takvog stanja u kojemu su se i blage redakcijske inicijative odbijale od zida ignorancije i neznanja. Unatoč tomu ICT industrija je preživljavala, borila se i postizala bolje rezultate od favoriziranih i sufinanciranih pravih industrija. Tek smo te godine svjedočili sve široj primjeni informatike upravo u klasičnoj industriji s iznenađujuće dobrim rezultatima. Za ICT to je već bila godina recesije, uplašeno gospodarstvo već je počelo štedjeti na ulaganjima u informatiku. Sadržaj InfoTrenda mijenja se sukladno prilikama na tržištu, objavljujemo članke o restrukturiranju i reorganizaciji, a voditelji velikih ICT tvrtki govore o konsolidaciji industrije, što u njihovom rječniku znači nestanak malih smetala i preuzimanje njihovih sposobnih kadrova i klijenata.

Br. 153/2007

2007.

U Hrvatskoj je u tijeku era samoposlužnog bankarstva. Već u prvom broju objašnjavamo ulogu ICT-ja bez koje bankarstvo više ne može funkcionirati ali tehnologija donosi i nove probleme pa predstavljamo nova autentifikacijska rješenja, financijsku samoposlugu, softverske sustave elektroničkog plaćanja. Sve širom primjenom tehnologije umnožavaju se sigurnosne pogreške na što neprekidno upozoravamo. Tema poslovnog savjetovanja treba pomoći onim tvrtkama na čijem su čelu ICT stručnjaci, a ne ekonomisti i poslovni ljudi. Te se godine susrećemo s uzročno-posljedičnom vezom između ICT-ja i globalizacije i njihovim utjecajem na gospodarstvo i društvo. Tim tragom provedeno je i istraživanje o utjecaju elektroničkog poslovanja na hrvatsko gospodarstvo. Sve te IT gospodarske teme dovele su i do članaka o upravljanju poslovnim učinkom i mjerenju performansi poslovnih procesa. Sredinom godine izašao je 150 broj InfoTrenda sa zlatnim koricama, a ujedno smo proslavili i 15 godina njegova postojanja.

Br. 165/2008

2008.

To je godina praktičnijih tema. Pišemo o upravljanju dokumentacijom kao jednom od uvjeta za uređenje poslovnih procesa. Ta nam tema otvara uvid u tajne pohranjivanja dokumenata, njihova čuvanja, obnavljanja i kad je potrebno – fizičkog uništenja. Prenosimo jednu IBM-ovu  studiju koja utvrđuje ono što već naslućujemo – da je radna snaga najveća vrijednost kompanije. Softver Srma, tvrtke InfoDom dobitnik je nagrade e-inovation, a ISIS-ov Papirus priznati je sustav za upravljanje dokumentima i poslovnim procesima. U tijelima državne uprave distribuiran je priručnik za OpenOffice, ali ništa se ne čuje o implementaciji. Jedna od vrijednih inovacija je mogućnost virtualnog razvoja i testiranja proizvoda i proizvodnih procesa – praksa koja će sljedećih godina dovesti do fantastičnih ušteda u cijeni i vremenu oblikovanja novih proizvoda. Mobilnost ulazi na naše stranice na mala vrata da bi se za koju godinu nametnula kao pogonski stroj na putu u otvoreno društvo. Vodimo i vrlo poučan razgovor s profesorom Vrsalovićem koji je u SAD-u ostvario brilijantnu karijeru razvojnog inženjera, a u Centru za digitalnu budućnost istražuje utjecaj interneta na populaciju.

Br. 171 /2009

2009.

IT i kriza postaju nam stalna tema. No, činjenica je da tek krizno stanje može natjerati neke gospodarstvenike da preispitaju svoju praksu, provjere raspoloživa znanja i uvedu inovativna rješenja. ICT tvrtke koje to nisu u stanju nestaju pa su u pravu oni koji tvrde da je kriza ispit zrelosti za tvrtku i metla za raščišćavanje stanja na tržištu. Naše zdravstvo je dobrano zagrabilo u ICT pa se traže IT specijalisti za rad u zdravstvenim ustanovama. Goruća su tema oblaci pa je cloud-računarstvo prisutno u svakom razgovoru među informatičarima. Outsourcing nije novost, ali već se primjenjuje mnogo češće i hrabrije pa naše teme ističu prednosti, ali i upozoravaju na opasnosti takvih odluka. Povodom 50. godišnjice računalstva u Hrvatskoj prisjetili smo se tih početaka, a posebno znanstvenika Branka Součeka koji je konstruirao naše prvo računalo. Analiza plasmana računala početkom ljeta, pokazuje da posrnulo tržište spašavaju samo miniprijenosnici. U usponu su i rješenja za upravljanje dokumentima i poslovnim sadržajima. Istražili smo domete poslovne inteligencije i prenijeli poruku CRM stručnjaka: Budite pohlepni kad su drugi plašljivi.

Br. 177/2010

2010.

Direktori naših IT tvrtki odgovaraju na pitanja o recesiji, ključnim tehnologijama, štednji i ulaganju. Neki smatraju da je recesija pri kraju, a svi odišu optimizmom i smatraju da su iz nje izašli ojačani i pametniji. Intervjuiramo direktora tvrtke Geofoto koja je iznenada bljesnula i naglo se razvija, pogotovo u inozemstvu. Talijanska vlada razmatra mogućnost cenzuriranja interneta. Banke zaostaju za zahtjevima tehnološki razmažene publike, a neki već razmišljaju o ukidanju kartica. Raspravljamo o ICT rješenjima za gospodarstvo i ocjenjujemo raskorak potreba i mogućnosti. Javljaju se nove tehnike, nova saznanja i upozorenja o kontinuitetu upravljanja poslovanjem. Tvrtka ALFATEC nudi IT rješenja za usklađivanje zakonodavstva s onim u EU. Pratimo konferenciju o trendovima u razvoju softvera, a uspjeh Mipra ocjenjuju sudionici. Da demantiramo famu o pretjeranoj skupoći kvalitetnog hardvera, napravili smo izbor za male i srednje tvrtke te predložili modele prema kategorijama. Prikaz objava u 2010. godini  završit ćemo izjavom iz intervjua s predsjednikom Uprave Recro-neta: Tko se ne mijenja - nestaje.

Br. 186/2011

2011.

Mladen Glasenhardt bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti hrvatskog IT-ja, često prisutan na stranicama InfoTrenda. Nažalost, taj put se povodom njegove smrti prisjećamo što je sve taj pravnik tijekom tri desetljeća kao direktor Infosistema napravio za hrvatsku informatiku. Od vedrijih tema zabilježili smo osnivanje ILBA akademije koja je obećala zanimljiv program: nuditi manjkavo znanje. Ponovno se govori i piše o poslovnoj inteligenciji, tom tajnom oružju za poboljšanje poslovanja. Kako je poslovanje u oblaku uhvatilo korijenje sad je prava tema sigurnost u oblaku. ILBA akademija omogućila je u Zagrebu svjetsku telekonferenciju Chick-fil-A-Leadercast 2011 na kojoj smo uživo pratili izlaganja stručnjaka svjetskog glasa za pitanja leadershipa. To zanimljivo iskustvo koje se neće tako brzo ponoviti nastojali smo što vjernije prenijeti i čitateljima.
Od tog broja InfoTrend ima novog nakladnika i dosadašnju redakciju. Sukladno normama koje inače u Hrvatskoj malo tko poštuje, uređenje lista ostaje prerogativa uredništva, a velika pozitivna razlika je u tome da može više razmišljati o sadržaju, a manje o financijama. S time se pati nakladnik.

Br. 187/2012

2012.

Započeli smo s aktualnim temama kao što su poslovni IT certifikati, ekspertni nadzorni sustav e-Inspektor, zabilježili smo i razgovarali s novim voditeljem ureda za e-Hrvatsku i razmatramo najnovije pokušaje nadzora nad internetskim sadržajem. I te je godine više uglednih stručnih osoba govorilo za infoTrend, između ostalih predsjednica Ericssona NT Gordana Kovačević, Siniša Varga, tada još ravnatelj HZZO-a, Igor Javor iz Agrokora i – u posljednjem broju godine, bivši predsjednik države Ivo Josipović. Podosta smo prostora posvetili i hrvatskim izvoznicima softvera, prije svega hrabrim, snalažljivim i sposobnim ljudima koji se nisu dali zaplašiti recesijom i žestokom konkurencijom kod kuće već su svoje znanje, usluge i proizvode s velikim uspjehom ponudili međunarodnom tržištu. Naši su autori došli do zanimljivog zaključka - predviđaju da će BPM-ovi procesi onemogućiti tzv. alibi menadžment.

Br. 192/2013

2013.

Uobičajilo se da svaku godinu objavimo barem jedan osvrt o nekom obliku informatičkog djelovanja u nas ili u svjetskim razmjerima. Naši suradnici iz instituta Ruđer Bošković i s  FER-a pripremili su osvrt na stanje i budućnost mikroelektronike i elektroničke tehnologije u nas i u svijetu – teme koje su bile podrobno razrađene na 36. međunarodnom skupu MIPRO. Pod naslovom Posla ima za svakoga razmotrili smo perspektive hrvatskih informatičkih tvrtki u Europskoj uniji. Poznati hrvatski fizičar svjetskog glasa Davor Pavuna pripremio je za InfoTrend vizionarski članak o razvoju znanosti i posljedično, društva. Od praktičnijih tema, razmotrili smo dilemu kupiti ERP iz kutije ili naručiti projekt ključ u ruke? Vagnuli smo rizike kod implementacije BI i EPM sustava. Jesensko izdanje posvećeno je aktualnim temama kao što je robotika i povratak proizvodnji, umjetna inteligencija i ekspertni pravni sustavi, big data i mobilna tehnologija su u pohodu osvajanja svijeta.

Br. 196/2014

2014.

Prvi broj i prvo istraživanje – Trendovi u IT industriji 2013/2014. Autor, analitičar Boris Žitnik zaključuje: Naša je regija smrznuta – osim Srbije. Ipak ohrabrenje, Cisex, udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera sa 140 tvrtki i 1300 zaposlenih, u godinu dana ostvarila je prihod od 1,3 milijarde kuna. I dok mladi u nas ne mogu naći zaposlenje, istraživanje učilišta Algebra pokazuje da će već 2015. u EU nedostajati 900 tisuća digitalnih zaposlenika, a naše IT tvrtke ne mogu pronaći nužno potrebne kadrove. Od Adriana Ježine,  predsjednika ICT udruge pri HUP-u saznajemo za političku inicijativu o pokretanju tzv. gospodarske diplomacije i stvaranju uvjeta da naša ICT industrija bude konkurentna u inozemstvu.
Zadivljeni, ali i zaplašeni vrtoglavim ubrzanjem razvoja tehnologije, sve se više okrećemo budućnosti i uviđamo da moramo proširiti našu početnu misiju podrške razvoju hrvatske IT industrije. Priznali smo sami sebi da je naša osnivačka misija potrošena i da se treba okrenuti  istraživanju budućnosti koja nas preko potpunog umreženja i mobilnosti vodi u Otvoreno društvo. I stoga naš  broj 196 od kolovoza 2014. proširuje svoj naziv u OPENinfoTrend.

Br. 199/2015

2015.

Prvi broj OpenInfoTrenda počinje s In memoriam još jednom pioniru hrvatske informatike,  doajenu svjetske i hrvatske računale znanosti profesoru Branu Součeku, vodećem svjetskom stručnjaku u dizajniranju računalskih sustava. A da bismo opravdali dodatak OPEN nazivu lista, razgovarali smo o izazovima otvorenog društva s Ivanom Vidakovićem, predsjednikom Microsofta Hrvatska. Zainteresirali smo se za rad Hakoma, regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koja provodi nadzor nad tržištem telekomunikacija. Pojam interneta stvari, naizgled jednostavno jasan, izaziva mnoga brkanja i nedoumice pa je naš autor objasnio što spada, a što ne u tu kategodiiju i čemu ona služi. Kad kažete radno mjesto INTEL onda to znači visoku stručnost i profesionalnost. Prof. dr. Darko Gojanović direktor razvoja u Intelu, a sada u mirovini, objašnjava kako se uči i radi da bi se dobilo i zadržalo prestižno mjesto u američkoj ICT industriji.