HAKOM - HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI

Više od običnog regulatora

Poveznica svih HAKOM-ovih zadataka je apsolutna okrenutost elektroničkom poslovanju koje se nastoji implementirati u sve društvene pore

PIŠE:  IVO MAJERSKI

Daljinski upravljana kontrolno-mjerna postaja Veliki Bokolj na otoku Pašmanu

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, skraćeno HAKOM, je regulatorno tijelo nadležno za tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga. Iako na prvi pogled sva tržišta u HAKOM-ovoj nadležnosti nemaju većih dodirnih točaka, osnova je ista – sva su temeljena na mreži - elektroničkim komunikacijskim mrežama, mreži poštanskih ureda i kovčežića ili na infrastrukturi koju čine željezničke pruge i popratni objekti. 
Nije racionalno graditi paralelne mreže kako bi dva ili više pružatelja usluga ravnopravno poslovali na istom tržištu pa moderne države okrenute tržišnom gospodarstvu uspostavljaju sektorske regulatore za očuvanje ravnopravnog tržišnog natjecanja, za stabilan rast i prostor za inovacije. Također, regulatori štite interese korisnika i osiguravaju izbor usluga po povoljnim cijenama te određuju održivu konkurentnost uz pravedne uvjete za povrat ulaganja. 
Takva konvergencija regulatora logičan je odgovor na konvergenciju koja se događa s uslugama na tržištu. HAKOM je moderni regulator okrenut ICT tehnologijama u svojem poslovanju, sa zadaćama koje nadilaze regulaciju tržišta. Primjerice, cijelo upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, kao i adresnim i brojevnim prostorom u Republici Hrvatskoj, kao ograničenim nacionalnim dobrom, povjereno je HAKOM-u.

Počeci liberalizacije i povijest HAKOM-a

Mjerno vozilo HAKOM-a za nadzor RF spektra

HAKOM je nastao od svojih prethodnika među kojima je prvi bio Hrvatski zavod za telekomunikacije kao tijelo koje se odvojilo od ministarstva nadležnog za telekomunikacije 2002. i zajedno s Vijećem za telekomunikacije bilo nadležno za regulaciju telekomunikacijskog tržišta. Kao priprema za pridruživanje Europskoj uniji 2004. godine nastaje Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT), a HAT-u se 2008. pripaja i poštanska djelatnost, odnosno Vijeće za poštanske usluge. Tada nastaje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, sa sadašnjim skraćenim nazivom HAKOM. Godine 2014. HAKOM-u se pripaja i Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga, a regulatorno tijelo dobiva novo ime: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti no zbog prepoznatljivosti u javnosti zadržava se skraćeni naziv HAKOM.

Na čemu se temelji HAKOM-ov rad 

Neki od temeljnih HAKOM-ovih zadataka su: upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, adresnim i brojevnim prostorom kao ograničenim nacionalnim dobrom, regulacija tržišta te osiguranje visoke zaštita korisnika. Organizacija HAKOM-a je uspostavljena matrično, kako bi se mogla brzo prilagoditi svim izazovima koji se postavljaju pred nju. Poveznica svih zadataka je apsolutna okrenutost elektroničkom poslovanju koje se nastoji implementirati u sve društvene pore. Tako je 2010. godine zaslugom nedavno preminulog bivšeg zaposlenika HAKOM-a, prof. dr. sc. Antuna Carića pokrenut program e-Agencija. 

Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom

Program e-Agencija djelovao je dvosmjerno: informatizacijom svih HAKOM-ovih unutrašnjih procesa i informatizacijom prema vanjskim korisnicima i javnosti. S obzirom na to da je e-Agencija HAKOM-ovim izborom program, a ne običan projekt, on se neprekidno razvija ne bi li odgovorio na potrebe suvremenog ICT društva.
To obuhvaća planiranje i pripremu tehničkih parametara radiokomunikacijskih mreža, izdavanje dozvola za radijske frekvencije te kontrolu i nadzor spektra, čime se osigurava nesmetan rad radiokomunikacijskih službi. Na međunarodnoj razini to se odnosi na usklađivanje uporabe spektra s vrijedećim međunarodnim propisima. Tako je 2010. uspješno obavljen prelazak na digitalnu televiziju, a HAKOM se također brine o zaštiti zdravlja i sigurnosti korisnika i drugih osoba, provjeravajući prelaze li razine elektromagnetskih signala dopuštene vrijednosti. Sustav kontrole i nadzora spektra jedan je od najmodernijih u ovom dijelu Europe, a dijelom je financiran i nepovratnim sredstvima iz razvojnih EU fondova.

Regulacija tržišta

Regulacija tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga još je jedno područje od izuzetne važnosti za hrvatske građane i hrvatsko gospodarstvo. HAKOM brine da odnosi tržišne konkurencije ne narušavaju tržišno natjecanje, jer značajna snaga bez nepristrane kontrole dovodi do stagnacije tržišta i ne pridonosi razvoju usluga po prihvatljivim cijenama. 
Jedan od primjera koji dobro opisuje kako regulacija tržišta elektroničkih komunikacija pridonosi boljitku hrvatskih građana su odluke HAKOM-a o snižavanju cijena terminacije, koje operatori naplaćuju među sobom, a konačno utječu na razinu maloprodajnih cijena. Time se otvorio dodatan prostor za jačanje tržišnog natjecanja među operatorima - privlačenjem novih korisnika nižim maloprodajnim cijenama. Dokaz važnosti regulacije jest i to da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj pojeftinila samo odjeća i telekomunikacijske usluge, odnosno da su cijene telekomunikacijskih usluga manje nego što su bile 2005. uz bitno bolju kakvoću.

Zaštita i informiranje korisnika

Zaštita korisnika počela je 2008. i otad  je podignuta na zavidnu razinu, što je prepoznato i izvan naših granica. Uz brigu o tržištu HAKOM rješava sporove između korisnika usluga i pružatelja usluga u elektroničkim komunikacijama, poštanskim i željezničkim uslugama te neprekidno ulaže velike napore kako bi tako uredio povjerene mu sektore da uočene probleme što brže svede na minimum ili ih potpuno ukloni. Tako se stvara povjerenje u sustav što pridonosi razvoju tržišta. 
U zaštiti postoje dvije osnovne komponente -  reaktivna i proaktivna. Reaktivna podrazumijeva reakciju na pojedine slučajeve kršenja potrošačkih prava poput rješavanja sporova te - ako su uočeni problemi značajni - dodatno se usvajaju univerzalne mjere što ih u budućnosti onemogućuje ili smanjuje na prihvatljivu razinu rješivu pojedinačnim inspekcijskim nadzorima. Proaktivna komponenta podrazumijeva informiranje korisnika o njihovim pravima i obvezama pružatelja usluga ili se u suradnji s pružateljima usluga potiče samoregulacija kako bi oni sami, bez intervencija u propise, osigurali dosljedno provođenje potrošačkih prava.

e-AGENCIJA

HAKOM neprekidno ulaže u unapređenje poslovanja što je rezultiralo programom e-Agencija pokrenutim 2010. godine. Do danas je razvijeno 12 e-servisa temeljenih na konceptu elektroničke uprave s ciljem da se poslovanje regulatora približi građanima i operatorima te ujedno poveća učinkovitost i kakvoća usluge koja se pruža korisnicima. Na HAKOM-ovom javnom portalu korisnici osim podnošenja zahtjeva za dozvole, postavljanja upita, podnošenja žalbi na rad operatora ili pokretanje sporova, mogu dobiti detaljne informacije o stanju tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga te detaljne informacije o trenutnom stanju i planu razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na interaktivnoj geografskoj karti Hrvatske. 
Program e-Agencija zaslužan je za niz aplikacija razvijenih kako bi se povećala kakvoća usluga operatora. Jedna od najkorištenijih aplikacija je HAKOMetar, razvijena za mjerenje brzine pristupa internetu, a od rujna ove godine dostupna je besplatna internetska aplikacija Procjenitelj troškova.

Program potpora za razvoj širokopojasnog pristupa internetu

S obzirom na to da mora poslovati neprofitno HAKOM je odlučio sve viškove financijskih sredstava ostvarene uštedama u poslovanju vratiti tržištu kako bi se postigao maksimalan učinak na cjelokupno gospodarstvo, a ne izravno vratiti poslovnim subjektima od kojih se financira, jer HAKOM nije korisnik državnog proračuna. Tako se postiže veća korist od ušteđenih sredstava nego da su vraćena operatorima i postala njihova dobit. Krajem 2010. godine pripremljen je Program razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima. 
Sredstva za provedbu programa iznose ukupno 100 milijuna kuna, i to 50 milijuna kao državna potpora za izgradnju infrastrukture te 50 milijuna za ostale mjere što podrazumijeva instalaciju odgovarajuće računalne opreme kao i razvoj korisničkih aplikacija u svrhu izgradnje širokopojasnog ekosustava, što znači da se potpora daje za cijeli lanac vrijednosti: širokopojasni pristup, usluge, aplikacije i opremu.
Širokopojasni ekosustav obuhvaća određene ciljane skupine kao što su školstvo, zdravstvo te ostale korisnike od javnog interesa. 

Program je započeo u rujnu 2011., a trajat će do 31. kolovoza 2016. Zacrtani ciljevi se rukovode dugoročnim javnim interesima te interesima sektora elektroničkih komunikacija:
● poduprijeti strukturno uravnoteženi regionalni razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije
● pomoći razvoju ruralnih dijelova zemlje, a posebno udaljenim i slabo naseljenim krajevima
● omogućiti uključivanje stanovništva tih krajeva u informatičko društvo
● pomoći razvoju obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede i turizma u tim područjima
● poduprijeti razvoj sadržaja, aplikacija i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija
● potaknuti dinamičniji razvoj slobodnog, neutralnog tržišnog natjecanja u svim elementima širokopojasnog ekosustava
● pridonijeti povećanju globalne konkurentnosti i produktivnosti hrvatskog gospodarstva.

U razdoblju od početka 2012. kad je pokrenut prvi krug natječaja za izgradnju širokopojasne infrastrukture pa zaključno sa sedmim krugom za koji su sklopljeni ugovori krajem 2014. za više od 330 ciljanih korisnika, utrošeno je nešto manje od 50 milijuna kuna. U prvoj fazi korisnicima je osiguran osnovni širokopojasni pristup internetu 2 Mbit/s, a do 31. kolovoza 2016. brzina širokopojasnog pristupa povećat će se na najmanje 30 Mbit/s.
Sukladno Programu, HAKOM provodi javna nadmetanja za razvoj i implementaciju odabranih ideja za društveno-korisne aplikacije, odabire izvođače, ugovara isporuku i implementaciju aplikacija. U proteklom razdoblju kroz četiri javna poziva za dostavu idejnih rješenja za softverske aplikacije prikupljeno je više od 230 idejnih rješenja predloženih od gotovo 170 različitih pravnih ili fizičkih osoba.
Cilj javnih poziva bio je prikupiti ideje koje pomažu razvoj gospodarstva i povećavaju kakvoću života, tj. pomažu razvoj obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, područja zaštite i spašavanja, sigurnosti građana te usluga e-Vlade. 
Nakon dodatne razrade ideja i definiranja tehničke dokumentacije provedeno je dvanaest krugova javnih nadmetanja, pri čemu je zaprimljeno više od 190 ponuda različitih hrvatskih softverskih tvrtki te je u konačnici ugovorena izrada 35 aplikacija, a ukupna vrijednost izrade je oko 25 milijuna kuna, od kojih su neke već i ostvarene. Kao primjere već realiziranih aplikacija vrijedno je spomenuti: e-Novorođenče, Lektire na dlanu, ECDL online tečajevi za samostalno učenje, e-Redomat, Informatizacija patronažnih sestara u RH, Plodored i Portal za pristup informacijama javnog sektora – data.gov.hr.