OSVRT: WINDAYS

Kultura uspjeha

PIŠE: BORIS ŽITNIK

Šesnaesto po redu izdanje WinDaysa, pod motom Pokrenimo ideje u četiri je dana u Poreču okupilo 1700 sudionika. Za njih je održano više od sto prezentacija koje su se odvijale u sedam paralelnih trekova. Bila je tu atraktivna središnja svečanost i tridesetak ostalih događanja, okruglih stolova, konferencija za tisak i zabavnih sadržaja.  
Skup je podržalo 25 sponzora i deset medijskih pokrovitelja. Po svemu tomu WinDaysi su (uz MIPRO) najveći tehnološko-poslovni skup u zemlji, a s obzirom na to da uključuju više od 5000 noćenja to ima i gospodarsku težinu za lokalno okruženje. Po tradiciji, popodne prvoga dana i prijepodne sljedećega bilo je posvećeno biznisu, odnosno bolje rečeno važnim društvenim i poslovnim temama. No, glavnina sadržaja i vremena, kao što i priliči globalnom IT vendoru bila je tehnološki obojena.



Ivan Vidaković, direktor Microsofta za Hrvatsku i BiH, govori na središnjoj svečanosti

Ove su godine WinDaysi održani na novoj destinaciji, u Poreču i to u predivno uređenom Isabella Island Resortu na otoku Sveti Nikola te u velikoj dvorani hotela Dijamant koja je tijekom središnje svečanosti ugostila više od tisuću sudionika.  Po mišljenju mnogih, to je dosad najbolja destinacija, kojoj posebnu draž daje vožnja brodom od porečke luke do otoka. Po običaju konferencija je organizacijski protekla besprijekorno.
Keynote prezentaciju Digitalna revolucija  održao je Michael Kogerer, Microsoftov čelni čovjek za Srednju i Istočnu Europu. Govorio je o tektonskim promjenama koje u poslovanje i naše živote donosi četvrta industrijska revolucija i o  neminovnoj potrebi da vezano uz to promijenimo naš pogled na svijet i preoblikujemo poslovanje. Tehnologija - cloud, big-data, internet stvari, 4D printing, dronovi,  hologrami... - pospješuje inovacije, briše granice i snižava cijene. Omogućuje nam da bolje osluškujemo korisnička iskustva, mijenjamo portfelj proizvoda, optimiziramo poslovne procese te ojačamo znanja i vještine naših zaposlenika. To je potkrijepio i  Ivan Vidaković, direktor Microsofta za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu naglasivši da je ubrzanje poslovnih procesa i smanjenje udaljenosti ono zajedničko i prvoj i četvrtoj industrijskoj revoluciji. To treba imati na umu i iskoristiti u promišljanju tvrtkine strategije.  Na svijet treba početi gledati drugim očima i... pokrenuti promjene.



Slijeva: Hrvoje Kapetanović, Ivan Vidaković, Tomislav Tipurić, Michael Kogerer, Lejla Zukić Krivdić, Nina Baras, Darko Horvat i Bernard Gršić

Tehnološke prezentacije bile su posvećene funkcionalnostima, developerskim mogućnostima, izazovima i unapređenjima u korištenju koje pružaju Microsoftovi proizvodi: Azur, Office 365, SQL server, Windows server, Dynamics NAV, Dynamics CRM, Power BI, Visual Studio... i kao novost hologramska tehnologija.
Za razliku od prethodne godine kad je cloud kao najava nečeg novog imao dominantno mjesto u prezentacijama, na ovoj konferenciji IT usluge iz oblaka shvaćene su kao nešto već prisutno i prihvaćeno. Tako je o razlozima, izazovima implementacije i iskustvima primjene poslovanja u oblaku govorio Dražen Kopljar, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb. PBZ je svojih 4000 zaposlenika prebacila na Office 365, a u oblaku su i e-mail server te Skype for Business. Dosadašnje iskustvo govori da je njihovom primjenom postignuta veća učinkovitost i mobilnost, a sve uz niži trošak. Na kraju je zaključio da se ne treba bojati oblaka, a kad to kažu tradicionalno oprezni bankari onda to svakako ima svoju težinu.
Inače, eksplozivan rast prodaje Officea 365 u prošloj i ovoj godini u zemlji prekretnica je u prodoru IT usluga pruženih iz oblaka na domaće IT tržište. Prije godinu dana više se govorilo o Officeu 365, a ove godine naglasak je bio na CRM rješenju o čemu su na konferencijama za medije govorili čelni ljudi mStarta i  InfoCumulusa. Seni Buljat iz Metroneta prenio je iskustva u implementaciji i korištenju Azur Stacka nove platforme koja se instalira u vlastitom datacentru, a ima iste funkcionalnosti kao i Azur Cloud  te se po potrebi može proširiti, odnosno koristiti i resurse iz Azura u javnom oblaku. A da Microsoft zaista s cloudom misli ozbiljno potkrijepio je brojkama Tomislav Tipurić, direktor sadržaja konferencije. Kao infrastruktura za Azur i Office 365 danas širom svijeta radi 28 golemih datacentara u koje je prošle godine uloženo šest, a ukupno preko 20 milijardi dolara, dok rast prodaje funkcionalnosti Azura u posljednjoj godini iznosi 200 posto.

Michael Kogerer, Microsoftov direktor za Srednju i Istočnu Europu

Posebno je interesantna bila prezentacija Jesusa Serrana Castra iz  kluba Real Madrid. On je prikazao kako se pomoću hologramske tehnologije uzbuđenja žive utakmice sa stadiona mogu prenijeti u vlastitu kuću što će ljubiteljima nogometa silno obogatiti korisničko iskustvo. Govorio je i o mogućnostima obrade golemih količina podataka o navijačima kako bi se predvidjelo njihovo ponašanje i adekvatno praćenje. Naime, Real Madrid ima diljem svijeta 125 milijuna simpatizera.
WinDays konferencija, osim uloge tehnološkog evanđelista ima već osam godina i dodatni cilj - da  promišlja važne društvene i poslovne teme. Ukratko, u Microsoftu žele promišljati o hrvatskom gospodarstvu kao uspješnom koje u svojoj srži ima visoku modernu tehnologiju te društvo temeljeno na znanju u kojem je poduzetništvo ključ uzleta i napretka. Ove je godine polazište poslovnog dijela konferencije bilo pitanje kako privući i zadržati mlade stručnjake u Hrvatskoj, kako unatoč postojećim preprekama stvoriti poticajnu okolinu da bi mozgovi i talent dali svoj doprinos i našli svoju sreću u zemlji.
Kao uvjet da se to ostvari istaknuta je kultura uspjeha, što poglavito počiva na obrazovanju, o čemu su govorili eminentni domaći i strani stručnjaci te na privlačenju stranih investicija i pokretanju novih poslova. Pritom valja posebno istaknuti afirmativni, optimistički pristup kojim se na Microsoftovoj konferencija prilazi toj tematici. Ne ide se u prošlost, u genezu prepreka gospodarskom napretku i obrazovanju i zapošljavanju mladih stručnjaka već se jednostavno konstatira što je bilo i što je sada - tako je kako je pa se sad unatoč svemu treba mijenjati i optimistički ići naprijed.
Treba graditi kulturu uspjeha, prevladati egalitarni sindrom i rentijerski mentalitet i umjesto toga stvarati poduzetnike, inovatore i lidere. Njegovati vrijednosti kao rad, ustrajnost, energija, učenje, znanje, suradnja, inovativnost, entuzijazam, smjelost... da se poduzme razumni rizik, odnosno hrabrost da se pokuša i ne uspije... jednostavno usuditi se sanjati. I da se to usvoji kao životni stil. A to se postiže obrazovanjem, odnosno modernim obrazovnim sustavom prilagođenim poticanju konkurentnosti.
 O tomu su nadahnuto govorili renomirani domaći autoriteti: poduzetnik, investitor, spiritus movens i donator CroatiaMakers pokreta bloger Nenad Bakić i voditelj projekta kurikularne reforme Boris Jokić, obojica snažno pozdravljeni od nekoliko stotina slušatelja. Svoj doprinos dali su inozemni prezenteri Antony Salcito, Graham Brown-Martin, Brute Bobrovaite i Lasse Lapoimeni. I treba napomenuti da je tehnologija pri svemu tome samo partner kojim oblikujemo ideje da postanu praktične i privlačne korisnicima i potrošačima.
Okrugli stol s izazovnom temom - može li Hrvatska postati europski gospodarski tigar, okupio je Nenada Bakića, Darka Horvata novog ministra poduzetništva i obrta, Sašu Cvetojevića, Emila Tedeschija i Ivana Vidakovića. Zamišljeno je da se u diskusiji detektiraju  prepreke i osvijetle putevi bržeg gospodarskog napretka zemlje temeljenog i na primjeni modernih tehnologija. Na tom tragu dotaknuto je niz tema: zaostajanje rasta prema ostalim tranzicijskim zemljama (Bakić), starinsko tretiranje pitanja radnih mjesta (Tedeschi), vođenje države kao tvrtke i presudno pitanje učinkovitosti sudstva (Vidaković). No, potaknuta pitanjima voditelja Petra Štifanića novom ministru diskusija je preusmjerena na vruće, aktualne teme, kontroverze oko INA-e, pitanje najavljene privatizacije - posebno Podravke - i o sudbini obrazovnog kurikula.