Infotrend online

PIŠE: DAMIR MEDVED

Kako bi se zadovoljile rastuće potrebe stanovnika i rješavali problemi povezani s povećanjem urbanog stanovništva, gradske uprave razmatraju inovativne pristupe za postizanje održivog razvoja. To uključuje poboljšanje učinkovitosti funkcioniranja gradskih službi sa svih aspekata, u području javnih i komunalnih usluga, prijevozu itd. što je ključno kako bi se osigurao viši stupanj ekonomske efikasnosti sustava, a stanovnicima bolja kvaliteta života uz niže troškove. Poseban problem je u manjim gradovima kojima često nedostaju odgovarajuća financijska sredstva i izvedbeni kapaciteti, jer su sadašnja tehnološka rješenja uglavnom dizajnirana za velike gradove.
Konceptualnu osnovu  za postizanje tih ciljeva predstavljaju pametni održivi gradovi - POG (Smart Sustainable Cities - SSC). Unatoč globalnoj POG inicijativi napor da se kreira integrirana vizija temeljena na idejama i implikacijama inteligencije i održivosti, uključujući standardizacijske napore potrebne za procjenu njihove učinkovitosti, još nije polučio zadovoljavajuće rezultate. Kako POG inicijativa raste, sve je potrebnije bolje razumijevanje i poticanje primjene novih tehnologija, posebice informacijskih i komunikacijskih, koje su osnova većine komponenti pametnih gradova.
Napori koje provode te skupine temelje se na priznavanju grada kao složenog sustava koji se stalno razvija, formiran od raznih sudionika koji trebaju biti uključeni u bilo kakvu strategiju koja vodi do održivije budućnosti. U skladu s tim razumijevanjem, nastojanja da se izazovi rješavaju isključivo uz pomoć tehnologije i na razini fizičke infrastrukture, jednostavno nisu dovoljni. Uloga ICT-ja u okviru POG strategija treba biti koordinacijska, usklađena s holističkom vizijom grada, sinkronizirana s njegovim identitetom i ciljevima urbanog razvoja, uz potporu odgovarajućih upravnih struktura te da odgovara potrebama građana, što je i glavna motivacija za transformacijski proces.
U ovom članku pokazat ćemo vam koji pristup planiranju POG-a preporučuje ITU (International Telecommunications Union) odnosno radna skupina koja je pripremala materijale (http://www.itu.int/en/ITU-T/focusgroups/ssc/Pages/default.aspx).

Definicija pametnih održivih gradova (POG)

Pojava pojma pametan grad popraćena je brojnim definicijama i terminologijom vezanom uz pamet i održivost inovacija u urbanim sredinama. Prepoznajući potrebu za standardiziranjem definicije POG, ITU FG -POG je naručio izradu tehničkog izvješća usmjerenog  na upoznavanje dostupne literature o toj temi, analizirajući postojeće definicije pametnih gradova i održivih gradova iz akademskog i privatnog sektora, vlada, ali i NVO-a i identificiranje faktora koji leže u srži pojma POG.
Na temelju analize više od stotinu definicija onoga što čini pametan održivi grad, tehničko izvješće o pametnim održivim gradovima - analiza definicija identificira niz ključnih atributa koji opisuju taj pojam među kojima su najpoznatiji:

•  Održivost - odnosi se na gradsku infrastrukturu, upravljanje gradom, energetiku i klimatske  promjene, zagađenje i gospodarenje otpadom, društveno-ekonomske dimenzije razvoja grada i pružanja zdravstvene skrbi.
•  Kvaliteta života - sveobuhvatan faktor, kvaliteta života građana i stalna nastojanja za njegovo poboljšanje, od vitalnog su značaja za kreiranje strateških vizija POG-a.
•  Inteligencija ili pamet -  pametni grad pokazuje implicitno ili eksplicitno ambiciju da poboljša ekonomske, društvene i ekološke standarde. Često citirani aspekti u pronađenim definicijama uključuju pametnu ekonomiju, pametne ljude, pametno upravljanje, pametnu mobilnost, pametno življenje i pametan okoliš.

Te su osobine prisutne na sjecištu četiri dimenzije složenih urbanih sustava gdje se materijaliziraju POG funkcionalnosti:

•  društvena - grad postoji zbog svojih stanovnika
•  ekonomska - grad mora napredovati, stvarati i održavati radna mjesta, rast, financije
•  upravna -grad mora biti učinkovit i sposoban upravljati i provoditi dogovorene politike te okupljati različite sudionike.

Postoji još niz ključnih pitanja koja treba uzeti u obzir, a dio su sveobuhvatnog razumijevanja uloge POG-a ( slika 1) odnosno njegove sposobnosti da:

•  Poboljša kvalitetu života svojih građana
•  Osigura opipljiv ekonomski rast, uključujući podizanje životnog standarda i mogućnosti zapošljavanja za svoje građane
•  Poboljša dobrobit svojih građana, uključujući primjerenu medicinsku njegu, skrb, fizičku sigurnost, obrazovanje, socijalnu inkluziju i kulturu
•  Uspostavi ekološki prihvatljive i održive strategije razvoja koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez žrtvovanja potreba budućih generacija
•  Pojednostavi temeljne usluge zasnovane na komunalnoj infrastrukturi, uključujući i one koje se odnose na prijevoz (mobilnosti), vodu, komunalije (energiju), telekomunikacije te proizvodni sektor
•  Pojača prevenciju i otpornost, razvija kapacitete i funkcionalnosti potrebne za suočavanje s  prirodnim i umjetnim katastrofama, uključujući mogućnost za rješavanje utjecaja klimatskih promjena
•  Osigura učinkovit i dobro uravnotežen regulatorni okvir (odnosi se na lokalnu i regionalnu razinu upravljanja) kao i mehanizme usklađenog upravljanja na svim razinama s normativima i propisima.

Na temelju opsežnih rasprava svih uključenih sudionika predlaže se sljedeća definicija:

Pametan održivi grad je inovativan grad koji primjenjuje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT)  kao i druga sredstva za poboljšanje kvalitete života svojih građana, učinkovitosti rada i usluga gradskih službi te za povećanje gospodarske konkurentnosti uz osiguranje zadovoljavanja  potreba sadašnjih i budućih generacija s gospodarskih, socijalnih i okolišnih gledišta.

Nakon što je uspostavljena cjelovita radna definicija POG-a možemo razmotriti neke dimenzije kreiranja poticajnog okruženja za dizajn i implementaciju POG strategija.

Kako izgraditi pametan i održiv grad?

Prema podacima Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), u 2007. godini, i to po prvi puta u povijesti, ljudi koji žive u gradovima bili su brojniji od onih u ruralnim područjima

Dosadašnje inicijative kojima je cilj projektiranje i realizacija POG-a dokazale su da ne postoji jedinstven pristup kako bi grad bio pametniji i održiv. Svaki grad predstavlja jedinstveni sustav, gdje različiti akteri -  gradska uprava, komunalna poduzeća i građani poduzimaju brojene aktivnosti, stvarajući kompleksne interakcije i međuovisnosti. Shvaćajući posebne ekološke i društvene kontekste grada, njegove prioritetne aktivnosti, kao i njegovu povijest i specifična obilježja, važno je uspostavljanje metodologije koja će pomoći da se pronađe optimalan put ka konačnom cilju – održivom i pametnom gradu.
Jedinice lokalne uprave i samouprave na svim razinama trebaju pripremiti strateške planove kao okvir za provedbu POG inicijativa; optimizirati urbane usluge i prilagoditi ih očekivanim potrebama građanima; odmaknuti se od standardiziranih i jedinstvenih modela usluga na modele koji uključuju pružanje personalizirane usluge; razvijati transparentne tarifne sustave koji odražavaju stvarne troškove pružanja usluga građanima; podržati proces otvaranja podataka s korisnim informacijama o KPI-ju te na koncu - razviti integrirane tehnološke platforme koje omogućuju upravljanje pametnim i održivim gradovima.
Slika 2 nam daje pregled ključnih komponenti i faza u procesu izgradnje integriranog plana upravljanja za POG.

Faza 1: Postavljanje temelja za pametni održivi grad

Unutar umreženog i čvrsto povezanog svijeta, brza urbanizacija predstavlja jedan od najzahtjevnijih socioekonomskih  trendova XXI. stoljeća. Danas 54 % svjetske populacije živi u urbanim područjima, a taj postotak  će rasti na razinu od 66 % do 2050. godine. Rast svjetske urbane populacije dokazuje potrebu da se ponovno razmisli o tradicionalnim pristupima i koncepcijama održivog razvoja i urbanizma, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U razdoblju od 1950-2010, mali gradovi populacijski su narasli (1,3 milijarde) i to  mnogo više od gradova srednje veličine (632 milijuna) ili velikih gradova (570 milijuna).

Gradovi koji odluče postati pametni i održivi najprije moraju odrediti glavne motive i prioritete, snagu i slabosti, identificirati sudionike koji trebaju biti uključeni, implicirati te transformacije na funkcioniranje gradske uprave, kao i mehanizme koji će osigurali kontinuirano sudjelovanje i povratne informacije građana tijekom cijelog procesa (kako kratkoročno, tako srednjoročno pa i dugoročno).
Osnova za kreiranje pametnog održivog grada uvelike se temelji na povećanju razumijevanja svih sudionika o tomu što znači pametan održivi grad, kakve uvjete treba ispuniti i što se od njega očekuje.
Koncept POG je vrlo širok i uvelike uvjetovan stupnjem tehnološkog razvoja pojedine zajednice, stupnjem obrazovanja građana, razvijenošću političke kulture, stupnjem uključenosti nevladinog sektora i slično. Izgradnja POG-a ni u kojem slučaju nije isključivo tehnološki proces što često promovira industrijski sektor svođenjem stvaranja POG-a na implementaciju primjerice pametne rasvjete ili upravljanja prometom već je to složen proces - prije svega poslovne transformacije i adaptacije velikog broja onih koji sudjeluju u svim aspektima funkcioniranja grada, a u konačnici i samih stanovnika. Koncept POG-a također značajno varira u različitim regijama svijeta. Primjerice:

•  POG-ovi u Latinskoj Americi snažno su usmjereni na poboljšanje sigurnosti građana, upravljanje lokalne samouprave i mobilnosti
•  azijski POG-ovi naglašavaju važnost infrastrukture i usluga koje pružaju građanima s trendom urbanizacije  
•  europski POG-ovi često se koncentriraju na poboljšanje javnih usluga, njihovu učinkovitost i  jačanje blagostanja građana.

Nedostatak globalnog konsenzusa u razumijevanju POG-a može se riješiti jedino sagledavanjem lokalne situacije, a potom odabirom odgovarajućeg ishodišta – u našem slučaju čini se da je najprimjerenije početi od mogućnosti (i definicije) predstavljene u prethodnom poglavlju. Ta definicija prepoznaje ključnu ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao aktivatora održivih i učinkovitih gradskih službi.
Treba prepoznati da je za uspješnost POG strategije važna njihova usklađenost s generalnim razvojnim i urbanističkim planovima, jer veći dio gradskih transformacija zadire u prostor pa je nužna šira, holistička vizija grada. Tom holističkom pristupu svakako može pomoći osnivanje međusektorskog tijela koje treba pružiti kontinuiranu podršku gradskim vijećnicima i nadležnim službama kako bi sve donesene odluke bile koherentne i podržavale implementaciju inteligentnih i održivih rješenja tijekom dužeg vremenskog razdoblja. To tijelo prati realizaciju putem postavljenih indikatora, olakšava suradnju i strateško poravnavanje planova među zainteresiranim stranama (grad na razini odjela i struktura na lokalnoj, općinskoj i državnoj razini) uključenim u realizaciju POG-a.
Ključni korak za konačni uspjeh implementacije POG-a je identificiranje i provedba učinkovitih mehanizama za angažman građana. Krajnji korisnici POG funkcionalnosti su građani, stoga bez njihovog glasa i suradnje neće biti prihvaćeni brojni dijelovi strategije (česta su pitanja u vezi narušene privatnosti postavljanjem sigurnosnih kamera, neprihvaćanje ekoloških otoka, razni stavovi treba li ili ne bolja rasvjeta u pojedinim dijelovima grada, sukobi oko održavanja čistoće, problemi s vandalizmom i sl.).
Bez relevantnih i pravodobnih informacija, građani mogu smatrati POG projekte nepotrebnim razbacivanjem novca. Dakle, važna je transparentnost i odgovornost u smislu ulaganja u POG i jasna informacija kako ta ulaganja utječu na kvalitetu života građana. Građani također mogu igrati ključnu ulogu u pružanju informacija kao i pri donošenju odluka na razini grada (primjerice građanin kao senzor izvještavanja/nadzora u realnom vremenu putem društvenih mreža) kao i u pružanju inovativnih ideja u cilju poboljšanja rada gradskih službi.
POG mora biti inkluzivan i u kontekstu omogućavanja pristupa dijelovima stanovništva koje nema pristup novijim tehnologijama. Kako bi riješile taj izazov, gradske vlasti mogu ponuditi programe osposobljavanja za ciljane marginalizirane populacije (primjerice stariji građani, nezaposleni, socijalno ugroženi, manjine), opremiti javne zone besplatnim tehnologijama širokopojasnog pristupa te provoditi druge programe usmjerene na podizanje svijesti i poticanje angažmana građana u realizaciji POG-a.

Faza 2: Strateško planiranje

Grad je složen ekosustav, stoga je vrlo važno da  ga tako percipiraju svi sudionici u procesu transformacije. Pametan održivi grad moraju graditi svi subjekti koji su uključeni u proces razvoja gradskih i regionalnih  strategija, dakle ne samo gradske uprave nego i lokalna sveučilišta, istraživački centri, trgovačka društava, javne agencije i udruge građana.

U prvom koraku ciklusa jedinice lokalne samouprave trebaju identificirati viziju razvoja POG-a i procijeniti trenutne situacije kako bi se utvrdila relevantnost i izvedivost cijelog koncepta. Taj korak između ostalog obuhvaća i sljedeće:

•  Treba definirati kakav bi grad trebao biti u budućnosti, koji su opći ciljevi inicijative, što je glavna ideja za postizanje specifičnih ciljeva, koje standarde primjenjivati u razradi koncepta;
•  Identificirati razvojne vizije grada koja je usklađena s gradskim identitetom, političkim prioritetima i dugoročnim strategijama razvoja kako grada tako i regije;
•  Mora biti jasan koncept međudjelovanja pojedinih tehnoloških komponenti POG-a te eventualnih kauzalnosti (primjerice izgradnja širokopojasne infrastrukture može biti uvjet za funkcioniranje većine POG-ovih sustava). To je potrebno jer dublje razumijevanje koncepta omogućuje veću ekonomsku efikasnost projekta;
•  Dokumentirati detaljne poslovne procese postojećih sudionika (gradskih službi, komunalnih poduzeća, privatnih kompanija koje djeluju u prostoru) uključivo s detaljnim opisom njihove međuovisnosti;
•  Prikupljati relevantne podatke o stanju ICT infrastrukture i načina korištenja na gradskoj razini, uključujući i status ključnih sudionika u odnosu na tehničke specifikacije POG-a;
•  Prepoznati postojeći sustav upravljanja (tko donosi odluke po pojedinim pitanjima) i organizacijske uvjete koji će omogućiti učinkovito i djelotvorno upravljanje POG-om kad jednom bude uspostavljen;
•  Identificirati mehanizme za kvalitetno uključivanje što više zainteresiranih strana, primarno građana (zbog njih se to sve i radi!), komunikacije i dijeljenja znanja kroz proces uspostave POG-a. Osiguranje sudjelovanja građana i drugih sudionika u POG-u ključno je za transformaciju u pametan održiv grad. Bez toga ni najbolja tehnička rješenja nikada neće biti prihvaćena;
•  Načelno, šira zajednica može sudjelovati na dva načina: top-down ili bottom-up. Top-down pristup promovira visok stupanj subordinacije i koordinacije pri čemu netko stručan odlučuje što je najbolje rješenje dok pristup odozdo prema gore - iako dugotrajniji - daje više prilika običnim ljudima da izravno sudjeluju u planskim i izvedbenim dijelovima projekta.

Grad kao složeni sustav koji se stalno razvija, formirali su razni sudionici koji trebaju biti uključeni u bilo kakvu strategiju koja vodi do održivije budućnosti. Nastojanja da se izazovi rješavaju isključivo uz pomoć tehnologije i na razini fizičke infrastrukture, jednostavno nisu dovoljni.

Grad je složeni ekosustav, stoga je vrlo važno da ga tako percipiraju i svi sudionici u procesu transformacije. POG moraju graditi svi subjekti uključeni u proces razvoja gradskih i regionalnih  strategija, dakle ne samo gradske uprave nego i lokalna sveučilišta, istraživački centri, trgovačka društava, javne agencije i građanske udruge.
Nadalje, lokalne vlasti trebaju postići potrebnu političku suglasnost i legitimaciju kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje programa. Izgradnja pametnog održivog grada može trajati godinama pa i desetljećima, no taj se proces ne smije prekidati eventualnom promjenom lokalnih političkih odnosa. Nažalost, u našim uvjetima često se nakon promjene vlasti napuštaju prethodno dogovoreni programi i projekti  - svaka vlast kreće iznova, a to je i glavni uzrok većine problema koji postoje u našem društvu. Dakle, POG program mora imati dugoročni karakter i treba ga donositi konsenzusom uz široku potporu.

POG se neće realizirati bez kompetentnog i odlučnog vodstva lokalne gradske uprave. Osim toga, svi sudionici moraju delegirati najbolje kadrove s odgovarajućim domenskim znanjima i ovlastima za donošenje odluka, što je uz stalnu koordinaciju jedini jamac uspješnosti projekta. Realizacija tako kompleksnih transformacija nije bočni, sekundarni posao već mora imati visoki prioritet unutar uključenih organizacija. Iskustvo pokazuje da drukčiji pristup uvijek vodi u kašnjenja, nekvalitetne realizacije i povećanje troškova, što u konačnici ruši povjerenje građana u institucije i stvara njihovo nezadovoljstvo. Izgradnja POG-a nije igračka ili zabava za nadobudnog gradonačelnika već složeni proces promjene mentalnog sklopa svih sudionika kako bi se grad ozbiljno i potpuno transformirao u mjesto ugodnijeg življenja njegovih stanovnika.  

Faza 3: Akcijski plan

Akcijski plan podrazumijeva transformaciju usvojenih koncepata u nešto opipljivo za širu javnost što zahtijeva jasno definirani hodogram za integraciju odabranih tehnoloških rješenja. Važne komponente plana su: trajanje projekta, troškovi vezani za provedbu, identifikacija pojedinaca ili tijela zaduženih za provedbu, pokazatelji napretka (KPI); procedure za izvješćivanje i ocjenjivanje  tijeka projekta.
U okviru plana lokalne vlasti usko surađuju s različitim sudionicima kako bi se odredio ukupni plan za provedbu POG-a (primjerice ciljevi, prioriteti, inicijative i akcije potrebne u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom roku, uključujući i ulaganja u infrastrukturu, postavljanje mjerljivih ciljeva i rokova za njihovo ostvarenje).
Akcijski plan treba realno razraditi da bude provediv kroz niz izvedivih razvojnih mjera. Ambiciozne lokalne uprave često griješe postavljajući nerealne ciljeve koje ne mogu ispuniti ni kadrovski ni financijski. Moguće  je i suprotno, da se rješava samo neki partikularni problem – primjerice ekološka rasvjeta i na tome se stane. Takve mjere moraju biti prioritizirane, a treba napraviti i detaljnije procjene povezanih (često skrivenih) troškova i odgovarajućih razdoblja za realizaciju ulaganja. Jasno uspostavljen glavni plan rada je vodič za razvoj strategije transformacije svakog sudionika. Poželjno je da pojedinačne strategije budu dizajnirane tako da omogućuju realizaciju manjih vidljivih segmenata projekta (quick-win), korisnih u stvaranju javne i privatne potpore potrebne za uspjeh POG inicijativa i sustava,  posebice u kontekstu tzv. provjere koncepta (PoC - proof of concept). Pogledajmo detaljnije najvažnije elemente strategije na koje treba obratiti posebnu pažnju.

Usluge za pametne održive gradove

Ključna je uloga informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao aktivatora održivih i učinkovitih gradskih službi

Gradovi svojim građanima nude različite usluge uključujući opskrbu vodom i energijom, upravljanje prometom, gospodarenje otpadom, zdravstvene usluge, obrazovanje i brigu o sigurnosti. Učinkovitost tih usluga može biti znatno poboljšana uz primjenu ICT tehnologija, stvarajući novi set pametnih usluga koji će u konačnici dovesti do poboljšanja učinkovitosti i održivosti svih sudionika u procesu transformacije prema POG-u.
Svaka zajednica trebala bi procijeniti različite usluge koje joj pruža grad. Možda su neke već dovoljno kvalitetne pa neka unapređenja nemaju smisla (uvođenje sustava nikada ne smije biti samo sebi svrha)  - primjerice, ako je razina sigurnosti građana visoka (mala stopa kriminaliteta) nema svrhe investirati u kompleksan sustav videonadzora ili ako imamo dijelove grada koji su vrlo rijetko ili sezonski nastanjeni - što je čest slučaj u našim turističkim središtima - treba u to oprezno investirati  da sustav bude financijski održiv. Iskustvo pokazuje  da  primjena ICT-ja može pomoći u brojnim slučajevima da se neke usluge bitno poboljšaju u relativno kratkom razdoblju pa to može biti prvi korak u transformaciji. Primjerice, relativno je jednostavno unaprijediti prometne tokove u gradu uz pomoć naprednih ITM sustava dok je unapređenje kanalizacijskog i odvodnog sustava izuzetno složen i skup zahvat. No, jasno je da je i utjecaj na kvalitetu života građana različit - gužva u prometu može biti samo gnjavaža, dok nekvalitetan kanalizacijski sustav može uzrokovati ozbiljna zagađenja podzemlja i stvoriti opasne zdravstvene probleme za stanovnike.
No objektivno gledano, bilo bi šteta ne iskoristiti mogućnost unapređenja usluga koje pridonose učinkovitosti gradskih službi. Evo nekoliko najvažnijih primjera:

• Pametni sustavi vodnog gospodarstva - omogućuju održivo upravljanje vodama (vodoopskrbe i distribucije vode te pročišćavanja otpadnih voda i druge komunalne usluge) integriranim upravljanjem kroz ICT infrastrukturu kako bi se povećala socioekonomska dobrobit društva bez ugrožavanja okoliša.
•  Pametni sustavi upravljanja energijom: Ovi sustavi koriste senzore, napredne mjerne uređaje, digitalne kontrole i analitičke alate za automatizaciju, nadzor i upravljanje dvosmjernim tokovima energije, poboljšavaju rad  mreže - kako bi se osigurala pouzdanost, interaktivnost, kompatibilnost, ušteda energije, sigurnost te optimalno iskorištenje energije iz obnovljivih izvora uz minimalnu emisiju ugljičnog dioksida.
•  Pametni sustavi upravljanja prometom - omogućuju kretanje ljudi i roba na efikasan, pravodoban, troškovno učinkovit, siguran i ekološki održiv način. Neke dodatne pogodnosti tih sustava su sposobnost za pronalaženje i identifikaciju vozila te praćenje i kontrola na cestama. Time se može smanjiti vrijeme putovanja i skratiti postupci uvida tijekom incidenta i prometnih nesreća.
•  Pametni sustavi upravljanja otpadom - osnažuju provedbu praćenja prikupljanja i zbrinjavanja otpada jer prate kretanje različitih vrsta otpada, optimiziraju transportne rute, povezuju različite sustave pametnog gospodarenja otpadom s lokalnim davateljima usluga, iskorištavaju tehnologiju za prikupljanje i dijeljenje podataka iz izvora otpada, optimiziraju zbrinjavanje i sortiranje.
•  Pametni sustavi za zdravstvo - namijenjeni su unapređivanju zdravstvenih usluga građanima, primarno u kontekstu komunikacije i razmjene informacija te direktne pomoći posebice starijim osobama i ugroženim skupinama. Primjeri inteligentnih sustava zdravstvene skrbi uključuju dostupnost i poboljšanje udaljene dijagnoze, daljinskog liječenja, online medicinske pomoći i daljinskog sustava praćenja pacijenta.
•  Pametni sustavi za obrazovanje - obrazovanje djece i odraslih vjerojatno je dugoročno najvažnija usluga pametnog grada. Primjena ICT-ja može poboljšati obrazovanje pružajući učenicima personalizirano učenje (primjerice, sadržaj obrazovanja se individualno prilagođava prema razini napredovanja, interesima, stilu učenja i sl.), učenje od kuće za bolesne i one koji žive na udaljenim lokacijama (otoci i sl.). Osim učenicima, brojne prednosti dobivaju i prosvjetni radnici kroz otvaranje novih komunikacijskih kanala sa studentima, roditeljima i članovima zajednice.
•  Pametni sigurnosni sustavi - osiguranje, fizička sigurnost i zaštita građana danas je jedna od najvažnijih komponenti POG-ova. Primjena ICT-ja pomaže pri rješavanju kritičnih situacija kao što su prirodne katastrofe ili teroristički napadi, incidenti, identifikacija prekršitelja, vođenje prediktivnih analiza i identifikacija kaznenih uzoraka kako bi se poboljšala sigurnost građana.
•  Pametni sustavi u zgradarstvu - služe se senzorima i statističkom podacima za automatizaciju zgrada, poboljšavaju energetsku učinkovitost, smanjuju gubitke i optimiziraju potrošnju vode, uz značajno poboljšanje kvalitete života stanara.

Analize raznih istraživanja pokazuju da upotreba ICT-ja može poboljšati učinkovitost gradskih službi i kvalitetu života građana. Za procjenu realnih poboljšanja treba uvesti odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) kako bi se kvantificirala i vrednovala dinamika  transformacije grada u pametni održivi grad. KPI moraju biti posebno dizajnirani za svaku gradsku službu, kako bi se zahvaćali samo pokazatelji relevantni za ocjenjivanje i osiguralo korektno praćenje napretka svakog sudionika transformacijskog procesa.
Dakako, popis ovih pametnih usluga predstavlja samo tipične standarde i najčešća rješenja, no svaki grad može integrirati različite usluge u skladu s vlastitim potrebama i prioritetima.

Mjera napretka transformacijskog procesa
Ključni pokazatelji uspješnosti su korisni ne samo za procjenu učinkovitosti gradskih službi već i za analizu kako jedna ili skup izmjena pridonosi gradskoj transformaciji u pametan održiv grad i  osigurava osnovu za standardizaciju. KPI može omogućiti i usporedbe različitih gradova kako bi se utvrdilo koji je pametniji ili održiviji u kontekstu rješavanja nekog partikularnog problema.
Prije nego što se definira što je potrebno za postizanje vizije sudionici trebaju analizirati njihovu trenutnu situaciju, vrednovati razine ICT zrelosti i održivosti, evaluirati sadašnje stanje razvoja i slično. Uvijek je validno pitanje što odabrati za indikator i kako mjeriti. Ericssonov indeks umreženog društva City Index1 je dobar primjer kako konstruirati skup kategorija za praćenje napretka gradova u pogledu ICT zrelosti i održivosti na visokoj razini.
Održivi razvoj je kontinuirano putovanje, ali bez realističnog i mjerljivog cilja može trajati predugo i neće polučiti željene rezultate. Stoga je uspostava sustava za praćenje KPI-ja  jedan od ključnih uvjeta za uspjeh.

Faza 4: Plan upravljanja

Ova posljednja faza počinje postavljanjem KPI platforme, kolaboracije i ostalih komponenti potrebnih za realizaciju projekta. Ta faza uključuje blisku koordinaciju i suradnju sudionika POG-a kao i provedbu ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI).
Izvršenje svakog segmenta inicijative mora se provesti u skladu s akcijskim planom. Moraju biti dostupne potrebne informacije kako bi se ostvarili postavljeni zadaci i učilo iz iskustva. To je posebno važno u ovoj provedbenoj fazi gdje posebnu pažnju treba usmjeriti na financijsku dimenziju projekta.
Ova faza je također usmjerena na evaluaciju, izvješćivanje i učenje iz procesa uspostave POG-a te razmjenu informacija sa srodnim inicijativama. Rezultati moraju biti registrirani, mjerljivi i analizirani kako bi se utvrdila poboljšanja kroz različite inicijative. Razina uspjeha POG inicijative mjerit će se ekonomskim, socijalnim i ekološkim rezultatima kroz dugi rok.
Proces implementacije je najvažnija faza bilo kojeg strateškog plana. Tijekom tog procesa možemo se suočiti s nekoliko izazova koji uključuju: nedostatak vještina kod osoba odgovornih za njegovu provedbu, nedostatan proračun i povezani financijski problemi, uspostavljanje primjerenih pokazatelja napretka, pravodobna procjena rezultata i predstavljanje nalaza sudionicima:

Bez relevantnih i pravodobnih informacija, građani će smatrati POG projekte  nepotrebnim razbacivanjem sredstava. Kad se ulaže u POG, važna je transparentnost, odgovornost i jasna informacija kako ta ulaganja utječu na kvalitetu života građana.

1. Upravljanje provedbom: Za provedbu plana upravljanja treba uspostaviti odbor za upravljanje (Project Management Office) koji mora biti spreman na dugotrajan rad i mora imati ovlasti za donošenje odluka. Članovi odbora upravljanja trebaju biti ljudi koji su radili na razvoju plana i imaju potreban autoritet. Odbor za upravljanje je zadužen za financijsku kontrolu u proračunskom nadzoru, trebao bi odraditi relevantne sporazume, razriješiti otvorena strateška tehnička pitanja i razviti komunikacijski plan.
2. Model financiranja: Iako postoje razne metode za financiranje projekta koje se mogu razlikovati u svakom pojedinom gradu, preporučljivo je korištenje dostupnih EU fondova, no ne treba odbaciti ni ostale izvore financiranja kao što su razni JPP ili ESCO modeli. To uključuje stabilnost, raznolikost, ravnotežu i prilagodljivost izvora financiranja.
3. Model vrednovanja: Važno je razlikovati vrednovanje specifičnih pametnih održivih gradskih projekata ili pregledati cjelovitu viziju pametnog održivog razvoja grada. Osim toga, treba stalno pratiti vanjske čimbenike, a od posebne je važnosti izbor metode procjene ključnih pitanja. Tako je moguće dobiti bolju kontrolu evaluacije financijskog izvršenja planova, rokova i unapređenje postojećeg KPI-ja.
4. Komunikacijska strategija: Plan upravljanja treba definirati komunikacijske strategije kako bi ostali zainteresirani svi sudionici procesa, a posebno građani. Taj cilj će podržati instrumenti kao što je stvaranje povoljnog imidža za projekt - pravodobno izvještavanje javnosti, objavljivanje tehničke dokumentacije i sl.

Izgradnja pametnog održivog grada ni u kojem slučaju nije isključivo tehnološki proces što često promovira industrijski sektor svođenjem stvaranja POG-a na implementaciju primjerice pametne rasvjete ili upravljanja prometom, već je to složen proces prije svega poslovne transformacije i adaptacije brojnih sudionika koji sudjeluju u svim aspektima funkcioniranja grada, a u konačnici i samih stanovnika.

Ključne zadaće
Da bi uspjela inicijativa za uspostavu pametnog održivog grada važno je razumjeti potrebu za takvom vizijom i uskladiti ambicije gradske uprave. Proces neće uspjeti ako se ne osiguraju sljedeći uvjeti:

•  Inicijativa za uspostavu POG-a mora imati snažan politički konsenzus u okviru lokalne samouprave. Konsenzus mora biti materijaliziran preko odabira kompetentnog vodstva projekta, stalne koordinacije između relevantnih sudionika, zajedničkog donošenja odluka, upravljanja promjenama, zajedničkog prevladavanja problema odnosno provođenjem bilo koje druge mjere potrebne kako bi se osigurala realizacija projekta. Odgovornost i mogućnost donošenja brzih odluka je ključ uspjeha.
•  Skup ciljeva mora biti jasan i mora omogućiti kvantifikaciju i vrednovanje dobivenih rezultata koji mogu biti jednostavno predočeni građanima. Stoga je posebno važno razraditi komunikacijsku strategiju projekta.
•  Kontinuirano vrednovanje rezultata (i nakon završetka projekta) je od temeljne važnosti za dokazivanje vrijednosti transformacijskog procesa i ostvarenje koristi za stanovnike. Odabir relevantnih ključnih pokazatelja (KPI) je fundamentalan i uvelike određuje percepciju korisnika o kvaliteti rezultata.
•  Implementacija modela javno-privatne suradnje, posebice građanskih udruga, sveučilišta i lokalnog gospodarstva stvara ekosustav inovativnih aktera koji će jamčiti uspjeh. Planiranje mora olakšati razvoj scenarija i strategija implementacije transformacije, utvrđivanje uzajamne koristi svih sudionika, a ekonomski efekti takve suradnje su značajni, jer nikad nema dovoljno financijskih sredstava dok udruge i NGO mogu odraditi vrlo važan dio komunikacijske strategije.
•  S druge strane, iako je glavna svrha POG-a bolja kvaliteta života građana, ekonomska dimenzija nije nevažna - svakako se očekuje da uvođenje novih tehnologija i procesa mora ostvariti važne ekonomske uštede. Ozbiljna studija izvodljivosti mora potvrditi izvedivost projekta i još važnije, dugoročnu održivost svih komponenti.
•  Građani su ključni sudionici bilo kojeg pametnog održivog grada. Oni su glavni korisnici usluga koje pruža POG, no istodobno mogu  davati vrijedne podatke, ideje i komentare. Prema tomu, grad mora aktivno promicati i omogućiti sudjelovanje građana.

Mr. Sc. Damir Medved  zaposlen je u Ericsson Nikola Tesla d.d gdje vodi razvoj poslovanja u novim poslovnim područjima što uključuje pametne održive gradove, razvoj širokopojasnih mreža u regionalnoj i lokalnoj samoupravi te EU projekte. Aktivno je uključen u inicijativu za osnivanje CEKOM-a za pametne gradove u Rijeci – zajedničkom projektu Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci, Ericssona NT, Hrvatskog Telekoma i većeg broja manjih partnera. Ima više od 25 godina iskustva na kompleksnim tehnološkim projektima posebice u domeni OSS sustava, planiranja optičkih mreža, standardizaciji i razvoju novih proizvoda.

U svakom slučaju razumijevanje grada kao otvorenog ekosustava ponajprije za promicanje otvorenih područja suradnje kao što su akceleratori, tehnološki inkubatori i urbani laboratoriji, omogućit će unapređivanje kolektivne inteligencije i osnažiti kreativnu energiju grada.
Suradnja među svima u gradu kao i suradnja gradova može biti značajno poboljšana kroz primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje donose alate za kolaboraciju i integraciju u realnom vremenu, pri čemu su posebno važna otvorena javno-privatna  partnerstva i prekogranična suradnja. Gradovi nisu zatvoreni sustavi, važnost otvorenih setova podataka koji su stavljeni na raspolaganje širokom broju korisnika, odigrat će važnu ulogu u daljnjem širenju koristi za gradsku ekonomiju, za jačanje produktivnosti kroz poticaje i stvaranje novih radnih mjesta.
Zaključno, ugradnja pametnih tehnologija sama po sebi neće poboljšati rad gradskih službi ili boljitak građana. Nova tehnologija treba biti samo aktivator za duboke promjene načina funkcioniranja grada kroz inteligentno planiranje, upravljanje i na kraju - življenje njegovih stanovnika.