ODRŽANA PRVA POSLOVNA KONFERENCIJA O BESPILOTNIM LETJELICAMA U HRVATSKOJ

Posebno iskustvo

PIŠE: ERVIN ŠILIĆ

Prepuna dvorana poslovnog prostora tvrtke In2 u Zagrebu, domaćina konferencije Dronefest s više od tristo sudionika, potvrđuje veliko zanimanje za tu temu. Došli su zaljubljenici, modelari, studenti, profesori, poslovnim ljudi, trgovci, izumitelji, domaći i strani izlagači, svi okupljeni oko jedne teme - dron i kako ga iskoristiti u poslovanju i znanstvenom radu.
Odaziv bi bio i veći da ulaznice za konferenciju nisu bile podijeljene tjednima prije početka.
Bespilotnu letjelicu može kupiti ili napraviti gotovo svatko, jer cijene su izuzetno pristupačne i mogu se lako nabaviti svugdje. Međutim, mnogi se nemalo iznenade kad shvate da su u prekršaju onog trenutka kad izvade letjelicu iz kutije i puste je da poleti, a da se nisu upoznali i usuglasili s propisima i zakonima koji reguliraju upotrebu bespilotnih letjelica, bez obzira na to služi li im za zabavu ili profesionalni rad. Izuzevši one male letjelice-igračke koje stanu na dlan, sve veće od toga podliježu regulativi.
Od 196 zemalja 56 ih ima zakonsku regulativu upotrebe bespilotnih letjelica, među kojima je i Hrvatska.
Baš stoga je to i bilo prva tema konferencije, na kojoj su predstavnici sve tri glavne organizacije koje reguliraju upotrebu bespilotnih letjelica predavali o načinu reguliranja upotrebe dronova i njihovim naporima da ispunjavanje tih uvjeta učine što jednostavnijim. To je ponajprije Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, zatim Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Državna geodetska uprava. Sva tri regulativna tijela nastoje pratiti brzi razvoj tehnologije i rastuće gospodarske zahtjeve. Svakako je hvalevrijedan očiti napredak u suradnji te tri ustanove kao i u komunikaciji s korisnicima. Promjenama pravilnika koje su na snazi ili se upravo pripremaju nastoji se pojednostavniti korištenje bespilotnih letjelica, što nikako ne znači da će moći letjeti bilo gdje i bilo kako.
Do ekspanzije bespilotnih letjelicama došlo je, jer su mnogi u njima prepoznali velik gospodarski potencijal, bilo da je riječ o filmskoj industriji, poljoprivredi, osiguranju, nadzoru, spašavanju ili znanstvenom istraživanju. Tako je nekoliko tvrtki predstavilo projekte u kojima koriste bespilotne letjelice i razvijaju poslovne sustave s bespilotnim letjelicama.
Ni hrvatska akademska zajednica nije imuna na nagle tehnološke trendove. Iako je promjena nastavnog programa u pravilu spor proces gotovo nema tehničkog fakulteta koji nije pokrenuo neki projekt s bespilotnim letjelicama, što su predstavnici naših glavnih obrazovnih ustanova i predstavili publici.
U paralelnom programu bile su organizirane brojne radionice tako da ste se mogli igrati s Lego-elementima za sastavljanje robota, izrađivati bespilotnu letjelicu, učiti letjeli ili proći detaljne upute što i kako raditi da se dobije dobar videokadar iz zraka. U dvorištu je bila postavljena i arena u kojoj su se iza zaštitne mreže isprobavali dronovi.
U društvu zaljubljenika-pilota bespilotna se letjelica naziva dron, quad, fantom, hexa, octa i sličnim imenima koja obično definira model, dok je među predstavnicima pravne regulative uvriježen isključivo izraz bespilotna letjelica. Zanimljivo je bilo čuti da te sprave, predstavnici Fakulteta prometnih znanosti, nazivaju besposadne letjelice, a na Fakultetu organizacije i informatike istu napravu nazivaju autonomnom lebdjelicom.
Kako god ih zvali dronovi su tu i tome se treba prilagoditi. Sve su sposobniji, jednostavniji za upotrebu i svaki novi model je prihvatljivije cijene. To je tehnologija koja će biti sve prisutnija, jer je proširila vidike gospodarstvu, znanosti i pojedincima za zabavu. No, koliko su privlačni nisu toliko bezopasni pa se korištenju mora pristupiti trezveno prateći propise koji to reguliraju.

Autor osvrta Ervin Šilić dobro poznaje tu tehnologiju koju njegova tvrtka Novena d.o.o. koristi za multimedijalnu proizvodnju još od 2010.

Sretan vam i ugodan let!
Kad i sami poletite shvatit ćete što sam želio reći, jer usprkos svoj profesionalnoj upotrebi dronova, upravljanje bespilotnom letjelicom je posebno iskustvo.

30 % godišnji rast segmenta bespilotnih letjelica do 2020.

Prema predviđanjima kompanije Teamnet,  UAV proizvodi (Unmanned aerial vehicle - bespilotne letjelice) i integrirani sustavi su tehnologije koje će ove godine privući jednu od najvećih investicija. Teamnet je jedan od najvažnijih regionalnih sistemskih integratora, aktivno uključen u istraživanja i razvoj tehnologija bespilotnih letjelica te prva tvrtka koja projektira i integrira bespilotne sustave poznate kao dronovi - za poslovni segment. Teamnet procjenjuje kako će bespilotne letjelice do 2020. godine bilježiti prosječni godišnji rast više od 30 posto, a ta procjena uključuje domaće i međunarodno tržište.
Tehnologije bespilotnih letjelica usmjerenih na poslovno okruženje predstavljaju tržišni segment s dugoročno najvećim potencijalom rasta u pogledu vrijednosti i ekonomskog učinka uspoređujući ih s bespilotnim letjelicama koje su namijenjene potrošačima ili za vojnu oblast. Globalno, očekuje se kako će broj bespilotnih letjelica koje koriste velike i vrlo velike tvrtke u 2021. godini premašiti 800.000 što je gotovo osam puta više od ovogodišnje razine, navodi se u studiji Business Insider (BI) inteligencije i citira Teamnet. Prema istom izvješću UAV industrija će premašiti 10 milijardi eura u idućih pet godina.
Bespilotne se letjelice najviše upotrebljavaju pri sljedećim djelatnostima: za fotografiranje iz zraka (42,9 posto), za upravljanje nekretninama (20,7 posto) i komunalne usluge (10,9 posto), u građevinarstvu (8,6 posto) i poljoprivredi (8 posto).
Integrirani UAV sustavi za poslovno okruženje namijenjeni su za profesionalnu uporabu, videoemitiranje ili prikupljanje fotografija visoke rezolucije. Imaju sposobnost integrirati senzore visokih performansi i osigurati autonomiju i stabilnost tijekom vremena. Općenito, postoje četiri kategorije bespilotnih letjelica: igračke (uglavnom namijenjene za letenje, male su i mogu preuzeti nosivost do 250 grama što može uključivati i kameru), potrošačke (namijenjene za vanjsku upotrebu, uglavnom su upravljane pomoću daljinskog upravljača i spremne su letjeti, ali bez mogućnosti automatskog leta i kontrole misije) te poslovne bespilotne letjelice za tvrtke. Takvi dronovi su općenito sposobni preuzeti veću nosivost, imaju duži vijek trajanja baterije i omogućuju istinsku autonomiju i stabilnost.
Četvrta kategorija su vojne bespilotne letjelice koje nemaju pilota, ali su najčešće pod kontrolom osobe koja njime upravlja u realnome vremenu. Obično su opremljene senzorima i posebnim komunikacijskim sredstvima. (Informacija Teamnet)