45. godina Sveučilišnog računskog centra

Srce snažna otkucaja

Srce je javna ustanova i u svemu što radimo polazimo od javnog interesa, odnosno, svi naši ciljevi i aktivnosti jesu i trebaju biti u službi toga javnog interesa i naših korisnika


Naš sugovornik dr.sc Zoran Bekić, ravnatelj Srca

Neposredni povod za ovaj intervju s gospodinom Zoranom Bekićem, ravnateljem Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, bila je 45. godišnjica službenog postojanja ove ustanove, koja je odigrala nemjerljivu znanstvenu, obrazovnu i gospodarsku ulogu u razvoju informatike kako prethodne državne zajednice tako i u samostalnoj Hrvatskoj. Prošlost je jasna i uspješna. To je prošlost mnogih početaka, mnogih dobro poznatih prvijenaca u bivšoj državi i sada u Hrvatskoj. Stoga su naša pitanja okrenuta budućnosti – kako Srce gleda i kako se priprema na izazove kojima nas izlažu vrtoglav, agresivni razvoj tehnologije i posljedične društvene promjene.

Srce jučer i danas

Napredna e-infrastruktura koju Srce gradi za potrebe akademske zajednice ima značajan potencijal za eksperimentalne primjene u gospodarstvu

OPENinfoTrend: Razgovarajući o sadašnjosti -  je li Srce uspjelo održati svoju sklonost i žar u otkrivanju i poticanju novih primjena računalske tehnologije?
Zoran Bekić:
Srce je dio akademske i istraživačke zajednice, koja po svojoj prirodi predvodi društvo u napretku i otkrivanju novoga. Rekao bih da stoga uopće nemamo izbora što se tiče kontinuiranog dovođenja najnovijih tehnologija u akademsku zajednicu i društvo te stalnog poticanja i omogućavanja napretka u adekvatnoj primjeni tih tehnologija.
Ono što se sigurno promijenilo u odnosu na godine kada je Srce nastalo to je brzina napretka i sveprisutnost informacijske i komunikacijske tehnologije pa je utoliko stvarni izazov u pravodobnom prepoznavanju ključnih novosti i trendova te njihovo povezivanje s potrebama hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora, ali i mogućnostima hrvatskog društva da te potrebe zadovolji.
Dakle, danas je izazov prepoznati ono što je suštinski i strateški važno u mogućnostima koje tehnologija donosi te naći načina da takve tehnologije budu dostupne i u Hrvatskoj te da se pokrenu procesi primjene te tehnologije kako se to događa u razvijenim dijelovima svijeta. Jasno, pritom vesele situacije u kojima naše inicijative rezultiraju time da se Hrvatska barem povremeno pojavljuje i kao lider u prihvaćanju i primjeni novih tehnologija. Podsjetit ću recimo na razdoblje početaka interneta u Hrvatskoj kada je naša akademska i istraživačka mreža, za čiju je izgradnju tada bilo zaduženo Srce, bila tehnološki lider u Europi, ili recimo na portal Hrčak koji je svakako hrvatska međunarodno prepoznata uspješnica u području otvorenog pristupa rezultatima istraživačkog rada.

Koliko se Srce odmaklo od svoje osnivačke misije - sveučilišnog računskog centra, a koliko kao dio otvorene obrazovne i istraživačke infrastrukture  širi svoju djelatnost prema društvenim i gospodarskim potrebama?
Svakako treba naglasiti da je od samih početaka, dakle od 1971. godine kada je Srce osnovano unutar Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog u Hrvatskoj, bilo jasno da misija Srca prelazi granice Sveučilišta. Srce nije izgrađeno samo zbog potreba Sveučilišta već i društva u cjelini. Rad Srca će posredno i neposredno utjecati na brži razvoj kompjuterizacije u našoj zemlji i time ubrzati i opći razvoj društva - pisalo je u članku objavljenom 1974. godine vezano uz puštanje u rad sustava UNIVAC 1110, tada najsnažnijeg računala u našem dijelu Europe.
Mnogi projekti koje je Srce ostvarilo kroz svoju povijest prešli su granice obrazovne i istraživačke zajednice. Iako se danas fokusiramo prije svega na narasle potrebe te zajednice, neke sadašnje usluge Srca i danas su važne za cijelo društvo. Spomenimo CIX - Croatian Internet Exchange - nacionalno središte za razmjenu internetskog prometa ili obrazovne programe i sadržaje Srca koji su dostupni svima, a sami materijali i sadržaji su dostupni svima u otvorenom pristupu. Napredna e-infrastruktura koju Srce gradi za potrebe akademske zajednice ima značajan potencijal za eksperimentalne primjene u gospodarstvu.
Jedan od najnovijih projekata Srca u direktnoj je funkciji povezivanja akademske zajednice i gospodarstva. Naime, Informacijski sustav Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji razvija Srce u suradnji s nadležnim ministarstvima ima za zadaću povezivanje obrazovnog sustava i tržišta rada, što je ovaj čas jedan od važnih hrvatskih prioriteta.

Kako nova interesna područja reagiraju na ponudu Srca koja im može pružiti velike prednosti u njihovom djelovanju?
Rekao bih da svakako postoji prostor u unapređenju suradnje i iskorištavanju potencijala Srca u gospodarstvu. Pritom ne mislim na to da bi gospodarstvo trebalo koristiti i tako skromne operativne kapacitete infrastrukture koju gradi Srce, ali svakako postoji prostor da se u većoj mjeri koriste iskustva Srca u izgradnji nacionalne infrastrukture, odnosno pojedinih njezinih komponenti. Ako ništa drugo da se izbjegnu krivi koraci koje je možda Srce napravilo ili uspjelo izbjeći implementirajući složene ICT sustave. U segmentu naprednog računanja, koji je u Srcu tradicionalno prisutan, danas kroz računalni klaster Isabella i Hrvatsku nacionalnu grid infrastrukturu CRO NGI, stalno pokušavamo uspostaviti suradnju s naprednim hrvatskim tvrtkama koje bi trebale imati potrebu za takvim resursima i sustavima. Želja nam je da isprobaju mogućnosti takvih sustava i provjere kako ih mogu iskoristiti. Nažalost, primjera takve suradnje je malo - možda mi nismo uspješni u promoviranju mogućnosti za takvu suradnju, a možda naše tvrtke još nisu spremne ili im ne treba tehnologija naprednog računanja.

S obzirom na status unutar akademske zajednice, je li interes Srca prvenstveno osiguranje financijske potpore za daljnju djelatnost ili ponudu usluga smatra svojom društvenom obvezom?
Srce je javna ustanova i u svemu što radimo polazimo od javnog interesa, odnosno svi naši ciljevi i aktivnosti jesu i trebaju biti u službi toga javnog interesa i naših korisnika. Smatramo, a tako planiramo i provodimo svoje aktivnosti da je temeljna funkcija Srca osigurati i pomoći da se nove pa i najnovije tehnologije učinkovito i jednostavno koriste u obrazovanju i znanosti. Trudimo se uključiti u upravljanje i odlučivanje sve sudionike, a posebno naše korisnike, tako da sve temeljne sastavnice e-infrastrukture koje su u nadležnosti Srca imaju upravljačka tijela u kojima su naglašeno zastupljene sve kategorije naših korisnika.
Potrebe zajednice su tolike da nema puno prostora za neke dodatne djelatnosti bez da se time ne uskrate neke usluge našoj primarnoj zajednici. Sve to jasno uzrokuje činjenicu da je financiranje Srca, posebno u ova teška vremena veliki izazov. Osim što raste nesrazmjer između rastućih potreba korisnika i ograničenih sredstava, veliki je izazov i to što se kod nas puno lakše osiguravaju sredstva za razvojne projekte negoli za sustavnu održivost postojećih sustava  što uključuje i sredstva za stručne timove koji se za njih kontinuirano brinu. Pitanjima održivog financiranja istraživačke i e-infrastrukture posvetili smo i dio rasprava na predstojećim Danima e-infrastrukture koje organiziramo od 23. do 25. svibnja ove godine.

Srce sutra

Što možemo očekivati od Srca u 2020., 2025., 2030.? Kako će reagirati na predvidive promjene u neposrednoj budućnosti?
Raditi u području primjene najnovijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija znači stalno planirati, ali i stalno revidirati planove, posebno one dugoročne. To je posebno izazovno kad treba zadovoljavati potrebe akademske zajednice, koja je vrlo zahtjevna i inovativna kada je riječ o uporabi novih tehnologija. Izdvojio bih ipak tri projekta u pripremi ili u tijeku koja u Srcu, ali i prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije te Strategiji pametne specijalizacije Hrvatske smatramo strateškima.
Prije svega to je Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak ili HR-ZOO. Zamišljen je kao otvorena zajednička e-infrastruktura za sve ustanove i projekte iz sustava MZOS, koja će im omogućiti uporabu virtualnih računalnih i spremišnih resursa po načelu računalstva u oblaku, osigurati resurse grida i računalne resurse visokih performansi (HPC) za napredno računanje, velike spremišne kapacitete, obnovu jezgre CARNetove mreže, mrežu podatkovnih centara u koju će osim nacionalnih resursa sveučilišta moći instalirati i lokalne ICT resurse te povezivanje s europskim e-infrastrukturama. Ukratko, HR-ZOO dugoročno treba osigurati da se nijedna ustanova ili projekt u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne treba baviti pitanjima dostupnosti potrebnih računalnih i spremišnih resursa te sigurnošću podataka koje posjeduju i obrađuju.
Sustav Dabar (digitalni akademski arhivi i repozitoriji) svakako je druga važna komponenta buduće otvorene istraživačke infrastrukture, jer već sada omogućuje svakoj instituciji ili istraživačkoj skupini iz sustava znanosti i visokog obrazovanja uspostavu institucijskih i tematskih repozitorija, to jest sustavno, pouzdano i stabilno prikupljanje, pristup i dugoročno čuvanje digitalnih podataka. Dabar će se stalno razvijati, kako u smislu proširenja funkcionalnosti, tako i u smislu omogućavanja pohrane novih vrsta digitalnih objekata. Dio koncepcije i misije Dabra je promocija načela i ideje stalne brige za podatke i informacije, koji danas predstavljaju najveću vrijednost, čemu posvećujemo nedovoljnu pažnju, ali i omogućavanje otvorenog pristupa istraživačkim podacima i obrazovnim sadržajima za što se Srce posebno zalaže.
Kao i u slučaju HR-ZOO-a, Srce razvija sustav Dabar u suradnji s partnerskim institucijama iz akademske zajednice. Važno je naglasiti da u oba slučaja Srce vodi brigu i o tome da te temeljne sastavne nacionalne e-infrastrukture budu dobro povezane i interoperabilne s odgovarajućim europskim i globalnim infrastrukturama, čime se osigurava prepoznatljivost i povezanost hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora s europskim i svjetskim.
Naša treća strateška aktivnost u nadolazećim godinama vezana je uz obrazovanje. Obrazovni programi za IT specijaliste kao što su Linux akademija ili edu4IT te posebni obrazovni programi za sveučilišne nastavnike kako bi ih se osposobilo za učinkovitu uporabu novih tehnologija u obrazovnom procesu, što je okosnica budućih obrazovnih programa Srca. Ti programi se temelje na ekspertizi zaposlenika Srca i naših suradnika iz akademske zajednice, a popunjuju praznine na tržištu obrazovnih sadržaja u Hrvatskoj.

Otkucaji:
1971 Osnivanje Srca
1974 Hrvatska na računalnoj karti Europe
1981 SIZIF- Sustav znanstvenih informacija Hrvatske
1984 Olimpijske igre u Sarajevu
1992 Hrvatska@Internet
1993 hr
2002 Računalni klaster Isabella
2006 AAI@EduHr
2007 Centar za e-učenje
2015 Dabar – Digitalni akademski arhiv i repozitorij
2016 45
2020 Otvorene obrazovne i istraživačke infrastrukture

Otvaraju se fantastični izazovi. Stvaraju ih znanstvenici i oni bi ih morali držati pod nadzorom. Otvoreno društvo, mobilno društvo, komunikacija uvijek i svugdje – najavljuju društvene promjene neslućenih razmjera. Smijemo li tvrditi da je dužnost i obveza svake znanstvene ustanove razmatrati, upozoravati i biti suodgovoran za posljedice koje razvoj znanosti i tehnologije donosi u međuljudskim odnosima? Dakle, riječ je o obvezi promicanja društveno odgovornog razvoja.
Svakako. Rezultati znanstvenih istraživanja kao i nove tehnologije mogu se iskoristiti za brži i bolji napredak, ali uvijek postoji mogućnost zloupotrebe ili krive upotrebe. Izuzetno je važno da se tehnologija koristi na ispravan i adekvatan način. Uzmimo samo mogućnosti primjene novih tehnologija u obrazovanju. Ako se koriste na odgovarajući način nove tehnologije mogu značajno unaprijediti sam proces, ali i ishode obrazovanja otvarajući nove komunikacijske kanale između sudionika procesa obrazovanja, omogućavajući nove metode i modele učenja ili pristup različitim izvorima koji bi bez tehnologije sigurno ostali nedostupni i nastavnicima i studentima/učenicima. Neadekvatna primjena tehnologije može pak dovesti do suprotnih učinaka - nepostizanja željenih ishoda učenja, povećanja razine plagijarizma ili drugog neetičkog ponašanja, nezainteresiranosti polaznika ili čak povećane razine odustajanja od započetog obrazovanja.
U uvjetima visoke, a povremeno čak i agresivne sveprisutnosti tehnologije u našem okruženju definitivno raste odgovornost svih koji omogućuju upotrebu tehnologije, ali i onih koji je upotrebljavaju. Rekao bih da u tom smislu još jednom valja ukazati na važnost cjelovitog  i izbalansiranog odgoja i obrazovanja pojedinaca - od onoga u obitelji do onoga u institucijama formalnog obrazovanja, koje trebaju polaznicima osigurati potrebna stručna znanja, ali i sve elemente moderne pismenosti, uključujući i svijest o općim društvenim, humanističkim i etičkim vrijednostima.

Kojim razinama Srce može pružiti svoju znanstvenu i tehničku potporu – akademskoj, obrazovnoj, gospodarskoj,  političkoj?
Kao što sam već rekao primarna zajednica kojoj Srce služi je ipak ona obrazovna i istraživačka. Za potrebe akademske zajednice gradimo niz usluga - više od 60 - od onih vezanih uz pristup internetu (npr. koordinacija izgradnje eduroam mreže ili mreža u studentskim domovima - StuDOM), vezanih uz osiguravanje računalnih i spremišnih resursa po cloud-paradigmi (virtualni poslužitelji, virtualne učionice i laboratoriji) ili za potrebe naprednog računanja koje sam već ranije spomenuo. Jedan od naših sustava s najvećim brojem korisnika je nacionalna autentikacijska i autorizacijska infrastruktura AAI@EduHr koju za pristup više od 500 usluga koristi više od 830.000 studenata, učenika, profesora i znanstvenika.
Važan segment usluga Srca za akademsku zajednicu čine informacijski sustavi, pa tako više od 130.000 hrvatskih studenata mnoge svoje poslove sa svojim visokim učilištem obavljaju putem Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU), često uz uporabu svojih studentskih iskaznica (X-ica) te koristeći svoja prava kojima se upravlja kroz Informacijski sustav studentskih prava (ISSP) i Informacijski sustav akademskih kartica (ISAK).
Značajan dio aktivnosti Srca vezan je uz obrazovanje za primjenu ICT-ja, ali i za primjenu ICT-ja u modernom obrazovnom procesu. Tečajeve u Srcu svake godine pohađaju stotine studenata, a posebnu grupu obrazovnih programa čine oni za IT specijaliste ili one koji žele njima postati - od naše Linux akademije do novog programa edu4IT namijenjenog prije svega zaposlenicima IT službi na hrvatskim visokim učilištima i institutima. Srce ima Centar za e-učenje gdje gradi i održava moderne platforme za e-učenje (među njima je svakako najpoznatiji sustav Merlin koji se temelji na sustavu otvorenog koda Moodle) koje svake akademske godine koriste deseci tisuća studenata i njihovih nastavnika.
Mogli bismo još dugo nabrajati što sve Srce radi, ali završimo s danas posebno važnim podatkovnim  segmentom djelatnosti Srca. Srce je dom već spomenutog i svima dobro poznatog Hrčka - portala više od 400 hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. Ara je agregator hrvatskih digitalnih repozitorija i omogućava pretraživanje svih sadržaja u Hrvatskoj dostupnih u otvorenom pristupu, a najnoviji pridošlica je Dabar - sustav digitalnih akademskih repozitorija i arhiva, koji je u proteklih pola godine od puštanja u produkcijski rad već započelo koristiti više od 95 ustanova za čuvanje svoje digitalne imovine.
Gospodarstvu su izravno dostupne neke od usluga kao što su CIX ili naši obrazovni programi, a otvoreni smo za projekte ili samo za konzultacije vezane uz iskustva i ekspertizu Srca.
Kada govorimo o upravljačkoj razini čini mi se da u Srcu postoje mnogi podaci koji bi se mogli bolje i učinkovitije iskoristiti pri donošenju različitih odluka kako na državnoj tako i institucijskoj razini. Smatram također da su za razvoj društva posebno važne aktivnosti Srca vezane uz otvoreni pristup i otvorene obrazovne sadržaje. Naše zalaganje za javnu objavu i ponovnu uporabu svih podataka i sadržaja, a posebno onih nastalih financiranjem iz javnih sredstava proizlaze iz našeg uvjerenja da takva otvorena znanost i otvoreno obrazovanje značajno doprinose boljem i bržem razvoju društva, ali i kvaliteti, relevantnosti i međunarodnoj prepoznatljivosti naše znanosti i obrazovanja.