Preporuke i primjeri dobre prakse e-učenja u hrvatskom visokom školstvu

e-Izazov visokoškolskim ustanovama

Stanje primjene e-učenja u europskom visokom školstvu detaljno je opisano u studiji E-učenje u prostoru europskog visokog obrazovanja (E-learning in European Higher Education Institutions) koju je izradila Europska sveučilišna udruga (European University Association – EUA), a provedena je na uzorku od 249 visokih učilišta iz 36 europskih država među kojima i dva hrvatska.

PIŠE: FRANE UREM

247 + Hrvatska

Europska sveučilišna udruga utvrdila je da relativno mali broj europskih zemalja ima usvojene strategije za e-učenje u visokom školstvu.

Ukupno je anketirano je 228 sveučilišta te 21 veleučilište i visoka škola (University of Applied Sciences). U anketi su sudjelovala i dva hrvatska sveučilišta - zagrebačko i riječko, a rezultati studije objavljeni su u prosincu 2014. Posebno je razmatrano stanje nacionalnih politika za e-učenje i utvrđeno je kako relativno malo europskih zemalja ima usvojene strategije za e-učenje u visokom školstvu (samo 16 % od ispitanih) iako su preporuke Europske komisije za izradu takvih strategija dane još 2010. godine. Međutim, ohrabruje podatak prema kojem je 40 % ispitanih država takve strategije imalo u postupku izrade pa se očekuje njihova puna primjena do 2020. godine.

Pojam e-učenja općenito predstavlja bilo kakav oblik učenja ili podučavanja pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije. Većina izjednačuje e-učenje s takozvanim mješovitim učenjem (blended learning) koje podrazumijeva obrazovne programe gdje se nastava izvodi uobičajenim postupcima u kombinaciji s učenjem na daljinu (online learning), a nastavni se sadržaji isporučuju internetom - udaljena predavanja, digitalizirani nastavni materijali dostupni na web-stranicama i tako dalje. Međutim, danas e-učenje obuhvaća sve više takozvanih MOOC (Massive Open Online Course) edukacijskih programa koji su najčešće besplatni i dostupni brojnim polaznicima, jer se izvode učenjem na daljinu. Takvi obrazovni programi postaju novi izazov visokoškolskim ustanovama u izradi nastavnih sadržaja, ali i priznavanju povezanih ishoda učenja.

Nedostatak nacionalnih politika nije sprečavao visoka učilišta u donošenju samostalnih politika za e-učenje pa ih 49 % ispitanih ustanova već primjenjuje,  a 26 % je u postupku donošenja. Aktivan pristup europskih visokih učilišta daje dobre rezultate u ponudi e-učenja, jer čak 82 %  ispitanih ustanova nudi studentima različite sadržaje, pri čemu prevladava model mješovitog učenja. Posebno je značajan pokazatelj prema kojemu 40 % ispitanih ustanova primjenjuje nekakav oblik e-učenja u suradnji s drugim visokoškolskim ustanovama.  Nažalost, čak 55 % ispitanih učilišta procjenjuje kako manje od 50 % njihovih studenata ima pristup e-učenju.  U pravilu lošije rezultate postižu visoka učilišta iz zemalja u kojima ne postoje nacionalne strategije e-učenja. Najviše uključenih studenata u e-učenje (više od 80 %) imaju Njemačka, Švicarska i Velika Britanija koje su među prvima usvojile i primijenile nacionalne strategije e-učenja pa se može reći kako su nacionalne strategije vrlo bitne u dostupnosti i primjeni e-učenja.
Ova studija dobro prepoznaje ciljne skupine studenata kojima su namijenjeni obrazovni programi  za učenje na daljinu: studenti koji ne mogu prisustvovati nastavi iz opravdanih razloga, studenti na poslijediplomskim studijskim programima, studenti na razmjeni unutar programa mobilnosti, oni koji studiraju uz rad, ali i bivši studenti te nezaposleni koji žele usavršavati svoje vještine kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.

e-Hrvatska

Danas e-učenje sve više postaje prostor tzv. MOOC edukacijskih programa koji su najčešće besplatni i dostupni brojnim polaznicima, jer se izvode isključivo učenjem na daljinu.

Smjernice uvođenja e-učenja u hrvatskom visokom školstvu
Hrvatska je mogućnost održavanja studijskih programa učenjem na daljinu prvi put regulirala člankom 7. i člankom 79. stavkom 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Evaluacija takvih studijskih programa prepuštena je Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje koje je na svojoj 95. sjednici 13. veljače 2013. donijelo Kriterije za vrednovanje online studija. Iste godine hrvatska vlada pokreće izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja u radnoj verziji u točki 1.10 definira mjere, nadležnosti i rokove provedbe za razvoj digitalnih obrazovnih sadržaja, alata i metoda korištenja ICT tehnologija u učenju i poučavanju.  U posebnom poglavlju je dodatno definirana provedba cjelovite informatizacije odgojnoobrazovnih procesa s potrebnom komunikacijskom infrastrukturom. Hrvatski je sabor u listopadu 2014. godine usvojio konačnu verziju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Slika 1 - Osnovno sučelje Merlin sustava za e-učenje

Primjeri programskih rješenja za e-učenje u našem visokom školstvu
Većina naših visokoškolskih ustanova primjenjuje mješoviti model učenja u kojemu se kombinira standardna nastava i učenje na daljinu. U osnivanju MOOC tečajeva zasad predvodi CARNET kroz takozvani ISE (Inspiring Science Education) MOOC program. Namijenjen je osposobljavanju nastavnika koji žele realizirati takve programe u svojim ustanovama prvenstveno iz  STEM (Science, Technology, Engineering, and Mathematics) područja.
Veliki doprinos tom obliku učenja daje Centar za e-učenje koji je formiran unutar Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu. Iako Srce svojom djelatnošću osigurava snažnu ICT infrastrukturu prvenstveno za potrebe zagrebačkog sveučilišta, tijekom godina su unutar centra razvijeni i određeni sustavi za potrebe cjelokupne hrvatske akademske i istraživačke zajednice. Jedna od takvih je platforma za e-učenje poznatija pod nazivom Merlin koja se zasniva na sustavu otvorenog koda Moodle.  

Najviše uključenih studenata u e-učenje (više od 80 %) imaju Njemačka, Švicarska i Velika Britanija koje su među prvima usvojile i primijenile nacionalne strategije e-učenja.

Različite verzije Moodle sustava koriste se na više od 65.000 web-adresa u 224 zemlje, a broj korisnika prelazi 80 milijuna, od čega je više od milijun nastavnika. Moodle se sastoji od osnovnog sustava za e-učenje, sustava za webinare (Webinar – web based seminar) i tzv.  e-portfolio sustava. Merlin u Hrvatskoj trenutno koristi više od 46.000 polaznika, a na sustavu je aktivno više od 2200 e-kolegija. Osnovni Merlin za e-učenje sadrži alate koji omogućuju da nastavnik sve nastavne tekstovne, slikovne i audiovizualne materijale postavlja u sustav tako da su uvijek raspoloživi studentima.
Sučelje osnovnog Merlin sustava za e-učenje prikazano je na slici 1. Dodatno su omogućeni moduli za komunikaciju među studentima i nastavnicima kao i alati za provjeru znanja i ocjenjivanje studenata. Merlin za webinare omogućuje održavanje seminara, prezentacija, predavanja ili radionica koje se prenose internetom u stvarnom vremenu, a uključuje video, audio i tekstovnu komunikaciju između sudionika. Merlin e-portfolio je utemeljen na sustavu otvorenoga koda Mahara. Predstavlja sustav socijalnoga umrežavanja za pripadnike akademske zajednice (studenti, nastavnici i visokoškolske ustanove) na kojemu se mogu izrađivati osobne stranice, prikupljati radovi, projekti, dokumenti, slike i prikazi takvih aktivnosti na razini cijele visokoškolske ustanove.

Obrazovni programi za učenje na daljinu namijenjeni su studentima koji ne mogu prisustvovati nastavi iz opravdanih razloga, studentima na poslijediplomskim studijskim programima, studentima na razmjeni unutar programa mobilnosti, onima koji studiraju uz rad, ali i bivšim studentima te nezaposlenima koji žele usavršavati svoje vještine kako bi bili konkurentniji na tržištu rada.

Iskustva u primjeni - Veleučilište u Šibeniku
Osim rješenja zasnovanih na Moodle sustavu u Hrvatskoj je popularan i sustav za e-učenje Claroline  - razvijen 2001. godine na belgijskom Katoličkom sveučilištu u Louvainu - koji se primjenjuje i na Veleučilištu u Šibeniku. Glavna prednost ovog sustava u usporedbi sa sličnim rješenjima je jednostavno i intuitivno sučelje koje nastavniku omogućuje postavljanje nastavnih i ispitnih materijala.
Na Veleučilištu u Šibeniku Claroline se koristi u svim kolegijima za objavu rezultata kolokvija i ispita, informacije u vezi održavanja nastave, objave nastavnih materijala i veleučilišnih publikacija, objavu ispitnih materijala za provjeru znanja, ali i za internu objavu svih dokumenata i aktivnosti u sklopu uvedenog sustava kvalitete u visokom obrazovanju ISO 9001:2008. Claroline je preveden na 35 jezika i trenutno se koristi u više od sto zemalja diljem svijeta. Osnovno sučelje Claroline sustava primijenjenog na Veleučilištu u Šibeniku je prikazano na slici 2.
Posebno je zanimljivo iskustvo Veleučilišta s uvođenjem programa mješovitog učenja na kolegijima Uvod u baze podataka, Baze podataka i Objektno orijentirano programiranje na postojećem preddiplomskom stručnom studijskom programu Menadžment, smjer Informatički menadžment.


Slika 2 - Nastavničko sučelje za rad na Claroline sustavu Veleučilišta u Šibeniku

U izvođenju e-učenja za te kolegije kao partner je odabrana tvrtka Oracle s certificiranim programima neformalnog učenja koji su poznatiji pod nazivom Oracle akademija. Posebna prednost tog programa je njegovo prethodno priznavanje unutar drugih nacionalnih kvalifikacijskih okvira kao što je npr.  Scottish Credit and Qualifications Framework (SCQF) ili međunarodnih stručnih udruga poput  International Society for Technology in Education (ISTE) i Computer Science Teachers Association (CSTA).
S obzirom na to da su rezultati učenja na postojećim kolegijima vrlo slični rezultatima na Oracle obrazovnim programima: Uvod u baze podataka, Programiranje u Java programskom jeziku i Baze podataka i programiranje u SQL jeziku, primijenjen je interni Pravilnik o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja na Veleučilištu u Šibeniku koji je usklađen sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO). Nakon toga uspjeh postignut na Oracle obrazovnim programima izjednačen je s postojećim kolegijima prema Tablici 1.


Slika 3 - Oracle iLearning sustav za e-učenje

Osnovu sustava za e-učenje na Oracle akademiji čini sustav Oracle iLearning prikazan na slici 3. Studentu su dostupni svi nastavni materijali iz zadanog obrazovnog programa, a na kraju svake nastavne cjeline treba na iLearning sustavu riješiti zadatke koji služe kao priprema za polaganje ispita. Ispit se sastoji od prve polovice (midterm exam) i završnog ispita, a polaže se također na iLearning sustavu.
Ovisno o ostvarenom uspjehu studenti mogu steći Oracle potvrdu za svaki ponuđeni program obrazovanja - potvrdu o uspješnom sudjelovanju (Course Completion Certificate) ili o uspješnom polaganju (Final Exam Certificate).
Informacije o postignutom uspjehu studenta bilježe se u dopunskoj ispravi o studiju (diploma supplement). Iako su svi nastavni sadržaji u sklopu iLearning sustava dostupni kao MOOC tečajevi, tvrtka Oracle naglašava iznimnu važnost nastavnika u procesu e-učenja i preporučuje mješoviti model učenja za koji nastavnik mora imati odgovarajuće pedagoške vještine te na jednostavan i kratak način objasniti studentima gradivo iz određene nastavne cjeline.


Hrvatski je sabor u listopadu 2014. godine usvojio konačnu verziju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

Sudjelovanje studenata s invaliditetom
U prilagodbi e-učenja za osobe s invaliditetom mogu se primijeniti norme kao što su: W3C WCAG 1.0 , W3C WCAG 2.0, W3C ATAG 2.0, US Section 508, Stanca Act, ISO FDIS 24751.
Te norme se odnose na pristupačnost sadržaja na mrežnim stranicama, na pristupačnost alata za kreiranje sadržaja, individualizaciju sučelja, formata dokumenata i informacija, interoperabilnost metapodataka kao i na direktne zahtjeve američkih i talijanskih zakona koji reguliraju pitanja pristupa mrežnim stranicama.
Kao dobro programsko rješenje za e-učenje koje zadovoljava sve prethodno navedene norme može se navesti ATutor koji je je zasnovan na GPL (General Public License) besplatnoj licenciji. Osobe s invaliditetom mogu uspješno kreirati vlastite obrazovne sadržaje u ATutor sustavu što ih čini aktivnim sudionicima u razvoju sustava za udaljeno učenje. Prema iskustvima Veleučilišta u Šibeniku, ATutor sustav je posebno dobro prilagođen slabovidnim osobama pa se planira njegova primjena u nastavi od akademske godine 2016/2017.

Autor dr. sc. Frane Urem je prodekan za poslovanje Veleučilišta u Šibeniku na kojem radi i kao viši predavač na kolegijima iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Karijeru je započeo kao razvojni inženjer u tvrtki Compco Systems d.o.o. pri čemu je razvio i implementirao brojna poslovna rješenja. Autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova te nastavnih materijala. Njegovi stručni interesi uključuju uvođenje ERP sustava, razvoj programske podrške i vođenje različitih projekata u području mrežnih tehnologija. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim konferencijama i stručnim skupovima. Ima niz industrijskih certifikata. Član je IEEE i OMG organizacija od 2006. godine.

Višestruko unapređenje studijskih programa
Hrvatsko visoko školstvo ostvaruje dobre rezultate u primjeni ICT tehnologija pri učenju na daljinu. Pritom hrvatska visoka učilišta imaju veliku infrastrukturnu pomoć referentnih centara za informacijsku potporu kao što su CARNET i Srce. Usvajanjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije takva će potpora ubuduće sigurno jačati. U aktivnostima e-učenja treba prepoznati osobe s invaliditetom i promicati uvođenje sustava za udaljeno učenje koji im olakšavaju pristup digitalnim sadržajima, ali im omogućuju i stvaranje obrazovnih sadržaja.
Izvođenje MOOC programa bit će ubuduće poseban izazov, jer to omogućuje pristup i onim studentima koji ne mogu pohađati klasičnu nastavu. Iskustvo Veleučilišta u Šibeniku s Oracle akademijom upućuje na nekoliko bitnih koraka u priznavanju e-učenja: jednostavni provedbeni okvir, stručno osposobljavanje nastavnika na području ishoda učenja te odabir certificiranih programa čiji su nositelji priznati partneri iz gospodarstva. U takvom slučaju uz dobru organizaciju i motiviranost nastavnika rezultati provedbe su višestruki: unapređenje postojećih studijskih programa, rast nastavničkih i studentskih kompetencija kao i stjecanje kompetencija traženih na tržištu rada.