ICT kao alat za podršku odlučivanju u jedinicama lokalne samouprave

ICT za najbolju odluku

Donošenje odluka u javnom sektoru redovito ima dugoročne, a često i skupe posljedice. Stoga je očito da proces odlučivanja treba poboljšati kako bi porezni obveznici bili zadovoljni učincima donesenih odluka, a da se istodobno osigura i njihova održivost. Metode podrške odlučivanju pomoću ICT alata prisutne su već nekoliko desetljeća, no primjeri njihova korištenja u javnom sektoru su iznimno rijetki.

PIŠU: IRENA KEDMENEC i NIKOLA KADOIĆ

Jedan od rijetkih primjera donošenja odluka uz podršku ICT-ja u jedinicama hrvatske lokalne samouprave jest projekt Ivanščica za bolje sutra čiji je glavni cilj bio izgraditi dijalog gradova Zlatara i Ivanca kako bi se definirale aktivnosti strateškog razvoja planine Ivanščice. Projekt je pokrenula Zlatarska udruga mladih i proveden je tijekom 2013. godine, a financiran je sredstvima Europske unije iz programa Mladi na djelu.


Prikaz izračunatih prioriteta oblika suradnje u Expert Choice Trialu

ICT podloga za dogovor

Definiranje oblika suradnje dva grada postignuto je pomoću metode analitičkog hijerarhijskog procesa, matematičkog modela višekriterijskog odlučivanja koji raščlanjuje kompleksnu nestrukturiranu situaciju u jednostavnije dijelove. AHP metoda pruža fleksibilnost u procesu donošenja odluke i pomaže donositeljima odluke postaviti prioritete te donijeti najbolju odluku. Zlatar i Ivanec povezani su kroz male projekte koji će im pomoći pri zajedničkoj prijavi konkretnih projekata za EU fondove budući da se kod partnerskih projekata zahtijeva i vrednuje njihova prethodna suradnja.

Planina Ivanščica je prirodna granica između dva grada (Zlatara i Ivanca) i dvije županije  (Krapinsko-zagorske i Varaždinske). Štoviše, granica prolazi kroz sam vrh Ivanščice na kojem se nalazi planinarski dom. Iako na Ivanščici neupitno postoji potencijal za razvoj turizma nema turističke ponude. S obzirom na diobu vlasništva nad prostorom vrha Ivanščice, što je u prošlosti izazivalo konflikte te na ograničene resurse dvaju gradova promatranih zasebno, Zlatar i Ivanec ne mogu razvijati ponudu odvojeno već samo zajedničkim snagama.
Predstavnici mladih iz oba grada odlučili su potaknuti rješavanje tog problema kroz projekt Ivanščica za bolje sutra kojim su htjeli stvoriti temelje za budući razvoj turističke ponude. Analizirali su problem kroz tri trodnevna sastanka tijekom četiri mjeseca, identificirali turističke potencijale Ivanščice i predložili kao prvi korak za rješavanje tog problema – definiranje oblika suradnje između dva grada pomoću metode analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP metoda). Rješenje je prezentirano jedinicama lokalne samouprave pa su oba grada - Zlatar i Ivanec prihvatila predloženo rješenje i odlučili ga implementirati. Prije toga u tijelima lokalne samouprave nije se primjenjivala AHP metoda.

Od analize do odluke

AHP metodu osmislio je 1980. godine Thomas Saaty i danas je jedna od najpopularnijih pri profesionalnoj analizi scenarija i donošenja odluka temeljenih na evaluaciji hijerarhija što uključuje ciljeve, scenarije, kriterije i alternative. Riječ je o matematičkom modelu višekriterijskog odlučivanja koji raščlanjuje kompleksnu nestrukturiranu situaciju u jednostavnije dijelove - hijerarhijski sustav. Temeljem subjektivnih usporedbi parova numeričke vrijednosti se pripisuju individualnim komponentama ukazujući na njihovu relativnu važnost. AHP metoda pruža fleksibilnost u procesu donošenja odluke i pomaže donositeljima odluke postaviti prioritete te donijeti najbolju odluku uzimajući u obzir njene kvalitativne i kvantitativne aspekte. Vrijednost metode je i u sintezi informacija većeg broja subjekata koji imaju različita saznanja o problemu. AHP metoda strukturira problem u razine definiranjem kriterija, potkriterija i alternativa. Raščlambom problema na razine donositelj odluke se može fokusirati na manje setove odluka. Upravo zbog tih karakteristika AHP metoda je izabrana za donošenje odluke o načinu suradnje između dva grada.
Kad je uspostavljen određeni oblik suradnje ideja je bila da dva grada počnu surađivati na formalnoj i na praktičnoj razini. Izabranim oblikom suradnje trebali su upravljati predstavnici iz oba grada. Nakon nekoliko održanih fokus grupa, kreirana su tri načina na koje bi gradovi mogli surađivati u budućnosti nastojeći ostvariti konačan cilj razvoja turističke ponude na vrhu Ivanščice. Predloženi oblici suradnje (mogućnosti u procesu odlučivanja) bili su: osnivanje Zaklade Ivanščica, bratimljenje gradova te potpisivanje Sporazuma o suradnji u nastavku projekta Ivanščica za bolje sutra.
Definirane su i glavne aktivnosti koje bi se trebale implementirati neovisno o izabranom obliku suradnje. Dva grada su obvezna investirati određena sredstva na zajednički račun, a novac bi se trebao koristiti za troškove održavanja izabrane alternative kao i za raspis natječaja za male projekte udruga, institucija, škola i organizacija pri čemu jedan projekt prijavljuju obvezno dva partnera i to jedan iz Zlatara te drugi iz Ivanca. Glavna motivacija za takve natječaje jest da se kroz male projekte stvori veza između dva grada, jer se pri zajedničkoj prijavi konkretnih partnerskih projekata za EU fondove zahtijeva i vrednuje prethodna suradnja.
Tri navedena oblika suradnje razlikuju se po određenim karakteristikama pa su kriteriji i potkriteriji za njihovu evaluaciju bili sljedeći:
■ Financijska sredstva - sredstva potrebna za implementaciju pojedinog oblika suradnje i sredstva potrebna za upravljanje (trošak osoblja, troškovi održavanja i slično). Formiranje zaklade je najskuplji, a sporazum najjeftiniji oblik suradnje.
■ Pravna složenost partnerstva - pravna složenost implementacije oblika suradnje i pravna složenost upravljanja. Zaklada je najsloženiji oblik partnerstva, a sporazum najjednostavniji.
■ Intenzitet suradnje gradova u pojedinom obliku suradnje. Zaklada predstavlja najčvršću vezu između dva grada (što je prednost u smislu kasnije prijave na natječaje).
■ Obveze dva grada u smislu praktične provedbe svakog oblika suradnje.
■ Potencijal oblika suradnje pri prijavi na natječaje za sredstva Europske unije.
Nakon definiranja mogućeg oblika suradnje i kriterija, kreiranja AHP hijerarhijskog stabla u Expert Choice Trialu te uspoređivanja parova zaključeno je da najveći globalni prioritet ima treći oblik suradnje. Usporedbe u parovima oblika suradnje i kriterija preko kojih se dobiva najbolji oblik suradnje davali su sudionici projekta, predstavnici mladih i JLS-a, a njihove usporedbe su agregirane u zajedničku odluku. Slika prikazuje implementaciju hijerarhijskog stabla u Expert Choice Trialu zajedno s izračunatim težinama (važnostima kriterija) i globalnim prioritetima oblika suradnje. Izabran je Sporazum o suradnji u nastavku projekta Ivanščica za bolje sutra.

Autorica dr. sc. Irena Kedmenec predaje na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu predmete vezane uz poduzetništvo i primijenjenu mikroekonomiju. Na Ekonomsko-poslovnom fakultetu u Mariboru doktorirala je na području društvenog poduzetništva. U znanstvenom radu bavi se proučavanjem poduzetničkih aspiracija i aktivnosti. Radila je na brojnim projektima promicanja poduzetničke kulture s naglaskom na rješavanju društvenih problema i podizanju kvalitete života.

Nikola Kadoić je znanstveni novak, asistent na Fakultetu organizacije i informatike na predmetima vezanim uz poslovno odlučivanje i kvantitativni menadžment. Pokrenuo je i vodio nekoliko projekata vezanih uz strukturirani dijalog donositelja odluka s mladima u kojima se između ostalog primjenjuju i metode odlučivanja.

Druga odluka koju je trebalo donijeti odnosila se na izbor aktivnosti koja bi se implementirala kao prva suradnja dvaju gradova na Ivanščici te poslužila kao primjer drugim organizacijama za prijavu manjih projekata na zajednički natječaj Zlatara i Ivanca. Predloženo je ukupno pet mogućih aktivnosti: uređivanje planinarskih staza, edukativne radionice, fotolov, ekoakcija i turnir u tradicionalnim sportovima na vrhu Ivanščice. Odluku su donijeli mladi sudionici projekta metodom rangiranja temeljenog na ocjenama sudionika podržanom MS Excelom.
Naposljetku, izračunati su globalni prioriteti svake aktivnosti kao prosječne vrijednosti prethodnog koraka za svaku aktivnost.

Implementacija

Glavni rezultat projekta bilo je usvajanje Sporazuma o suradnji gradova Zlatar i Ivanec u nastavku projekta Ivanščica za bolje sutra. Uz osnivanje zajedničkog računa akt je predvidio i uključivanje toolboxa aktivnosti tj. popisa potencijalnih tema projekata ako prijavitelji ne bi imali vlastite prijedloge. Naposljetku, rezultate projekta prihvatila su oba grada i sporazum su potpisala oba gradonačelnika.
Međutim, završetkom projekta sporazum nije potpuno proveden kao što je bilo planirano - nema javnih natječaja za male zajedničke projekte zainteresiranih prijavitelja. Ipak, glavna ideja sporazuma je implementirana, jer se suradnja Zlatara i Ivanca inicirana tim projektom nastavila.   Sad ta dva grada rješavaju imovinsko-pravne odnose vojnog objekta na području Ivanščice i grade temelje za turistički razvoj Ivanščice.
U ovom slučaju AHP metodu i ICT alat prihvatile su obje jedinice lokalne samouprave kao najbolji način realizacije procesa odlučivanja. Bio je to nov pristup za rješavanje problema u lokalnoj javnoj samoupravi, jer u Hrvatskoj nema puno primjera ICT-jem podržanog odlučivanja u malim gradovima i općinama.